Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja, koji je ovoga puta u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH dobio podršku u prvom čitanju, prošle godine nije usvojen “zbog držanja lekcija”. U međuvremenu, širom BiH prefarbavanje jednog od pisama na saobraćajnim znacima i dalje je prisutno, što je, pored ostalog, i poruka da je onaj dio građana/ki koji je na osnovu svoje nacionalne pripadnosti na toj teritoriji u pravilu u manjini – nepoželjan.
Na 3. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (DN PSBiH), održanoj 28.3.2023. godine, u prvom čitanju usvojen je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja. Prijedlogom se predviđaju oštrije kazne za prefarbavanje natpisa na jednom od dva prisutna pisma – latiničnom, odnosno ćiriličnom.
U skladu s prijedlogom, u članu 235. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH dodaje se novi stav (5) koji glasi:
Za prekršaje iz tačke 22. stav (1) ovog člana kojim je prefarban ili na drugi način prekriven natpis na jednom od dva prisutna pisma (latiničnom, odnosno ćiriličnom), učinilac će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.000,00 KM, a informacija će se dostaviti i nadležnom tužilaštvu.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja
Navedene izmjene Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (ZD PSBiH), a na prijedlog tadašnjeg delegata u tom zakonodavnom tijelu Damira Arnauta (Naša stranka), usvojio je 7.6.2022. godine.
“Usvojen moj zakon da se pooštre sankcije za šaranje ćirilice (i latinice) na saobraćajnim znakovima”, objavio je tada na Twitteru Damir Arnaut te uz zahvalu “razumnim kolegama” obavijestio javnost da su delegati SNSD-a i HDZ-a BiH glasali protiv.
Međutim, DN PSBiH je glasovima “protiv” delegata SNSD-a i HDZ-a BiH 15.6.2022. godine odbio da se o Arnautovom prijedlogu glasa po hitnom postupku.
Prijedlog ranije nije usvojen “zbog držanja lekcija”
Nakon što Prijedlog nije dobio potrebnu podršku, zanimljivo je bilo čuti obrazloženje delegata u DN PSBiH Lazara Prodanovića (SNSD) zbog čega su, pored delegata iz HDZ-a BiH, i delegati iz SNSD-a glasali protiv.
Naime, u kontekstu odlučivanja DN PSBiH, Arnaut je ustvrdio da je Dragan Čović tokom navedene sjednice tražio od Nikole Špirića da SNSD glasa protiv njegovog prijedloga.
Vidio sam da je Špirić nakon toga ustao i prošao iza mene, te nešto govorio delegatima Lazaru Prodanoviću i Sredoji Noviću iz SNSD. Nisam čuo o čemu su razgovarali, ali je jasno da su izašli u susret Čoviću.
Damir Arnaut, 17.6.2022.
Potvrdivši da je SNSD glasao protiv, Prodanović je na optužbe Arnauta odgovorio da to nema veze sa Čovićem, već da ih je Arnaut naljutio kada je izašao za govornicu i počeo da govori o stvarima koje nisu imale veze s navedenim zakonom.
“Naše opredjeljenje bilo je da glasamo na sjednici da Prijedlog zakona ide po hitnom postupku, i to sam rekao Arnautu”, naveo je Prodanović, ali da je Klub SNSD-a glasao protiv isprovociran Arnautovim “pričama o drugim temama”.
Međutim, Arnaut je kasnije izašao za govornicu i počeo pričati o tome kako mu je onemogućavano ranije da se obrati za govornicom vezano za neke druge prijedloge svojih zakona i slično. Predsjedavajući Doma naroda mu je sugerisao da se usmjeri na Prijedlog zakona, ali je on, umjesto toga, počeo pričati o drugim temama i voditi bespotrebnu raspravu. Nakon toga smo na nivou kluba SNSD dogovorili da glasamo protiv.
Lazar Prodanović, 17.6.2022.
Ustvrdivši da će, kada se navedeni prijedlog zakona ponovo nađe pred Domom naroda, delegati SNSD-a glasati “za” i neće opstruirati njegovo usvajanje, Prodanović je izjavio da bi se predlagači trebali suzdržati od držanja lekcija svojim kolegama u parlamentima.
Ne znam koji je bio njegov motiv da ulazi u bespotrebne rasprave. Prijedlog zakona je dobar jer je činjenica da se na teritoriji BiH često prikrivaju natpisi gradova i mjesta ispisani na latinici ili ćirilici. Na taj način se izražava jedan stepen mržnje i netrpeljivosti prema onima koji koriste ćirilicu ili latinicu. Dakle, nemamo ništa protiv tog Prijedloga zakona, već je u konkretnom slučaju bio problem u Arnautovom bespotrebnom govoru.
Lazar Prodanović, 17.6.2022.
Na prijedlog izmjena najavljeni amandmani
Kao što je javnost imala priliku svjedočiti, iako niko nikome nije “držao lekcije”, na posljednjoj sjednici DN PSBiH delegatkinja u Klubu srpskog naroda Snježana Novaković Bursać najavila je amandmane na usvojeni prijedlog, ustvrdivši da je usvojeni tekst u “jednom dijelu nesprovodiv, pa samim tim i neprihvatljiv”.
Ne možemo polaziti od pretpostavke da počinioci nekog prekršaja ili krivičnog djela neće biti pronađeni, nego moramo preduzeti moguće mjere. Svrha svih zakona ima svoju preventivnu, ali i kaznenu komponentu, a mi se nadamo da će se smanjiti, ako ne i potpuno obustaviti pojava prefarbavanja dijelova ili čitavog saobraćajnog znaka, posebno imajući na umu da se to jako često dešava kada su u pitanju nazivi naseljenih mjesta napisani ćirilicom.
Snježana Novaković Bursać, 30.3.2023.
Kao i Novaković Bursać, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović u izjavi za Nezavisne novine osvrnuo se samo na prešarane natpise na ćirilici, i to na teritoriji Federacije BiH.
Izjavivši da se nebrojeno puta na teritoriji Federacije BiH suočio s precrtanim natpisima na saobraćajnim znakovima te da počinioci tih djela nikada nisu pronađeni, Radanović je izrazio nadu da će policija “jače postupati po pitanju pronalaska tih ljudi”.
U svim kantonima, bez obzira na to da li su većinski bošnjački ili hrvatski, primjetno je da su ćirilični natpisi prefarbani ili obrisani. To je izraženo u svim naseljima, čak i u onima gdje su Srbi većinski narod. Policija nikada nije uspijevala da pronađe počinioce, iako se radi o lokalcima, koji su poznati po vršenju krivičnih djela. Zato se nadam da će policija jače postupati po pitanju pronalaska tih ljudi, jer ovdje nije u pitanju samo prekršaj iz oblasti ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja, već krivično djelo iz oblasti vjerske mržnje prema pravoslavcima, jer su Srbi najviše korisnici ćiriličnog pisma.
Đorđe Radanović, 30.3.2023.
Pored toga, Radanović je ustvrdio da Odbor na čijem je čelu “nema informacije da su u Republici Srpskoj zabilježeni slučajevi precrtavanja latinice”, dodajući da kazne u novcu nisu problem, već je problem u nepostupanju policije i tužilaštava u FBiH.
Prefarbavanje jednog od pisama kao poruka da je neko nepoželjan
Zašto, kako je Radanović rekao, Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH nema informacije da su u Republici Srpskoj zabilježeni slučajevi precrtavanja latinice, pitanje je za članove te organizacije, ali je jasno da, kao i u Federaciji BiH, i na teritoriji Republike Srpske prefarbavanje jednog pisma na saobraćajnim znakovima nije rijetka pojava.
Psiholog Srđan Puhalo stoga s pravom kaže da su ove pojave raširene širom BiH, ali i da su posljedica onoga što kreiraju političari.
Ovo je jedan oblik patriotizma, odnosno refleksija interpretacije političara. A to znači da je ćirilica srpska, a latinica bošnjačka ili hrvatska, i da im nije mjesto tu. Ne opravdavam takve postupke bez obzira o kojem dijelu BiH se radi, ali to možemo svugdje naći.
Srđan Puhalo, 27.5.2021.
“Takvo ponašanje jednostavno je produkt tog nacionalizma kojim se oni svakodnevno indoktriniraju i svakodnevno žive”, mišljenja je Puhalo, kao i da se institucije ne bave ozbiljno ovim problemima.
To niko institucionalno i ne radi, jer, koliko znam, institucionalno je riješeno da je uništavanje znakova kažnjivo. Međutim, kad je neko čuo da je neko kažnjen zato što je prefarbao ćirilicu ili latinicu.
Srđan Puhalo, 27.5.2021.
Na kraju, Puhalo zaključuje da je takav čin jedan infantilni pokazatelj patriotizma, odnosno da “ako precrtaš naziv naseljenog mjesta, ti obilježavaš tu teritoriju i šalješ poruku ko je poželjan, a ko je nepoželjan”.
I u obrazloženju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja, u dijelu “Razlozi za donošenje zakona”, pored ostalog se skreće pažnja na uznemirenost koju ova pojava izaziva među pripadnicima/ama različitih konstitutivnih naroda i ostalih, kao i činjenicu da postojeće kazne nisu dovoljne.
U svim dijelovima BiH primjetno je sve češće oštećivanje prometnih znakova na način da se preboji ili na drugi način prekrije samo jedno od dva pisma (latinično odnosno ćirilično) na kojem je natpis napisan. Uzimajući u obzir raširenost ovog problema, uznemirenost koju to izaziva među pripadnicima različitih konstitutivnih naroda i ostalih te činjenicu da postojeće sankcije očito nisu prikladan preventivni mehanizam, nužno je pooštriti prekršajne sankcije te precizirati da će obavijest biti dostavljena i nadležnom tužiteljstvu kako bi se pospješilo istraživanje eventualnih kaznenih dijela.
Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja
Teško se ne složiti s tvrdnjama da je prefarbavanje jednog od pisama na saobraćajnim znacima širom Bosne i Hercegovine poruka da je onaj dio građana/ki koji na osnovu svoje nacionalne pripadnosti na toj teritoriji u pravilu čini manjinu – nepoželjan.
Pored toga, takve radnje ugrožavaju i sigurnost svih učesnika/ca u saobraćaju te čine materijalnu štetu.
Da li to rade organizovane grupe ili pojedinci/ke, teško je dokučiti, kao i zaključiti šta je razlog što nadležni organi ne čine više da se utvrdi ko su počinioci te da se adekvatno kazne. U ovom momentu kazne propisane za takva djela kreću se od 100 do 300 KM. Kako stvari stoje, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja još dugo će biti predmet rasprave, a ne treba biti iznenađen ukoliko se i on iskoristi za politička prepucavanja, čiji je cilj prebacivanje odgovornosti i fokusa krivnje na one druge, uz nalaženje kvaziargumenata da se konačno ovim pojavama stane ukraj na teritoriji čitave zemlje i time pošalje poruka da se u svakom dijelu BiH mora poštovati jednakost u svakom, pa tako i jezičkom smislu.
(Istinomjer.ba)