Ni uoči ovogodišnjeg obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine nisu izostale neistinite i neutemeljene tvrdnje političkih aktera/ki iz Republike Srpske, koji kroz već poznate, ali i neke nove narative pokušavaju dovesti u pitanje državnost Bosne i Hercegovine. Ove godine aktuelni su narativi da “Dan državnosti i Dan nezavisnosti poništavaju jedan drugog”, da su pripadnici “Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda bili najvećim dijelom Srbi, dok su Bošnjaci bili u neprijateljskim vojskama”, “da se u Sarajevu brišu imena ulica narodnih heroja” i brojni drugi.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Snježana Novaković Bursać ustvrdila je 23.11.2023. da Dan nezavisnosti i Dan državnosti BiH “isključuju jedan drugoga” i da su Srbi činili više od 90% učesnika ZAVNOBiH-a. Pored toga, navela je i da su na referendumu iz 1992. godine Srbi bili isključeni iz procesa glasanja.
I šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS-u Igor Žunić okarakterizirao je Dan državnosti kao nepostojeći praznik, te je i on komentirao “nacionalnu strukturu” Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, iznoseći stav da je u “partizanskim jedinicama bilo manje od 3% muslimanske populacije”. Dodao je da se obilježavanjem Dana državnosti “pokušava revizirati učešće Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu”.
Predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić rekao je da obilježavanje Dana državnosti zagovaraju oni “koji su u Sarajevu ukinuli sve nazive ulica nazvanih po antifašistima” te je dodao da kampanja da se Dan državnosti obilježava u RS predstavlja provokaciju.
Predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac izjavio je da su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović “opterećeni ratnom prošlošću” te je, kako prenosi RTRS, podsjetio “da je dobro poznato šta je bila NDH i ko su bili članovi Handžar divizije i ustaškog pokreta”. Iz navedenog citata nije u potpunosti jasno na koga Banjac misli kada govori o članovima SS divizije Handžar i ustaškog pokreta, ali se iz ostatka članka u kojem je RTRS prenio tvrdnju Banjca navodi da je “većina Bošnjaka tokom Drugog svjetskog rata bila na strani NDH”.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević (SNSD) ustvrdio je da se Dan državnosti i Dan nezavisnosti BiH obilježavaju samo u Federaciji BiH te da “jedan drugog poništavaju”. Pored toga, izjavio je da je 1. marta “pokazano da su Srbi nebitni” i da je održavanjem referenduma prekršen tadašnji Ustav.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da “kontinuirani falsifikati o 25. novembru kao tzv. danu državnosti BiH nikada neće postati realnost niti istina” te je dodao da BiH “nema dan državnosti, jer ne postoji nijedna odluka relevantnih institucija kojom je to definisano”.
Oni koji se danas pozivaju na ZAVNOBiH su 1. marta 92. godine srušili tekovine 25. novembra. Nijedan od ova dva datuma ne može i nikada neće biti zajednički praznik u BiH. Današnja BiH nije zasnovana na ZAVNOBiH-u već na Dejtonskom sporazumu. Dejtonska BiH je nova tvorevina. To je realnost i to je istina.
Staša Košarac, 24.11.2023.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je “Dan državnosti nepostojeći praznik” te da je za RS “najvažniji 9. januar”.
Reagirajući na susret lidera “trojke” – Nermina Nikšića, Elmedina Konakovića i Edina Forte – u Banjoj Luci 25.11.2023, i lider DNS-a i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić ustvrdio je da se kose Dan državnosti i Dan nezavisnosti BiH:
Drugovi, nešto vam se kose ‘Dan državnosti’ i ‘Dan nezavisnosti’. BiH nema Zakon o praznicima. Ako bi trebali slaviti neki zajednički praznik, da ste spremni na donošenje zakona, to bi bio 21.novembar kao dan kada je stvorena BiH kao državna zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Nestankom SFRJ, srušili ste i AVNOJ i ZAVNOBiH i RBiH.
Nenad Nešić, 25.11.2023.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je 25.11.2023. dopis zvaničnicima koji su joj čestitali Dan državnosti BiH da ne može prihvatiti čestitke povodom ovog praznika. U odgovoru je navela da BiH nije usvojila jedinstveni zakon o praznicima i da entiteti određuju praznike na osnovu svojih zakona.
Zabrana okupljanja u Banjoj Luci i Mrkonjić-Gradu
MUP RS zabranio je ovogodišnje održavanje najavljenih javnih skupova u Mrkonjić-Gradu i Banjoj Luci povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine “zbog opasnosti od narušavanja javnog reda i mira”. Povodom odluke Policijske uprave Mrkonjić-Grad o zabrani obilježavanja godišnjice Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, iz SABNOR-a BIH izrazili su negodovanje jer je razlog za donošenje odluke, kako navode, “iskonstruisan i radi se isključivo o političkoj odluci”.
Lideri “trojke”, kako smo već naveli, okupili su se u Banjoj Luci na Dan državnosti, gdje ih je dočekalo stotinjak pripadnika Boračke organizacije grada Banja Luka kako bi iskazali protest zbog njihovog dolaska. Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, upitan da li su predstavnici “trojke” došli u Banju Luku da provociraju, rekao je:
Nikšić: Meni je žao što je ove ljude neko prevario. Oni su izgubili u Drugom svjetskom ratu. Partizani su porazili četnike. Banja Luka je Bosna i Hercegovina, nije Srbija, žao mi je što su prevareni.
Novinarka: Vi ste u Republici Srpskoj, gospodine Nikšiću.
Nikšić: A Republika Srpska je dio Bosne i Hercegovine. Žao mi je što ste u zabludi. I u Srbiju kada idete, idete kao Bosanci s pasošem.
Nermin Nikšić, 25.11.2023.
Podsjećamo, mnogi politički akteri/ke iz RS su ovaj susret okarakterizirali kao provokaciju, a neki od njih su Nikola Špirić, Sanja Vulić i generalni sekretar PDP-a Nenad Vuković.
Da li Dan državnosti i Dan nezavisnosti “poništavaju jedan drugog”?
Podsjećamo, 25. i 26. novembra 1943. godine održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu. Tada je usvojena rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da Bosna i Hercegovina bude uspostavljena u obliku federalne državne jedinice koja je ravnopravna drugim državama u Jugoslaviji.
U spomenutoj rezoluciji moguće je pročitati poznatu rečenicu da Bosna i Hercegovina “nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i muslimanska”. U ovom dokumentu je i na drugim mjestima istaknuta državnost Bosne i Hercegovine kroz jedinstvo njenih naroda.
Status Bosne i Hercegovine kao federalne državne jedinice potvrđen je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine u Jajcu.
S druge strane, 29. februara i 1. marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini održan je referendum za nezavisnost na kojem su se građani/ke Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izjasnili o pitanju jesu li za “suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.
Od ukupnog broja građana/ki BiH koji su sudjelovali na referendumu (64%), 99,44% njih glasalo je “za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”. Nakon referenduma, Evropska zajednica i države članice su na sjednici održanoj u Luksemburgu 6.4.1992. godine priznale državnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine, njen teritorijalni integritet i političku nezavisnost. Bosna i Hercegovina je 22.5.1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda.
U Odluci o raspisivanju referenduma iz januara 1992. godine, koja je objavljena u Službenom listu SRBiH, navodi se da se odluka donosi na osnovu Ustava SRBiH i Zakona o referendumu SRBiH:
Na osnovu člana 152. Ustava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Amandmana LXXI tačka 5. alineja 9. na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a u vezi sa članom 3. i 26. Zakon o referendumu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, na zajedničkoj sjednici vijeća Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine održanoj 24. i 25. januara 1992. godine, donijela je Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o utvrđivanju statusa Republike Bosne i Hercegovine.
Službeni list SRBiH, 27.1.1992.
U Ustavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974. godine utvrđeno je da su se “narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na otcjepljenje, (…) ujedinili u saveznu republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti i stvorili socijalističku federativnu zajednicu radnih ljudi – SFRJ.
Dakle, referendum o nezavisnosti BiH raspisan je u skladu s Ustavom SRBiH, Zakonom o referendumu SRBiH, kao i Odlukom Skupštine SRBiH. Također, Ustavom SFRJ predviđena je mogućnost naroda na samoopredjeljenje i otcjepljenje, stoga nije moguće pronaći utemeljenje u tvrdnji da su referendumom prekršeni dogovori iz AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a ili bilo koji tada važeći pravni akt.
Potrebno je istaći i da je netačna tvrdnja da je referendumom o nezavisnosti isključen srpski narod, s obzirom na to da se ni u jednom pravnom aktu kojim je reguliran referendum 1992. godine ne isključuje nijedan narod u BiH iz glasanja. Vrijedi podsjetiti i da je SDS tada pozvao Srbe u Bosni i Hercegovini da ne izlaze na referendum.
Odluke Ustavnog suda BiH
U Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine od 30.3.1995. godine objavljen je Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. U istom broju Službenog lista RBiH objavljen je i Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela je oba zakona na sjednici održanoj 28.2.1995. godine.
Trideset poslanika/ca Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je 12.10.2016. i 7.12.2016. godine zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti RBiH i članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 6.7.2017. godine, odbio je oba zahtjeva kao neosnovana u predmetima “U 18/16” i “U 22/16”.
Kada je riječ o Danu nezavisnosti BiH, u Odluci Ustavnog suda BiH navodi se da su podnosioci zahtjeva smatrali da se uspostavljanjem 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH isključuje jedan narod, tj. srpski.
Ustavni sud u svojoj odluci navodi da je referendum o statusu BiH proveden na cijeloj teritoriji BiH te da su bili pozvani svi građani/ke BiH, bez bilo kakve razlike, koji imaju pravo glasa. Ustavni sud istakao je i to da je osporeni zakon nastavio svoje pravno postojanje u današnjoj BiH, shodno načelu kontinuiteta pravnih propisa iz Aneksa II/2. Ustava BiH.
Što se tiče Dana državnosti, Ustavni sud je, između ostalog, mišljenja da “25. novembar, kao datum čije se obilježavanje kao državnog praznika, na osnovu osporenog zakona, nastavilo u Bosni i Hercegovini i nakon raspada bivše Jugoslavije, ima simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”.
Historijske činjenice govore da je referendum o nezavisnosti proveden u skladu s tada važećim Ustavom SRBiH, a prilikom izlaska na referendum nije izuzet nijedan narod u BiH, što je potvrdio i Ustavni sud BiH. Sve navedeno demantira tvrdnje političkih aktera/ki iz RS da je srpski narod isključen iz referenduma.
Nazivi ulica u Sarajevu i “nacionalna pripadnost” partizana
Tačno je da su pojedine ulice u Sarajevu koje su nazvane po narodnim herojima iz Drugog svjetskog rata promijenile ime. Tako je Ulica Marije Bursać u općini Stari Grad postala Adžemovića ulica, Ulica Muhameda Gandure nazvana je Arapova, dok je Ulica Vaske Miskina Crnog sada Ferhadija, kako se i zvala od 16 stoljeća.
Međutim, tragom tvrdnje predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića da se u Sarajevu brišu imena ulica narodnih heroja, podsjećamo da jedna od glavnih i poznatijih sarajevskih ulica nosi naziv Maršala Tita, a ime je dobila 1946. godine.
Pored Ulice Maršala Tita u općini Centar Sarajevo, niz ulica nosi imena nekih od heroja NOB-a. Tako jedna ulica nosi ime heroja oslobodilačkog rata Vladimira Perića Valtera, koji je poginuo na Dan oslobođenja Sarajeva, 6. aprila 1945. godine.
Od 1948. godine dvije sarajevske ulice nose imena heroja NOR-a – dr. Safeta Mujića i književnika Hasana Kikića.
Ulica u naselju Ciglane nosi ime Avde Hume, heroja NOR-a, vijećnika AVNOJ-a i potpredsjednika ZAVNOBiH-a, a Ulica Branka Galeba ime je dobila po borcu oslobodilačkog rata i profesoru Medicinskog i Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
U općini Centar Sarajevo postoji još niz ulica koje nose imena heroja NOR-a, a neki od primjera su ulice Hamida Beširevića, Džemila Krvavca, Fadila Jahića Španca i Adila Grebe.
I u sarajevskim općinama Novi Grad i Novo Sarajevo ulice nose imena heroja NOR-a, pa tako dvije novogradske ulice nose imena pionira partizanskog vazduhoplovstva – Franje Kluza i Rudolfa Rudija Čajevca – a u Novom Sarajevu ulice nose imena narodnih heroja Hasana Brkića, Džemala Bijedića i Derviša Numića.
Podsjećamo, Istinomjer je još u augustu 2021. godine neistinitom ocijenio tvrdnju Srđana Mazalice da u Sarajevu ne postoji nijedna ulica posvećena narodnim herojima.
Pojedini politički akteri/ke iz RS pokušali su tvrdnjama o nacionalnoj pripadnosti ukazati na veliku brojnost srpskog stanovništva među članovima Narodnooslobodilačkog pokreta i partizanima te zastupljenost Bošnjaka među neprijateljskim vojskama. Međutim, ne postoji pouzdana informacija o nacionalnoj strukturi ni partizanske vojske, ni delegata koji su sudjelovali u ZAVNOBiH-u, stoga se da zaključiti da za spomenute tvrdnje nema utemeljenja u historijskim činjenicama i relevantnim dokumentima.
Bosna i Hercegovina – dejtonska tvorevina?
Istinomjer je do sada više puta ocjenjivao da je Bosna i Hercegovina nastala u Daytonu. Ovu, i slične tvrdnje, demantira prvi član Ustava BiH koji definira kontinuitet postojanja države.
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Naš partnerski portal Raskrinkavanje objavio je “prebunking” serijal “Rasvjetljavanje” (1, 2, 3) s fokusom na različite vrste dezinformacija o državnosti BiH koje se najčešće javljaju uoči obilježavanja Dana državnosti BiH.
Očekivano, i ove godine nisu izostali narativi kojima se negira državnost Bosne i Hercegovine. Politički predstavnici/e, uglavnom iz entiteta Republika Srpska, iskoristili su svaku priliku u prethodnom periodu za plasiranje tvrdnji kojima pokušavaju dovesti u pitanje kako obilježavanje Dana državnosti, tako i samu državnost BiH.
(Istinomjer.ba)