Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik je na pres-konferenciji vladajuće koalicije u ovom entitetu, koja je održana 9.3.2023. godine, iznio nekoliko tvrdnji koje je Istinomjer u više navrata ocjenjivao neistinitim.
Odgovarajući na pitanje da li će SNSD u ovom mandatu biti protiv uvođenja jedinstvenog broja za hitne slučajeve, Dodik je ustvrdio:
Neće. Koga je Bosna i Hercegovina spasila? Navedite mi jedan primjer da je nekoga spasila. Sve što je na nivou BiH je trulo i ne vrijedi ničemu, sve se raspalo. A kad Milorad Dodik to kaže, kažu napada državu. Kakvu državu? BiH nije država, nego državna zajednica, sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Da je država, ne bi pisalo da je sastavljena.
Milorad Dodik, 9.3.2023.
Pojam “državna zajednica” ne spominje se ni na jednom mjestu u Ustavu Bosne i Hercegovine. Štaviše, prvi član Ustava BiH, koji definiše kontinuitet pravnog postojanja Bosne i Hercegovine, demantuje Dodikovu tvrdnju da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”.
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Istinomjer je ranije neistinitom ocijenio tvrdnju Milorada Dodika da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”, a među ocijenjenima našli su se i Borjana Krišto, Srđan Mazalica i Denis Šulić.
Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno član 3. Ustava BiH, demantuje i tvrdnju Milorada Dodika da je Bosna i Hercegovina “sastavljena” od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. U tom kontekstu u Ustavu se koristi pojam “sastoji”:
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu “entiteti”).
I ovu Dodikovu tvrdnju Istinomjer je ranije ocijenio neistinitom, kao i slične tvrdnje Bariše Čolaka, Igora Žunića i Staše Košarca.
U kontekstu Odluke o privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH, kojom se privremeno stavljan van pravne snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, Dodik je ustvrdio da je pitanje imovine “riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom”:
Sad ćemo vratiti svu imovinu u nadležnost Republike Srpske, i onu koja je ranije data BiH. Sve ćemo vratiti u RS. Sljedeći zakon koji ide na dnevni red. Imovina je pitanje koje mi tražimo da se poštuje. Dejtonsko rješenje kaže da je to entitetsko. Ako nam budete otimali, razbili ste BiH, mi u toj BiH nećemo biti. Ova ekipa ljudi neće razgovarati na Parlamentarnoj skupštini i Savjetu ministara o tom pitanju, jer je to pitanje riješeno.
Milorad Dodik, 9.3.2023.
U Dejtonskom mirovnom sporazumu ni na jednom mjestu nije definisano da imovina pripada entitetima. Treba podsjetiti i da je Ustavni sud BiH, na osnovu Ustava BiH, više puta odlučivao da državna imovina pripada Bosni i Hercegovini.
U Odluci U-1/11 iz jula 2012. godine Ustavni sud BiH je, ispitujući da li je Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji, objasnio pojam “državna imovina”.
Državna imovina, iako je to oblik vlasništva koji je po svojoj strukturi sličan građanskopravnom privatnom vlasništvu, predstavlja poseban pravni koncept, te, iz toga razloga, uživa poseban status. Državna imovina je karakteristična po javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao i njezinoga titulara. Ona obuhvaća, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti ‘javno dobro’ . Ono, po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, ‘javno dobro’ može biti izuzeto iz pravnog prometa zbog svoga značaja, jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno.
Ustavni sud BiH, U-1/11, tačka 62.
Ustavni sud je ovom odlukom naglasio i da je predmet regulisanja u tom predmetu bila “nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije” i “nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH”. Iz navedenog je jasno da je Ustavni sud BiH mišljenja da je imovina o kojoj je riječ vlasništvo BiH, odnosno da je njoj “pripala”.
Ustavni sud ponavlja kako državna imovina ima poseban status. Ona obuhvaća, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti. S druge strane, ‘državna imovina’ može obuhvatiti javno dobro, koje po svojoj prirodi prioritetno služi svim ljudima u državi (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, zaštita drugih prirodnih resursa, kao što su šume, nužna državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini itd.). Takva imovina predstavlja odraz državnosti, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Također, ne može se zanemariti interes Bosne i Hercegovine da zadrži ‘javno dobro’, kao dio ‘državne imovine’ koje služi svim građanima Bosne i Hercegovine, koje nije nužno da bi se djelotvorno izvršavala specifična nadležnost određenog administrativno-teritorijalnog nivoa u državi. Osim toga, ova imovina može služiti i kao ‘drugi način finansiranja troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine’ u smislu člana IV/4.b) u vezi s članom VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH, U-1/11, tačka 82.
Na svoju odluku iz 2012. godine Ustavni sud BiH pozvao se i u kasnijim odlukama, donesenim 2021. i 2022. godine.
Tako je u septembru 2021. godine, rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske, Sud naložilo da se niz članova Zakona o šumama Republike Srpske u roku šest mjeseci uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i da se nadležnosti u vezi s tim trebaju regulisati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou.
Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe Zakona o šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje svojinskog statusa državne imovine, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH.
Ustavni sud BiH, U 4/21
O tome šta se podrazumijeva pod pojmom “državna imovina” u aprilu 2022. godine oglasio se i OHR kao vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Odlukom OHR-a, kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, objavljenoj 12.4.2022. godine, izmijenjen je član kojim se definiše državna imovina.
– nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovi međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. lipnja 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;
– nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. prosinca 1991. godine;
– poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;
– rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21.
OHR, 12.4.2022.
Sličnu tvrdnju Milorada Dodika Istinomjer je ocijenio neistinitom u januaru ove godine, a tvrdnja Denisa Šulića “da imovina pripada Republici Srpskoj” također je ocijenjena neistinitom.
S obzirom na to da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH demantuju Milorada Dodika da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica sastavljena od dva entiteta” te budući da Dejtonskim mirovnim sporazumom nije predviđeno da državna imovina pripada entitetima, na što je ukazao i Ustavni sud BiH u nekoliko navrata, Istinomjer tvrdnje Milorada Dodika ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)