Proteklu sedmicu na Istinomjeru karakterisao je niz analiza na teme kao što su spomenik na Kazanima, zastoj u reformama, propadanje vakcina u BiH, neusklađenost legislative kojom se u FBiH reguliše promjena statusa lokalnih zajednica, narativ tzv. prenosa nadležnosti u kontekstu stavova i uloge političkih subjekata iz Republike Srpske, ali i izazova s kojim se BiH susreće po pitanju alternativnih izvora prirodnog plina, kao i njegovog skladištenja.
U analizi Spomenik na Kazanima i kultura sjećanja na posljednji rat u BiH osvrnuli smo se na netom usvojeni prijedlog teksta gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, koji će se nalaziti na spomeniku ubijenim građanima/kama Sarajeva na Kazanima, a u kojem se ne spominju počinioci ubistava. U navedenom tekstu, osvrnuli smo se i na neke druge prijedloge koje nije prihvatilo Gradsko vijeće Grada Sarajeva, te istorijat sudskih presuda donesenih za zločine počinjene na lokalitetu Kazana. Osim toga, podsjetili smo i da 25 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini ne postoje ni strategija ni vizija o tome kako bi se na prihvatljiv način riješilo pitanje memorijalizacije kao jednog od bitnih mehanizama tranzicijske pravde, kao i na to da BiH još uvijek nema usvojenu strategiju tranzicijske pravde koja bi uredila i načine podizanja spomenika žrtvama.
U tekstu 2022. na pragu, a za usvajanje Programa reformi za 2021. godinu “nisu stvorene pretpostavke podsjetili smo da se reforme kako one u okviru Programa reformi BiH za 2021. godinu, tako i sve druge, kisele u ladicama nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, dok ista ta 2021. godina ističe kao još jedna koja će ostati zapamćena po blokadama “koje to nisu”.
U kontekstu posljednjeg zastoja u snabdijevanju prirodnim plinom, nastalog usljed kvara na gasnom sistemu u Bugarskoj, Istinomjer je pisao o izazovima i neriješenim problemima koje Bosna i Hercegovina ima po pitanju alternativnih izvora prirodnog plina, kao i njegovog skladištenja.
Bosna i Hercegovina se nalazi na začelju liste evropskih zemalja po broju vakcinisanih građana/ki protiv COVID-19, te je, uz to, došla i u situaciju da nadležne institucije uništavaju veliki broj vakcina zbog toga što im je istekao rok. Institut za javno zdravstvo RS već je raspisao javni poziv za uništavanje 55.000 doza vakcina AstraZeneca, dok broj vakcina istog proizvođača kojima je istekao rok u FBiH prelazi 200.000. Upravo je to bila tema naše analize Vakcine propadaju, interes za vakcinaciju slab, a kampanje neprimjetne, u kojoj smo i podsjetili da se procenat vakcinisanog stanovništva u BiH starijeg od 18 godina i dalje kreće tek nešto preko 20%, ali i da, uprkos tome, kampanje kojima bi se stanovništvo informisalo o vakcinama i motivisalo na vakcinaciju gotovo da i ne postoje.
Posljednja inicijativa vijećnika SBB-a u Općinskom vijeću Jajce Seđada Muhića, da ova opština dobije status grada, bila je povod da ukažemo na činjenicu da postojeća legislativa koja reguliše tu oblast nije usklađena s Ustavom FBiH što, pored ostalog, predstavlja još jednu prepreku razvoju lokalnih zajednica u FBiH u pravcu u kojem one žele ići.
Na kraju, još jedna u seriji analiza koju je protekle sedmice objavio Istinomjer bila je i ona koja se odnosila na narativ tzv. prenosa nadležnosti, ali ovoga puta u kontekstu uloge i stavova koje su u tom smislu imale i imaju politički subjekti koji dolaze iz Republike Srpske.
Kada se radi o obećanjima, protekle sedmice ispunjeno je ono koje je ranije dao gradonačelnik Bijeljine, a koje se odnosilo na to da nedjelja bude neradna za radnike/ce u trgovini, što je 5.11.2021. godine i odlučila Skupština Grada Bijeljine.
S druge strane, iako je ministrica pravosuđa i uprave u Vladi Tuzlanskog kantona (TK) Una Harčin početkom septembra ove godine najavila da će zakon o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u TK biti u ovom zakonodavnom tijelu usvojen u oktobru, to se nije desilo, te je Istinomjer njeno obećanje ocijenio neispunjenim.
U kontekstu ocjena istinitosti tvrdnji zvaničnika u BiH, iznesenih protekle sedmice, Istinomjer je u tekstu Savjet bezbjednosti UN-a na prošloj sjednici nije odlučivao “ima li ili nema visokog predstavnika” neistinitom ocijenio onu koju je, uoči održavanja sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), na kojoj se raspravljalo o produžetku misije Althea u BiH, dao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ustvrdivši da se “ovaj put definitivno odlučuje ima li ili nema visokog predstavnika”.
Predsjednik PDP-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović, gostujući na Federalnoj televiziji 1. novembra 2021. godine, osvrnuo se na stanje u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno njihovo procesuiranje korupcije, izjavivši da su tužilaštva u BiH u 2019. godini podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije, što je potvrđeno kroz niz izvještaja misije OSCE-a, pored ostalih, i onogapredstavljenog 23.11. 2020. godine.
Međutim, drugu Borenovićevu izjavu, u kojoj je ustvrdio da je u kontekstu, kako je rekao, prevazilaženja Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine nametnutog od bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka “jedino moguće prolongirati ili odložiti primjenu ovog zakonskog rješenja te da se da šansa domaćim političkim strukturama da u Parlamentu BiH…” Istinomjer je ocijenio neutemeljenom.
Podsjećamo, u navedenoj odluci stoji:
Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Dr. Valentin Inzko, visoki predstavnik, 22.7.2021.
Na kraju, “gosti” naše rubrike “Nevjerovatno ali Istinomjer” protekle sedmice bili su predsjednik SBB-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Fahrudin Radončić, te njegove kolege zastupnici u Predstavničkom domu PSBiH Zukan Helez (SDP BiH) i Nenad Nešić (DNS).
Tako je Radončić pozvao građane Kantona: “Dajte mi kanton, vjerujte, za četiri godine ovo će biti mali Dubai”:
Mi, kada je u pitanju infrastruktura, radovi, zapošljavanje i nove vrijednosti, nećemo im držati leđa i mi ćemo biti veoma precizna opozicija. Ne budu li oni u ovih godinu dana, jer hajmo se malo vratiti, gospodin Konaković je bio te godine premijer, pa godinu dana bila šestorka, pa evo sad je godinu dana trojka, ako oni ne počnu sa pravim ozbiljnim infrastrukturnim radovima koji će od Sarajeva napraviti prijestolnicu, SBB, pa i ja personalno, čovjek koji je uradio najveće objekte u ovom gradu, čak bez lažne skromnosti, najljepše ću reći: “Građani kantona, dajte mi kanton”, vjerujte za četiri godine ovo će biti mali Dubai.
Fahrudin Radončić, 27.10.2021.
Fotomontaža
Helez je ustvrdio da smo “mogli za one respiratore… nabaviti krstarećih 10 raketa” i da nam to “ne brani niko, ni NATO pakt”:
Srbija i Hrvatska se naoružavaju i ništa nama nisu oni krivi. Nego je kriva naša vlast zašto se nismo do sada naoružali. Mi smo mogli za one respiratore, mi smo mogli nabaviti, niko nam ne brani, niko, ni NATO pakt, mogli smo nabaviti krstarećih 10 raketa. Ona košta na svjetskom tržištu 500 hiljada eura. Znači nikoga Bosna neće napasti. Nismo toliko moćni. (…) Podsjećam, te rakete su dometa 2,5 hiljade kilometara, tačno domet koliko može biti sigurna Bosna i Hercegovina, odakle nam prijeti najveća sigurnost. Mi ćemo morati u tom smjeru ići.
Zukan Helez, 3.11.2021.
Fotomontaža
Na kraju, njihov kolega Nešić pohvalio se da redovno u autu, na putu od Banjaluke do Sarajeva, čita Dejtonski mirovni sporazum:
Fotomontaža
Vjerujte, ja sam u zadnje vrijeme, zadnjih nekoliko sedmica, jedno tri puta pročitao Dejtonski mirovni sporazum. Eno ga meni u autu, pa kad god idem od Banjaluke za Sarajevo, često uzmem pa pogledam neki aneks, pa tražim ovo na što se danas neki pozivaju, pa ne mogu da nađem.
Nenad Nešić, 28.10.2021.
(Istinomjer.ba)