Šarović neistinito o radu Vijeća ministara BiH

U intervjuu koji je dao za Nezavisne novine, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, između ostalog, govorio je i o radu aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH te je rad ovog saziva uporedio s radom prethodnog.

Ni u čemu se ovo sad ne može porediti s onim sazivom u kojem sam ja bio ministar i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara. Ovo je jedna katastrofa i jedan saziv koji će u istoriju ući kao najgori. Samo nekoliko primjera za ovo što govorim. U njihovom ekspozeu vidjećete da su planirali da za dvije godine u proceduru ubace i usvoje 143 zakona, a usvojili su cijela tri. Mi smo za dvije godine usvojili preko sto zakona i izmjena zakona. Ni metra nisu maknuli na putu ka EU, a mi smo u svom mandatu napravili ključne iskorake, usvojili reformsku agendu, sistem koordinacije, usaglasili više stotina pitanja važnih za evropski put i prihvaćena je naša aplikacija za kandidaturu za članstvo u EU. Od 14 uslova koje je dostavila EU, oni su praktično usvojili samo jedan, i to djelimično kad su u pitanju izbori u Mostaru. Oni ne mogu da maknu, oni su nesposobni da naprave bilo kakav iskorak.

Mirko Šarović, 26.7.2021.

Kako bismo provjerili tačnost navedene izjave Mirka Šarovića, konsultovali smo izvještaje o radu Vijeća ministara BiH, koji su objavljeni na zvaničnoj internet-stranici ove institucije. S obzirom na to da je prethodni saziv Vijeća ministara BiH s Denisom Zvizdićem na čelu, a u kojem je Mirko Šarović obavljao funkciju ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, formiran u martu 2015. godine, a da je tehnički mandat trajao sve do kraja 2019. godine, u obzir smo uzeli sve izvještaje iz ovog perioda.

Kako se navodi u Godišnjem izvještaju o radu Vijeća ministara BiH za 2015. godinu, ovo tijelo izvršne vlasti utvrdilo je 30 prijedloga zakona. U 2016. godini, Vijeće ministara utvrdilo je 19 prijedloga zakona, u 2017. godini 28 prijedloga zakona, u 2018. godini njih devet, te tri prijedloga zakona u 2019. godini. Dakle, od 2015. do kraja 2019. godine, odnosno za skoro pet godina mandata, Vijeće ministara BiH je, prema zvaničnim izvještajima, utvrdilo 89 prijedloga zakona.

S druge strane, aktuelni saziv od decembra 2019. godine do početka jula 2021. godine u parlamentarnu proceduru uputio je ukupno devet zakona i prijedloga izmjena zakona, a o tome je Istinomjer pisao nedavno. Od tog broja upućenih zakona u Domu naroda PSBiH u konačnici je usvojeno sedam, koje je predložilo Vijeće ministara, a radilo se o sljedećim zakonima:

1. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći u BiH;
2. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima;
3. Zakon o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine;
4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH;
5. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine;
6. Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine;
7. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine

U ekspozeu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, koji je podnio pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH, spominje se tek nekoliko konkretnih zakonskih rješenja, a sam Tegeltija je na početku ekspozea napomenuo kako se ne radi o detaljnom programu rada, te je najavio njegovo donošenje nakon što proces imenovanja Vijeća ministara bude završen. Na zvaničnoj internet-stranici Vijeća ministara BiH moguće je pronaći i Srednjoročni program rada Vijeća ministara za period od 2020. do 2022. godine, a u njemu se navodi 71 zakonsko rješenje koje bi trebalo predložiti Vijeća ministara.

U pogledu ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, nije tačna ni Šarovićeva tvrdnja da je Vijeće ministara BiH praktično usvojilo samo jedan, i to djelimično, kad su u pitanju izbori u Mostaru. Naime, Istinomjer je u više navrata ocjenjivao tvrdnje i obećanja političkih aktera kada je riječ o realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a povodom druge godišnjice predstavljanja navedenog dokumenta objavili smo i analizu “Dvije godine od Mišljenja EK – godine koje su pojela ‘mišljenja o Mišljenju’”. I Transparency International BiH je u analizi objavljenoj krajem maja predstavio presjek napretka BiH u ispunjavanju ključnih prioriteta.

Već duže vrijeme jedini ispunjen prioritet je onaj pod rednim brojem tri: “Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje”. Ovaj odbor je formiran 7. jula prošle godine, a ubrzo zatim je usvojen i njegov poslovnik o radu. Pored ovog, djelimično je ispunjeno još svega nekoliko prioriteta, uključujući prvi, budući da su, prema odluci CIK-a BiH, lokalni izbori u Mostaru održani 20. decembra 2020. godine, zatim deseti, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH u oktobru 2019. ukinuo odredbu Ustava Republike Srpske o postojanju smrtne kazne, te jedanaesti prioritet, nakon što je tokom 2020. godine Brčko distrikt usvojio novi zakon o slobodi okupljanja, koji je u potpunosti usklađen s evropskim standardima. Još se izdvaja i korak ka realizaciji posljednjeg prioriteta, koji se tiče reforme javne uprave, a napravljen je tokom 2020. godine, s obzirom na to da je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o usvajanju Akcijskog plana za reformu javne uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirani Strateškim okvirom za reformu javne uprave do 2022. godine.

Iako je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH jedan od najneaktivnijih u historiji ove institucije izvršne vlasti, tvrdnje Mirka Šarovića u vezi s predloženim i usvojenim zakonskim rješenjima u aktuelnom i prošlom sazivu, ali i u pogledu ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja EK, na osnovu svega navedenog možemo ocijeniti kao neistinite.

(Istinomjer.ba)