Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 5. augusta ove godine “prihvatilo je zaključivanje Sporazuma o sprovođenju između Ureda koordinatora za reformu javne uprave i GIZ-a (Deutche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit) za Program jačanja institucija u BiH – faza tri”, vrijedan preko tri miliona eura.
Sporazum o sprovođenju će omogućiti da odabrane javne institucije unaprijede primjenu principa javne uprave za transparentno, odgovorno, efektivno i efikasno pružanje javnih usluga, čime se doprinosi reformi javne uprave u BiH.
Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH, 06.08.2019.
Na prvi pogled se čini da se radi o svojevrsnom pomaku, ali sporazum koji se odnosi samo na “odabrane institucije”, podsjetnik je na činjenicu da se reforma javne uprave u BiH godinama skoro nikako ne pomiče sa mrtve tačke. I pored stotina miliona KM dostupnih za ove aktivnosti, rokovi iz akcionih planova davno su istekli.
Podsjećamo, u martu prošle godine Vijeće ministara je usvojilo Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH od 2018. do 2022. godine. Međutim, prema riječima državnog koordinator za reformu javne uprave u BiH, Dragana Ćuzulana Vlada Republike Srpske “svjesno opstruiše proces reforme javne uprave odbijanjem da usvoji Strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2020.”
Strateški okvir za reforme javne uprave u BiH 2018-2022. usvojen je u martu prošle godine na tehničkom nivou, dakle od predstavnika svih nivoa vlasti. Tu je učestvovala i Vlada Republike Srpske, ali u međuvremenu, Vlada RS uporno odbija da usvoji strateški okvir. Time je onemogućila Bosnu i Hercegovinu da ispuni jedan od zahtjeva Evropske komisije iz ranijih preporuka, dakle, da se usvoji cjelodržavni okvir za reformu javne uprave. Tu konstataciju ja sam potkrijepio određenim činjenicama.
Dragan Ćuzulan, 29.07.2019.
Strateški okvir za period 2018- 2020. podržan je od strane svih nivoa vlasti ali rok za usvajanje akcionog plana, koji je bio je šest mjeseci nakon usvajanja Strategije, nije ispoštovan.
Međutim, s obzirom na to da nismo imali jedan nivo, zamolili smo Kancelariju delegacije EU da se krene s poslom izrade akcionog plana i za taj posao smo mi dobili zeleno svjetlo, obezbijeđena je stručna tehnička podrška SIGMA-e i nedavno smo održali prvi sastanak zajedničke radne grupe na izradi akcionog plana. Dakle, ne možemo čekati beskonačno da se Vlada RS oko ovoga izjasni.
Dragan Ćuzulan, 29.07.2019.
Inače, Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH osnovan je Odlukom Vijeća ministara BiH u oktobru 2004. godine i trebao je biti “odgovor na potrebe građana za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH”. Vijeće ministara BiH, na prijedlog predsjedavajućeg, imenuje koordinatora na period od dvije godine, a koordinator je “neposredno odgovoran za svoj rad predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”.
Jedan od zadataka Ureda je i upravljanje PAR fondom (Public Administration Reform Fund), odnosno Fondom za reformu javne uprave koji raspolaže sredstvima donatorske zajednice namijenjenim provođenju reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini. Međutim, Vlada RS blokirala je i fond za reformu javne uprave. Nepostojanje strateških okvira i zadanih rokova itekako dovodi u pitanje dalje finansiranje i realiziranje projekata od EU i donatora koji “pune” Fond za reformu javne uprave.
Riječ je o fondu u kojeg su međunarodni donatori uložili svoj novac sa svrhom da se iz njega finansiraju zajednički projekti kojim bi se reforma implementirala jednako i sinhronizovano na cijelom području Bosne i Hercegovine. Dakle, odbijanjem da potpiše aneks memoranduma kojim bi se omogućile dalje uplate donatora i domaćih vlasti fondu do 2020. godine, Vlada RS onemogućila je finansiranje i provođenje ranije dogovorenih i pripremljenih deset projekata iz oblasti reforme javne uprave. Stvarne razloge zašto se odbija potpisati aneks na memorandum mi nikada nismo zvanično saznali (…) saznali smo da su ustvari namjere Vlade RS da se ovaj fond i novac donatora rasparča, podijeli na niže nivoe vlasti i da je to stvarna namjera.
Dragan Ćuzulan, 29.07.2019.
S druge strane, prema riječima ministrice uprave i lokalne samouprave RS Lejle Rešić, Vlada Republike Srpske smatra da “treba promijeniti koncept Fonda za reformu javne uprave u BiH jer se dosadašnji pokazao kao neefikasan za Srpsku”.
Za sve ove godine upali smo u administrativni sistem, pri čemu smo posljednje tri godine rada finansirali obuke rada na računaru. Niko me ne može ubijediti da je to reforma. Imamo dva drugačije politički koncipirana entiteta i ne možemo raditi na isti način da bismo došli do istog cilja.
Lejla Rešić, 16.07.2019.
Prema riječima ministrice Rešić, Republika Srpska “sama sprovodi reforme jer jedina ima ministarstvo koje se bavi ovim pitanjima” pri čemu je kao primjer navela to da je RS “sama uradila sve što se tiče elektronskih matičnih knjiga od 2012. godine, bez sredstava iz Fonda”.
Ćuzulan se ipak ne slaže sa ovim konstatacijama i tvrdi da RS itekako koristi sredstva iz Fonda, navodeći da “od 32 miliona koliko je ukupno uplaćeno za ovih trinaest godina u Fond, Vlada RS uplatila je 198.000 maraka, a povukla je kroz projekte daleko veću vrijednost.”
Zbog nepravovremenog korištenja sredstava donatori, u prvom redu Švedska i Danska, zahtjevaju povrat sredstva.
Iako je RS glavni kočničar u reformi javne uprave Predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović prilikom svoje nedavne posjete Atini, u svom govoru na Forumu za saradnju zemalja Balkana i Crnog mora pozvala je “institucije da ubrzano rade na reformskim procesima” i da “uhvate korak sa trendovima“.
Institucije pominjem na prvom mjestu jer upravo one usvajaju odgovarajuće propise i uspostavljaju zakonodavni i institucionalni okvir za nove pristupe i prakse u našim sistemima obrazovanja, javnim upravama i poslovnoj zajednici. Širi pristup značio bi, međutim, i puno jaču interakciju između svih navedenih aktera uključujući institucije, obrazovni sistem, javnu upravu i državne službe, te poslovnu zajednicu. Ukratko, značio bi društvo okrenuto reformama i zasnovano na inovacijama.
Željka Cvijanović, 01.06.2019.
Poznato je da je javna uprava u BiH vrlo složena, a državni administrativni aparat koji finansiraju građani/ke preglomazan. Nadležnosti se često preklapaju, funkcije dupliciraju, a često se dešava i da je nejasna raspodjela odgovornosti na različitim nivoima vlasti. Administrativnu strukturu u BiH, prema mišljenju Evropske komisije “najprije je potrebno reformisati” zatim ojačati “kako bi ona mogla efektivno odgovoriti zahtjevima procesa evropskih integracija”.
Ipak, već trinaestu godinu zaradom bilježimo opiranje bh. političara, posebno predstavnika Republike Srpske reformi javne uprave, čiji bi najveći benefit bio smanjenje broja ljudi zaposlenih u državnoj administraciji, pri čemu bi oni koji bi ostali zaposleni svoj posao morali raditi efikasnije, a ušteđena sredstava za plaćanje troškova administracije usmjerila bi se “u obrazovanje, zdravstvo, socijalni sektor i slično, kako bi se dodatno poboljšao kvalitet usluga koje se pružaju u tim sektorima”.
(Istinomjer.ba)