U intervjuu za Nezavisne novine 29. septembra 2022. godine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i kandidat za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik govorio je o proteklom mandatu u Predsjedništvu BiH, radu aktuelne Vlade Republike Srpske te ostalim političkim temama.
Prosječna plata u Republici Srpskoj
Na upit o njegovom viđenju rada Vlade RS na čelu s premijerom Radovanom Viškovićem, Dodik je izjavio da je ova izvršna institucija ostvarila odlične rezultate, iznijevši i tvrdnju o prosječnoj plati u RS:
Prešli smo psihološku granicu od 1.000 maraka prosječne plate, ona je već 1.670.
Milorad Dodik, 29.9.2022.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u RS prvi put prešla je 1.000 KM u julu 2021. godine, kada je iznosila 1.019 KM. Kada je bruto plata u pitanju, ona je i mnogo prije Viškovićevog mandata iznosila više od 1.000 KM.
Trenutna prosječna plata u RS, obračunata za august 2022. godine, iznosi 1.166 KM, dok je bruto plata u iznosu od 1.762 KM.
Istinomjer je nedavno neutemeljenom ocijenio tvrdnju Radovana Viškovića da je najniža plata u Federaciji BiH dva puta manja u odnosu na RS zbog nemogućnosti poređenja iznosa prosječnih plata u dva entiteta, prouzrokovanog metodološkim razlikama u obračunavanju.
“Garanti” Dejtonskog sporazuma
U nastavku intervjua Dodik je govorio i o odnosima s Ruskom Federacijom te ustvrdio i da je Rusija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma:
Ja nisam ni ruski čovjek ni njihov, ja sam čovjek ovog naroda i to narod zna. Međutim, ja poštujem Rusiju sa stanovišta onoga šta ona čini s pozicije garanta Dejtonskog sporazuma u okviru onog što multilateralno radi u Savjetu bezbjednosti UN-a i drugim multilateralnim strukturama kao što je nekad bio Savjet za implementaciju mira.
Milorad Dodik, 29.9.2022.
U javnosti su se u nekoliko navrata pojavile neutemeljene i netačne tvrdnje o svojstvu i ulozi Bosne i Hercegovine i ostalih država koje su učestvovale u mirovnim pregovorima 1995. godine, a koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, o čemu je Istinomjer pisao u analizi Hrvatska i Srbija su “potpisnice”, “sudionice” i “strane”, a ne “garanti” Dejtonskog sporazuma, a neistinitom su ocijenjene tvrdnje Željke Cvijanović, Nedeljka Čubrilovića, Darka Banjca, Nenada Stevandića, Marinka Čavare i Mire Pekić.
Kako je Istinomjer u prethodnim tekstovima pojasnio, riječ “garant” se uopšte ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te se u tom kontekstu koristi izraz “svjedoci”, a svjedoci su Evropska unija, Ujedinjene nacije, ali i predstavnici Francuske, Njemačke, UK-a, SAD-a i Ruske Federacije, što je navedeno u članu XI:
Potpisnici Općega okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja, za republiku BiH Alija Izetbegović, za republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuđman i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Milošević.
Potpisivanju su svjedočili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja, za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemačku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor Černomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Američke Države William Clinton.
Dejtonski mirovni sporazum, član XI
Rezolucija Velike Britanije o genocidu u Srebrenici
U kontekstu odnosa s Rusijom, Dodik je spomenuo i Veliku Britaniju, rekavši da je ova zemlja tražila da se Srbi proglase genocidnim narodom:
Uvijek ćemo poštovati šta je Rusija uradila kada je Britanija htjela da okleveta naš narod i istorijski ga strpa u podzemlje civilizacije tražeći da se Srbi proglase genocidnim narodom.
Milorad Dodik, 29.9.2022.
Sličnu tvrdnju iznio je 12. novembra 2021. godine i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, koji je rekao da je Velika Britanija u Vijeću sigurnosti UN-a tražila da se srpski narod “okarakteriše kao genocidan”. I ova tvrdnja ocijenjena je neistinitom.
Naime, prije obilježavanja dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici, Velika Britanija je, s Jordanom, Litvanijom, Malezijom, Novim Zelandom i Sjedinjenim Američkim Državama, 8. jula 2015. godine predložila Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju S/2015/508 kojom se, između ostalog, osuđuje srebrenički genocid.
Tekst rezolucije podržalo je deset zemalja Vijeća sigurnosti UN-a, četiri su bile suzdržane (Angola, Kina, Nigerija i Venecuela), ali protivljenje Rusije kao stalne članice ove institucije prouzrokovalo je neusvajanje predložene rezolucije.
U samom tekstu, suprotno riječima Milorada Dodika, nijedan narod se ne proglašava genocidnim niti se navode krivci za ovaj zločin. Štaviše, srpski narod nije nijednom, u bilo kojem obliku, spomenut u rezoluciji S/2015/508, te se priznaje da je “na svim stranama tokom sukoba u Bosni i Hercegovini bilo nevinih žrtava, uključujući Srebrenicu i njenu okolinu”.
Osim toga, rezolucijom se ističe “da je prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida preduslov za pomirenje, poziva političke lidere na svim stranama da priznaju i prihvate činjenicu dokazanih zločina kao što su utvrdili sudovi i u tom kontekstu osuđuje poricanje ovog genocida kao ometanje napora ka pomirenju, a priznaje takođe da je kontinuirano poricanje duboko bolno za žrtve”.
Nezavisne novine objavile su prevod kompletnog teksta rezolucije, koji je dostupan u cijelosti na sljedećem linku.
Uzimajući u obzir navedeno, tvrdnje Milorada Dodika o prosječnoj plati u RS, “garantima” Dejtonskog sporazuma i “proglašavanja Srba genocidnim narodom” Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)