Istinomjer je tokom protekle sedmice provjerio tačnost tvrdnji i (ne)dosljednost bh. političkih aktera/ica – Vojina Mijatovića, Milorada Dodika, Sanje Vulić, Mahira Devića, Elmedina Konakovića, Harisa Zahiragića i Jasmine Biščević-Tokić. Kroz analize smo se osvrnuli na mjeru Ustavnog suda BiH kojom je privremeno stavljeno van snage uspostavljanje agencije za lijekove RS, na najavu podnošenja inicijative za donošenje propisa kojim bi se precizirali dozvoljeni prostori i lokacije za javna okupljanja u KS te na dugoočekivani kandidatski status za članstvo BiH u EU.
U kategoriji istinitosti, Istinomjer je prošle sedmice zabilježio jednu neutemeljenu i tri neistinite tvrdnje.
Kandidat SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Vojin Mijatović je u jednom od svojih javnih istupa, između ostalog, govorio o odlukama koje će donijeti kada ga, kako je rekao, u oktobru ove godine građani izaberu za člana Predsjedništva BiH te ustvrdio da kao član Predsjedništva neće imati obezbjeđenje. Međutim, u skladu s važećim zakonima i odlukama, članovi Predsjedništva BiH tokom svog mandata moraju imati ličnu pratnju. Tako su, u skladu sa Zakonom o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH i Uputstvom o obimu i načinu vršenja poslova fizičkog i tehničkog osiguranja osoba, objekata i imovine, štićene osobe članovi Predsjedništava BiH, Vijeća ministra BiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH, predsjednik Suda BiH, članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i članovi Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. S obzirom na to da važeći zakoni i odluke propisuju da su članovi Predsjedništva BiH štićene osobe, tvrdnju Vojina Mijatovića da, ukoliko bude izabran za člana Predsjedništva BiH, neće imati obezbjeđenje Istinomjer je ocijenio neutemeljenom.
Šef Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Kantona Sarajevo Mahir Dević, govoreći o trenutnoj rekonstrukciji tramvajske pruge u Sarajevu, ustvrdio je da je prošli saziv Vlade KS sanaciju dijela pruge na Marijin-Dvoru izvršio u roku od šest dana. Podsjećamo, radovi na rekonstrukciji počeli su 2. oktobra 2020. godine, kada su iz Ministarstva saobraćaja poručili da će se oni “odvijati kontinuirano svaki dan u trajanju 24 sata, uz maksimalne napore izvođača da ugovoreni rok od 40 dana što je moguće više skrati”. Rekonstrukcija je okončana dva dana prije isteka najavljenog roka, 9. novembra 2020. godine, a s obzirom na činjenicu da su radovi na rekonstrukciji “S” krivine trajali 38 dana, a ne šest, kako je to ustvrdio Dević, Istinomjer je njegovu tvrdnju ocijenio neistinitom.
Nakon što je na zvaničnoj web stranici Vlade Ujedinjenog Kraljevstva objavljeno da će u Bosnu i Hercegovinu biti poslani vojni stručnjaci iz ove zemlje s ciljem “suprotstavljanja malignom ruskom uticaju u BiH”, ovo su komentirali član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i zastupnica u državnom Parlamentu Sanja Vulić (SNSD). Dodik je ustvrdio da “ne postoji nijedan legalan put kojim bi britanski vojni stručnjaci ušli u BiH”, dok je Vulić istakla da su za ovakvu vrstu aranžmana potrebne “procedure i saglasnost”. Podsjećamo, prema saopćenju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva od 30.6.2022. godine, ova će zemlja u Bosnu i Hercegovinu poslati vojne stručnjake kako bi se ojačala NATO misija i kako bi se promovirali stabilnost i sigurnost u zemlji. Kako se navodi na zvaničnoj web stranici NATO-a (Komanda zajedničkih snaga Napoli), ovaj savez je prisutan u Bosni i Hercegovini “već više od dvije decenije, kada je 60.000 pripadnika multinacionalnih snaga pod vodstvom NATO-a neposredno nakon sukoba 1992-1995. godine raspoređeno u cijeloj zemlji kako bi osigurali provođenje vojnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”. Snage za implementaciju mira (IFOR) uspostavljene su u decembru 1995. godine, a njihova misija trajala je jednu godinu. Cilj IFOR misije bio je razdvajanje zaraćenih strana i implementacija vojnih obaveza proisteklih iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. IFOR je zamijenjen Stabilizacijskim snagama (SFOR), čiji je cilj bio odvraćanje od ponovnog izbijanja neprijateljstva i stabilizacija mira. U decembru 2004. godine odgovornost za vojne aspekte mirovnog sporazuma preuzimaju Snage Evropske unije (EUFOR). Umjesto SFOR-a, NATO je uspostavio vojni štab s ciljem pružanja pomoći u reformi odbrane i drugim obavezama preuzetim u okviru programa Partnerstvo za mir (PfP). Na stranici NATO-a navodi se i da NATO Štab Sarajevo pruža “dogovorenu podršku EUFOR-u u skladu sa odredbama sporazuma između NATO i EU pod nazivom ‘Berlin Plus’, te je zadržao određena ovlaštenja i odgovornosti u skladu sa Dejtonskim sporazumom”. “Berlin plus” je sporazum potpisan u decembru 2002. godine između NATO-a i Evropske unije, a njegovim je potpisivanjem Evropskoj uniji omogućeno “korištenje struktura, mehanizama i imovine NATO-a pri provedbi misija evropske sigurnosne i odbrambene politike”, čime je obuhvaćena i EUFOR misija u Bosni i Hercegovini. S obzirom na navedeno, Istinomjer je tvrdnje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i zastupnice u Predstavničkom domu PSBiH Sanje Vulić da vojni stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva “nelegalno dolaze u BiH” ocijenio neistinitim.
Tokom intervjua na N1 televiziji 5. jula 2022. godine, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković dotakao se i teme nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, odnosno Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH. Konaković je ustvrdio da je navedenom odlukom cijeli prostor grada Sarajeva, od Baščaršije “sve do kraja Novog Grada”, proglašen nacionalnim spomenikom. Odluka o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH donesena je u novembru 2020. godine, a već u prvom članu Odluke, stavu (2), demantovana je tvrdnja Elmedina Konakovića da je “sve što očima vidite sa desne i lijeve strane” prilikom vožnje tramvajem od Baščaršije (općina Stari Grad) do općine Novi Grad Sarajevo proglašeno nacionalnim spomenikom BiH. Naime, ovom odlukom nisu obuhvaćene općine Novi Grad i Novo Sarajevo, nego samo općine Centar i Stari Grad. Podsjećamo, status nacionalnog spomenika u općini Novi Grad Sarajevo ima samo jedno dobro, dok u općini Novo Sarajevo taj status ima pet dobara. S obzirom na navedeno, tvrdnju Elmedina Konakovića da su Odlukom o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH obuhvaćene i općine Novi Grad i Novo Sarajevo Istinomjer je ocijenio neistinitom.
Nedosljednim su tokom protekle sedmice ocijenjene tvrdnje zastupnika/ice u Skupštini Kantona Sarajevo Harisa Zahiragića i Jasmine Biščević-Tokić. Tokom konferencije za medije stranke SDA, Biščević-Tokić je komentirala objavu kantonalnog ministra privrede Adnana Delića na zvaničnoj Facebook stranici Ministarstva privrede KS, u kojoj je izrazio svoje lično protivljenje održavanju Povorke ponosa u Sarajevu 25. juna. Delićevu objavu Biščević-Tokić nazvala je licemjernom zbog toga što je, prema njenim riječima, ministar dao odobrenje za održavanje festivala Kvirhana ranije u junu. Međutim, u kontekstu optužbe za licemjerstvo koju je na račun Delića iznijela Biščević-Tokić, treba podsjetiti i da organizacija SOC od 2013. godine u Sarajevu organizuje i međunarodni festival LGBTIQ filma Merlinka. Na spomenutoj konferenciji javnosti se obratio i skupštinski zastupnik u KS Haris Zahiragić, koji je u kontekstu održavanja Povorke ponosa rekao da se ovaj događaj nije dešavao u vrijeme dok je “SDA bila na vlasti”. Međutim, i u 2020. godini je Vlada KS, predvođena Mariom Nenadićem, podržala održavanje Povorke ponosa u Sarajevu, a o tome svjedoči i izvještaj s održanog sastanka s predstavnicima Organizacionog odbora druge Povorke ponosa, koja je trebala biti održana 23. augusta 2020. godine, a u kojem je navedena i izjava premijera Nenadića. Nenadić je tada izrazio podršku ovom događaju. Ipak, organizatori Povorke otkazali su ovaj događaj, planiran za 23. august 2020, zbog porasta zaraženih usred pandemije Covid-19, a tada su otkazani i brojni drugi događaji, poput Sarajevo film festivala. Iz svega navedenog jasno je da su događaji poput festivala Kvirhana održavani godinama unazad, kao što je bio slučaj s festivalom LGBTIQ filma Merlinka, prethodnicom Kvirhane, ali i da su Povorku ponosa koja je trebala biti održana 2020. godine podržali čelni ljudi Vlade KS, u čijem je sastavu bila i SDA. Stoga je Istinomjer navedene tvrdnje Jasmine Bišević-Tokić i Harisa Zahiragića ocijenio kao nedosljedne.
Kada su u pitanju obećanja, zabilježeno je jedno ispunjeno i jedno neispunjeno obećanje. Tako je obećanje o početku radova na izgradnji sportske dvorane u Bosanskoj Krupi do kraja juna 2022. godine ocijenjeno kao neispunjeno, dok je ispunjenim ocijenjeno obećanje o završetku radova na rekonstrukciji Ulice patrijarha Pavla u Bijeljini do kraja šestog mjeseca ove godine.
U analizi “Kandidatski status: Tako blizu, a tako daleko” Istinomjer se osvrnuo za obećanja i izjave koje su građani/ke Bosne i Hercegovine mogli čuti u posljednjih nekoliko godina glede kandidatskog statusa za članstvo BiH u EU.
Rokovi domaćih predstavnika vlasti po pitanju sticanja kandidatskog statusa pomjerali su se iz godine u godinu, a prema najnovijim najavama, to bi se moglo desiti do kraja 2022. godine. Već je dobro poznata činjenica da je svega jedan od 14 prioriteta Evropske komisije u potpunosti ispunjen, odnosno da je posljednji napredak u ovom kontekstu zabilježen još 2020. godine, što ne ostavlja puno prostora za optimizam kada je riječ o skorom sticanju kandidatskog statusa i otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s EU. Ipak, kako smo i navikli, nema sumnje da će optimistične najave u pogledu evropskih integracija BiH ponovo biti nezaobilazna stavka u programima političkih partija ususret Općim izborima u oktobru.
U analizi “Preciziranje prostora za javna okupljanja u KS bio bi korak nazad u zaštiti ljudskih prava i članstvu u EU” osvrnuli smo se na najavu podnošenja inicijative za donošenje propisa kojim bi se precizirali dozvoljeni prostori i lokacije za javna okupljanja u KS. Naime, u Sarajevu je 25. juna 2022. godine održana treća Povorka ponosa na kojoj je učestvovalo preko hiljadu ljudi. Već početkom juna, a zatim i dva dana pred održavanje ovog događaja, Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa putem svoje web stranice obavijestio je javnost o dodatnim mjerama sigurnosti koje su nametnuli Ministarstvo saobraćaja KS i Ministarstvo unutrašnjih poslova KS. Činjenica da su 52 ulice u Sarajevu bile zatvorene na dan održavanja Povorke izazvala je različite reakcije javnosti, ali i političkih subjekata koji, manje ili više, otvoreno ne podržavaju njeno održavanje te su najavili i podnošenje inicijative za donošenje propisa kojim bi se precizirali dozvoljeni prostori i lokacije za javna okupljanja. Ovakva zakonska regulativa bila bi, pak, protivna i jednom od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU, koji glasi “osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja” Tako je predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković najavio da će, navodno kako bi se “spriječili i zaustavili saobraćajni kolaps i blokade grada”, klubovi NiP-a pokrenuti inicijativu za donošenje propisa kojim će se dodatno precizirati prostor i definisati lokacije za javna okupljanja u KS, dok je načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić poručio da u Sarajevu, prema njegovom mišljenju, postoje mnogo povoljnije lokacije za velike skupove, poput ceste Hrasnica – Ilidža, Velike aleje i lokaliteta Bembaša – Kozija ćuprija. Reagovao je i zastupnik u Skupštini KS Haris Zahiragić koji je najavio da će na sljedećoj sjednici ovog tijela podnijeti inicijativu “da Vlada Kantona Sarajevo obešteti sve privrednike i radnike, posebno one koji rade na području općina Stari Grad i Centar”.
Premijeru KS Edinu Forti postavljeno je pitanje o podršci inicijativi Elmedina Konakovića, vezano za definiciju javnog prostora za održavanje javnih skupova. Iako nije jasno odgovorio da li će podržati navedenu inicijativu, Forto je naglasio da određene stavke mogu biti u suprotnosti s principima Evropske unije, ali da “ne bi volio da donosimo zakon koji ćemo opet morati mijenjati kad budemo pristupali EU”.
Podsjećamo, miješanje u pravo na slobodu mirnog okupljanja predstavljalo bi kršenje člana 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima i korak unazad, a nikako naprijed, u usklađivanju zakona s međunarodnim standardima te bi bilo u suprotnosti s jednim od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU, koji nalaže da se osigura “poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja”. Usvajanjem takve inicijative, prava manjinskih grupa na slobodu izražavanja i okupljanja postala bi samo teoretska, a ne praktična i djelotvorna, kako to zahtijeva Evropska konvencija o ljudskim pravima.
U analizi “Mjerom Ustavnog suda BiH privremeno stavljeno van snage uspostavljanje Agencije za lijekove RS” Istinomjer se osvrnuo na mjeru Ustavnog suda BiH kojom je privremeno stavljeno van snage uspostavljanje agencije za lijekove RS. Podsjećamo, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske (RS), kojim se predviđa osnivanje agencije za lijekove RS, stupio je na snagu 28.6.2022. godine. Nakon apelacije Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 6.7.2022. godine održao 127. plenarnu sjednicu na kojoj je donio privremenu mjeru u predmetu U 17/22. Ovom mjerom, Ustavni sud BiH je privremeno stavio van pravne snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi. Nakon mjere Ustavnog suda BiH, putem svog Twitter profila oglasio se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je poručio da će, uprkos ovoj mjeri, agencije za lijekove Republike Srpske biti. Ured visokog predstavnika je putem službenog Twitter profila pozdravio usvajanje privremene mjere Ustavnog suda BiH, rekavši da se ovom mjerom “sprečavaju ozbiljne, dalekosežne i potencijalno nepopravljive štete koje bi u konačnici ugrozile sistem zdravstvene zaštite građana”. Donošenje konačne odluke Ustavnog suda BiH očekuje se u septembru. Do tada, Istinomjer će pratiti da li će institucije i funkcioneri/ke Republike Srpske poštovati donesenu mjeru Ustavnog suda te da li će visoki predstavnik djelovati i iskoristiti bonske ovlasti u slučaju neprovođenja te mjere.
(Istinomjer.ba)