Na press konferenciji koju je održalo Vijeće ministara BiH povodom četiri godine rada aktuelnog saziva, Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, govorio je o stanju u vezi sa dozvolama za izvoz hrane biljnog i životinjskog porijekla.
Šarović je izjavio da je još preostalo riješiti pitanje izvoza crvenog mesa na EU tržište, nakon što je BiH dobila dozvole za izvoz ostale hrane biljnog i životinjskog porijeka.
2015. godine, kada je počeo naš mandat, mi, kada je u pitanju hrana biljnog i životinjskog porijeka praktično u EU nismo mogli da izvozimo ništa. Danas je preostalo da riješimo samo pitanje dostizanja standarda za izvoz crvenog mesa. Crveno meso znači meso goveda, ovaca i koza, ali smo u završnoj fazi i sa ovim tempom mi vjerujemo da će taj posljednji korak da se desi u 2019. godini jer nam je prihvaćen Akcioni plan, što znači da očekujemo dolazak inspekcije iz Dublina koja bi nam dala zeleno svijetlo. Sve ostalo je završeno. Svi proizvodi koji se odnose na voće i povrće, krompir posebno, jer on je izdvojen iz ove grupacije, pileće meso kao što znate skoro, mlijeko i mliječni proizvodi, koža, med itd.
Mirko Šarović, 21.03.2019.
Kada je tokom 2015. godine dobila dozvolu EU za izvoz krompira, BiH je bila jedna od rijetkih država izvan EU koja je mogla izvoziti merkantilni krompir. Međutim, brzo se pokazalo da poljoprivrednici iz BiH nemaju koristi od ove dozvole, a ponajviše zbog više cijene u odnosu na druge države.
Mi nismo prodali naš rod 2016. godine, tako da smo na početku 2017. godine išli s manjom sjetvom, što je imalo za posljedicu da krompira nismo imali dovoljno do šestog mjeseca 2018. godine. Na nestašicu krompira uticala je nepovoljna kišna godina, zbog čega ovo povrće trune i napadaju ga razne štetočine što će imati za posljedicu malu ponudu krompira na tržištu.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo, 08.08.2018.
I podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH potvrđuju da je izvoz krompira bio niži u prvih šest mjeseci 2018. godine u odnosu na isti period prethodne godine.
Kada se govori o izvozu voća i povrća iz BiH tokom 2018. godine zabilježen je pad od 16% nakon nekoliko godina rasta.
Izvoz voća i povrća iz BiH u 2018. godini iznosio je 180 milijuna KM i bilježi pad od 16 posto ili 33 milijuna KM manje u odnosu na prethodnu godinu.
Analiza Vanjsko trgovinske komore BiH za period 2014 – 2018
Pitanje izvoza pilećeg mesa na EU tržište, o čemu je Istonomjer pisao, konačno je riješeno u januaru ove godine nakon što je Evropska komisija na sjednici održanoj 25.01.2019. godine stavila BiH na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u zemlje EU, kao i pitanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda koje je riješeno tokom 2018. godine.
Prema statističkim podacima kada je u pitanju izvoz kože, BiH u zadnjih deset godina bilježi konstantan rast.
U posljednjih 10 godina, ovaj sektor, zajedno sa tekstilnom industrijom bilježi konstantan rast izvoza. Tako je sam sektor kože i obuće u periodu od 2013. do oktobra 2018. godine, ostvario ukupan izvoz od 4.822.956.782 KM. Najviše je proizvoda izvezeno u Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, a top 3 zemlje imaju učešće u izvozu od čak oko 78%.
Radovan Pazurević, potpredsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, 27.11.2018.
Ni dozvola za izvoz meda, koju BiH ima od 2016. godine, nije u potpunosti iskorištena. Tokom 2017. godine došlo je do blagog povećanja izvoza, no u 2018. godini vrijednost izvoza je opet pala, a pokrivenost uvoza izvozom je i dalje niska, pa tako na 1 kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 30,5 kilograma meda.
S obzirom na sve aktivnosti koje su do sada poduzete, ministar trgovine BiH Mirko Šarović smatra da bi BiH i dozvolu za izvoz crvenog mesa na tržište EU mogla dobiti tokom 2019. godine.
Izvoz mesa na tržište Evropske unije donijet će ogromne ekonomske efekte, s obzirom na činjenicu da je meso na tržištu Evropske unije u prosjeku dvostruko skuplje nego na tržištu BiH. Našim farmerima otvorit će se tržište od skoro 500 miliona ljudi, a to znači da mogu povećati kapacitetete i planirati dugoročnu proizvodnju i plasman. To će biti i prilika za našu prehmabrenu industriju da na tržiše EU-a izađe s gotovim proizvodima od mesa, da ne izvozimo samo sirovo meso nego i mesne prerađevine.
Mirko Šarović, 10.10.2018.
Naime, Europska komisija je odobrila Plan praćenja rezidua za “crveno meso” za Bosnu i Hercegovinu, provedene su aktivnosti za poboljšanje zdravlja životinja i proizvodnje hrane životinjskog porijekla, te je još preostao dolazak Misije Evropske unije koja će dati završnu ocjenu nakon čega bi bio moguć izvoz crvenog mesa na EU tržište.
Shodno navedenom, evidentno je da je za vrijeme mandata ministra Šarovića došlo do određenog napretka, obzirom da je BiH ispunjavanjem uslova i otklanjanem određenih nedostataka koji su predstavljali prepreku dobila dozvole za izvoz hrane biljnog i životinjskog porijekla na tržište EU. Za sada, izuzetak je dozvola za izvoz crvenog mesa.
Ipak varijacije vrijednosti robe koja se izvozi, ali i nedovoljo razvijeni proizvodni kapaciteti po mnogima su faktori koji presudno utiču na količinu izvoza, te je za očekivati da im se u narednom periodu posveti više pažnje.
(Istinomjer.ba)