Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Snježana Novaković Bursać je 5. marta 2022. godine bila gošća Jutarnjeg programa na RTRS-u, gdje je, između ostalog, komentarisala aktuelnu situaciju u BiH, a pritom je iznijela i jednu netačnu tvrdnju.
Prije nego je ustvrdila kako Vijeće za provedbu mira (PIC) nema nikakav formalno-pravni okvir, Novaković Bursać složila se i sa konstatacijom voditeljice da je Rusija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Voditeljica: Zatraženo je i da Rusija bude isključena iz Savjeta za provođenje mira. Rusija je garant Dejtonskog…
Novaković Bursać: Pa jeste.
Voditeljica: … Sporazuma koji je opet stariji od PIC-a. E sad je li ovo elementarno političko neznanje, koliko je ovo sve zaista neodgovorno?
Novaković Bursać: Pa prije svega postavlja se pitanje, ne bih ja dizala na neki visoki nivo ni taj PIC, jer on nema nikakav formalno-pravni okvir. Jeste da je u jednom trenutku pod pritiscima različitim prihvaćeno da je to neko značajno, odnosno tijelo koje može nešto izvršno da odluči.
RTRS, 5.3.2022.
U kontekstu tvrdnje voditeljice Jutarnjeg programa RTRS-a da je “Rusija garant Dejtonskog sporazuma”, sa kojom se i zastupnica Novaković Bursać složila, Istinomjer podsjeća da smo već u nekoliko navrata slične tvrdnje poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Darka Banjca, predsjednika NSRS Nedeljka Čubrilovića, predsjednice entiteta Republika Srpska Željke Cvijanović i zastupnika u PD PSBiH Nenada Stevandića ocijenili kao neistinite. Ova tvrdnja bila je i predmet Istinomjerove analize Hrvatska i Srbija su “potpisnice”, “sudionice” i “strane”, a ne “garanti” Dejtonskog sporazuma.
Naime, kako smo i u prethodnim tekstovima pojasnili, termin “garant” se ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te se u tom kontekstu koristi izraz “svjedoci”, a svjedoci su Evropska unija, Ujedinjene nacije te predstavnici Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije.
Potpisnici Općega okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja, za republiku BiH Alija Izetbegović, za republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuđman i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Milošević.
Potpisivanju su svjedočili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja, za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemačku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor Černomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Američke Države William Clinton.
Dejtonski mirovni sporazum, član XI
Kada je u pitanju tvrdnja kako PIC “nema nikakav formalno-pravni okvir”, podsjećamo da je uspostavljanje Vijeće za provedbu mira regulisano Zaključcima Konferencije o provedbi mira, koja je održana u Londonu 1995. godine, samo nekoliko dana prije nego što je 14. decembra iste godine u Parizu potpisan Dejtonski mirovni sporazum.
Nakon uspješnih pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu u novembru 1995. godine, u Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o implementaciji mira kako bi se mobilizirala međunarodna podrška Sporazumu. Sastanak je rezultirao uspostavljanjem Vijeća za implementaciju mira (PIC).
OHR, Peace Implementation Council
U Zaključcima Konferencije, u članu 20, navedeno je kako Konferencija zaključuje da su potpisivanjem Mirovnog sporazuma ispunjeni važni ciljevi Internacionalne konferencije o bivšoj Jugoslaviji te da je potrebna nova struktura za upravljanje provedbom mira. U sljedećoj tački definisano je da će to biti upravo PIC.
Konferencija stoga odlučuje da: (a) Vijeće za provedbu mira (PIC), sastavljeno od svih država, međunarodnih organizacija i agencija koje prisustvuju Konferenciji, sprovest će Internacionalnu konferenciju o bivšoj Jugoslaviji. Francuska će, kao predsjedavajuća grupe od sedam glavnih industrijaliziranih zemalja 1996. godine, igrati posebno snažnu koordinacijsku ulogu u PIC-u. (…) (b) Sastanak PIC-a radi razmatranja napretka u provedbi mira održat će se u Italiji u junu 1996. godine pod predsjedanjem vlade Italije; (c) Upravni odbor PIC-a, sastavljen od predstavnika Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ruske Federacije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva EU, Evropske komisije i Organizacija islamske konferencije (OIC), bit će uspostavljen odmah, pod predsjedavanjem visokog predstavnika. Upravni odbor će mu davati političke smjernice o provedbi mira.
Zaključci Konferencije o provedbi mira, 1995.
Također, Konferencija o provedbi mira iz Londona dovela je do uspostave Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, koji, pod predsjedanjem visokog predstavnika, funkcioniše kao izvršni organ PIC-a, a članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
Nakon londonske konferencije, PIC se na ministarskom nivou sastao još pet puta da bi razmotrio postignuti napredak i definisao ciljeve provedbe mira za predstojeći period: u junu 1996. u Firenci; u decembru 1996. ponovo u Londonu; u decembru 1997. u Bonu; u decembru 1998. u Madridu te u maju 2000. godine u Briselu.
Podsjećamo, Istinomjer je netačnim ocijenio i tvrdnje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je ustvrdio da postojanje PIC-a nije definisano u Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, kao ni drugim aktima, aneksima ili rezolucijama.
S obzirom na navedene činjenice, Istinomjer spomenutu tvrdnju Snježane Novaković Bursać, da PIC “nema nikakav formalno-pravni okvir”, ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)