Parlamentarni nadzor nad radom OSA-e, u trenutnom komisijskom sastavu, ostaće zapamćen po falsifikovanju dokumenata, ostavkama, smjenama, protuzakonitim imenovanjima, neodržavanju sjednica i brojnim drugim nepravilnostima.
Zajedničku komisiju za parlamentarni nadzor nad radom Obavještajnо-sigurnosne agencije BiH (OSA) potresle su mnoge unutrašnje afere i urušile njen kredibilitet. Posljednja u nizu bila je smjena Nikole Špirića (SNSD) sa mjesta predsjedavajućeg komisije za parlamentarni nadzor nad radom OSA-e. Nikola Špirić je smijenjen sa te pozicije zbog falsificiranja dokumenata, a na njegovo mjesto je došao Bariša Čolak.
Iako član 18. Zakona o OSA-i BiH nalaže da predsjednik ove Komisije mora biti član opozicione partije zastupljene u PS BiH, Čolaka to nije spriječilo da, privremeno, prihvati da obavlja ovu funkciju.
Na čelu Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Komisije se kandiduju u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkomu domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.
(Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine)
Podsjećamo, Bariša Čolak predstavnik je HDZ-a, stranke koja je dio vladajuće koalicije. Da je imenovanje na poziciju privremenog predsjedavajućeg tada bilo u suprotnosti sa zakonom Čolak je itekako bio svjestan, ali je funkciju ipak prihvatio.
Vjerujemo da ćemo u razdoblju od 60 dana riješiti i pitanje predsjedatelja, jer predsjedatelj ovog povjerenstva treba biti iz redova oporbe, a ne pozicije.
(Bariša Čolak, 18.10.2017.)
Prema Odluci o izboru članova zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno sigurnosne agencije BiH, za članove ove komisije u junu 2015. godine su izabrani Đorđo Krčmar, Nikola Špirić, Mirsad Mešić, Sadik Ahmetović, Predrag Kožul, Damir Bećirović, Safet Softić, Fahrudin Radončić, Bariša Čolak, Ljilja Zovko, Sredoje Nović i Darko Babalj.
Član 18. Zakona o OSA jasno pokazuje da Bariša Čolak nije ispunjavao tražene uslove kada je došao na poziciju privremenog predsjedavajućeg ove komisije, a iz pobrojanog sastava svakako se mogao izabrati i neko drugi iz redova opozicije. Iako neki poslanici sada kritikuju njegov izbor koji je bio suprotan zakonskim odredbama – Čolak je na funkciju privremeno predsjedavajućeg imenovan jednoglasno.Oni ne žele da izaberu nekoga iz opozicije, a zna se da sada imamo tri člana Komisije koji dolaze iz opozicije. Ne postoji zakonska odredba koja kaže da ne mogu biti direktor i predsjedavajući Komisije iz istog naroda. To su izmišljene odredbe. Imate situaciju, recimo, da su predsjedavajući svih domova iz reda hrvatskog naroda. Ljudi iz nekih ličnih interesa pokušavaju srušiti OSA-u, koja očigledno dobro radi svoj posao jer vidimo kakvi se sve napadi događaju na BiH, posebno iz susjedstva, a OSA radi na najbolji mogući način.
(Denis Bećirević, član komisije za parlamentarni nadzor nad radom OSA-e, 16.01.2018.)
Nakon što je Nikola Špirić smjenjen, ostavku je podnio i Sredoje Nović, njegov stranački kolega, a o upražnjenim pozicijama u komisiji “pravovremeno” se jedino oglasila Srpska demokratska stranka. Predsjedavajuća Kluba SDS-a, Aleksandra Pandurević, predložila je da jednu od upražnjenih pozicija popuni Borislav Bojić (SDS), koji je zatim i postao član komisije. Za očekivati je bilo da se popuni i druga pozicija, kako komisija ne bi bila u krnjem sastavu, ali to se nije desilo.
Prethodnih dana svjedočili smo oštrim kritikama nekih članova na rad komisije, za čije funkcionisanje su i sami odgovorni. Kritike se sada izriču jer, od oktobra prošle godine kada je jednoglasnom odlukom Bariša Čolak izabran za privremenog predsjedavajućeg, nije održana nijedna sjednica ove komisije.
Međutim, članovi Komisije, prema Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, mogu i sami inicirati održavanje sjednice komisije ako za to sakupe 7 potpisa. To, koliko je poznato, niko nije učinio.
Mislim da HDZ čini sve da opstruira svaki konstruktivan i normalan rad svakog organa u BiH kao dio svog pritiska koji ima veze sa donošenjem Izbornog zakona. Nema nikakvog razloga da se ne uspostavi civilni nadzor nad radom OSA-e putem Komisije za nadzor nad njenim radom. Ne vidim nikakav opravdan razlog da se to ne desi. Bariša Čolak jednostavno provodi politiku koja je u ovom trenutku potpuno razotkrivena. Oni blokiraju rad svih institucija u BiH radi njihovih partikularnih političkih ciljeva.
(Mirsad Mešić, član komisije za parlamentarni nadzor nad radom OSA-e, 16.01.2018.)
Zapisnik sa sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e održane 18.10.2017. godine nije dostupan javnosti. Jedino što znamo o njoj dolazi iz izjava članova komisije:
Na dnevnom redu je bila samo jedan tačka, a to je izbor privremenog predsjedatelja Zajedničkog povjerenstva iz razloga što je Povjerenstvo ostalo bez predsjedatelja, jer je Zastupnički dom razriješio dužnosti Nikolu Špirića koji je bio predsjedatelj.
(Bariša Čolak, 18.10.2017.)
Ali, uzmemo li u obzir da je Čolak tada jednoglasno izabran, malo je vjerovatno da je neko od ostalih članova tada imao primjedbe ili se pozivao na zakon. Sada je drugačija situacija.
I drugi predsjedavajući (Safet Softić, op.a.) ima mogućnost sazivanja sjednica. To je samo vještačko izazivanje problema unutar Komisije jer jednostavno u OSA-i ne postoje problemi i nije u pitanju njen rad, nego se problemi nalaze unutar Komisije. Postoje pokušaji određenih članova Komisija da sruše Agenciju i to je jedini problem. Postoje uvijek mogućnosti da se sazove sjednica i da Komisija radi svoj posao, onako kako je radila do sada. Svi problemi koji se tiču OSA-e dolaze iz Komisije i od ljudi koji su bliski pojedincima iz Komisije .
Mislim da Komisija treba funkcionirati i nema niti jednog razloga i prepreka da gospodin Čolak sazove sjednicu. Ukoliko on to ne uradi, naći ćemo novi način za sazivanje
(Denis Bećirević, član komisije za parlamentarni nadzor nad radom OSA-e, 16.01.2018.)
Čolak je u svom nedavnom obraćanju javnosti podsjetio da je krajem prošle godine istekao njegov dvomjesečni mandat privremenog predsjedavajućeg komisije, te da on ne može sazvati novu sjednicu ovog tijela, pojašnjavajući pri tom i da “zamjenik može zakazati sjednicu u slučaju spriječenosti predsjedavajućega”, ali da u ovom slučaju “predsjedavajući Komisije nije spriječen, nego ga nema još od jula prošle godine”.
Stoga očekujem da se Predstavnički dom što prije očituje o zaključku koji mu je uputio Dom naroda da bismo deblokirali rad ovog povjerenstva. Jer mi smo u posljednja dva mjeseca jedino dali saglasnost na budžet OSA-e da im ne bi bilo ugroženo finansiranje.
(Bariša Čolak, 15.01.2018.)
Govoreći o minulom (ne)radu, Čolak je napomenuo i da su se, bez obzira na status quo, članovi Komisije uspjeli dogovoriti jedino oko budžetskog novca.
Sve ostalo u vezi sa radom Zajedničke komisija za nadzor nad radom Obavještajnо-sigurnosne agencije BiH je i dalje na čekanju. Komisija se ne sastaje od jula prošle godine, a Bariša Čolak i ostali članovi komisije zaboravljaju da su i sami za to odgovorni.
Dakle, prema Zakonu o OSA, predsjedavajući mogu biti izabrani iz postojećeg sastava kako bi se izbjegle trenutne blokade i kršenje propisa. Takođe, privremeni predsjedavajući, njegov prvi i drugi zamjenik, te ostali članovi komisije, mogli su inicirati održavanje sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajnо sigurnosne agencije BiH. To nije učinio niko od njih. Iz svega navedenog jasno je da se radi o političkim, a ne normativno pravnim preprekama za rad i funkcionisanje ove komisije, i s pravom se može reći da svjedočimo kolektivnoj nedosljednosti – počevši od javnih istupa Bariše Čolaka, pa do posljednjih istupa članova komisije koji su ga jednoglasno izabrali za privremenog predsjedavajućeg prije tri mjeseca.
(Istinomjer.ba)