Analize

Obećanja aktera/ki i Povorka ponosa u fokusu Istinomjera u sedmici iza nas

Istinomjer je u protekloj sedmici zabilježio dva neispunjena obećanja domaćih političkih aktera/ki, kao i aktivnosti na realizaciji tri obećanja. Evidentirali smo i jednu najavu te dvije neistinite tvrdnje. Kroz dvije analize osvrnuli smo se na dvije aktuelne društvene i političke teme.

U sedmici iza nas u fokusu Istinomjera našla su se obećanja koja su nadležni davali tokom mandata. Obećanje koje je objavljeno na službenim stranicama Vlade Zeničko-dobojskog kantona, da će projekat “Energetska efikasnost u BiH” biti implementiran do početka školske 2022/2023. godine, dobilo je ocjenu radi se na tome. Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Spahija Kozlić najavio je u novembru 2020. da bi radovi na školskim objektima u sklopu projekta, koji se realizira u saradnji s Federalnim ministarstvom za prostorno uređenje, trebali biti gotovi do spomenutog roka. Prema dostupnim informacijama, do sada je projekat realizovan na 20 školskih objekata, a do početka nove školske godine očekuje se rekonstrukcija preostalih škola.

I obećanje premijera Kantona Sarajevo Edina Forte da će od septembra ove godine u svakoj srednjoj školi u KS biti osigurani besplatni higijenski ulošcci od Istinomjera je dobilo ocjenu radi se na tome. Javnost je ranije obaviještena da su se Vlada KS i UNFPA, organizacija koja se bavi unapređenjem seksualnog i reproduktivnog zdravlja, osnaživanjem žena te uspostavljanjem rodne ravnopravnosti, ujedinile u promovisanju menstrualnog zdravlja i smanjenju menstrualnog siromaštva u KS kroz kampanju “Za naše dane u mjesecu”, koja je počela krajem maja 2022. godine. U martu ove godine Forto je najavio da će od septembra 2022. u svakoj srednjoj školi u Kantonu Sarajevo biti osigurani besplatni higijenski ulošci.

Obećanje načelnika Općine Centar Sarajevo Srđana Mandića da će Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina biti otvorena na proljeće 2022. godine dobilo je ocjenu neispunjeno. Mandić je u decembru 2021. godine govorio o obnovi nekadašnje Austrijske kuće, projektu kojeg su ranije obećavale implementirati prethodne općinske i kantonalne administracije. Tom prilikom najavio je da će na proljeće 2022. godine biti završeni radovi na izgradnji ovog objekta u parku Kemala Montena, u kojem će biti smještena Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina. U aprilu 2022. godine načelnik Mandić je sa saradnicima obišao gradilište, a tada je iz Općine saopćeno da su u toku završni radovi na izgradnji spomenutog objekta. Ekipa Istinomjera obišla je ovu lokaciju 22. juna 2022. godine i tom prilikom uvjerili smo se da radovi nisu završeni u najavljenom roku. Iz Općine su nam rekli da su radovi obustavljeni usljed činjenice da je izvođač radova zatražio povećanje ugovorenih cijena.

Ocjenu neispunjeno dobilo je i obećanje gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića da će nova sportska dvorana u ovom gradu biti izgrađena u roku od 18 mjeseci od februara 2020. godine. Realizacija projekta rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje nove sportske dvorane započela je krajem novembra 2019. godine demontažom i uklanjanjem krovne rekonstrukcije na staroj dvorani Srednjoškolskog centra u Doboju. Prema informacijama iz medija od 22.6.2022. godine, radovi na dvorani nisu okončani iako je istekao rok od 18 mjeseci.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović izjavila je krajem aprila ove godine da Ministarstvo obavlja pripreme s ciljem blagovremenog raspisivanja konkursa za prijem radnika u osnovnim i srednjim školama na području KS. Ministrica je najavila da će konkursi biti raspisani u junu ove godine. Na zvaničnoj stranici Ministarstva u maju i junu ove godine objavljeno je više konkursa za popunu upražnjenih radnih mjesta u školskoj 2022/2023. godini u osnovnim i srednjim školama. Uzimajući u obzir navedeno, Istinomjer je obećanju ministrice Hota-Muminović dao ocjenu radi se na tome.

Istinomjer od prošle sedmice prati i najavu ministrice Hota-Muminović da će od naredne školske godine učenici/e od 5. do 9. razreda osnovne škole dobiti besplatne udžbenike. Iz Vlade KS saopćili su da se radi o nabavci vrijednoj četiri miliona KM. Ministrica je dodala da će Vlada u narednim godinama ovim programom obuhvatiti sve učenike/ce osnovnih i srednjih škola.

U protekloj sedmici zabilježili smo i dvije neistinite tvrdnje političkih aktera/ki. Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ustvrdio je nedavno da Klub Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH nikada nije bio popunjen “u predviđenom kapacitetu”. Ustavom FBiH predviđeno je da se Dom naroda Parlamenta FBiH sastoji od 58 delegata/kinja – po 17 delegata/kinja iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata/kinja iz reda ostalih. U mandatnom periodu 2002 – 2006. Klub Srba u Domu naroda federalnog Parlamenta brojao je osam delegata/kinja, u mandatnom periodu 2006 – 2010. ovom su nedostajala tri delegata/kinje, a u sazivu 2014 – 2018. Klub je brojao 13 delegata/kinja. U mandatnom periodu 2010 – 2014. Klub Srba u federalnom Domu naroda brojao je 17 delegata/kinja, koliko je i predviđeno Ustavom. I trenutni saziv Doma naroda Parlamenta FBiH popunjen je s predviđenih 58 delegata/kinja, od čega je 17 iz reda srpskog naroda. S obzirom na navedeno, Istinomjer je tvrdnju Radovana Kovačevića ocijenio neistinitom.

Neistinitim smo ocijenili i tvrdnje zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđana Mazalice. Komentarišući to što NSRS nije potvrdio Dodikov proglas Odluke Predsjedništva BiH o zaključivanju Sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom destruktivnim po vitalni interes entiteta, Mazalica je ustvrdio da je “zakonska obaveza da se u zaključivanje sporazuma uključe entitetske vlasti”. Njegovu tvrdnju demantuje Ustav BiH u kojem je definisano da su vanjska politika i vanjskotrgovinska politika u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, kao i da je Predsjedništvo BiH, između ostalog, nadležno za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. Komentarišući stav zastupnice u Evropskom parlamentu Tineke Strik, koja je ustvrdila da BiH ne može dobiti kandidatski status dok su na snazi zakoni o prenosu nadležnosti koje je usvojio NSRS, Mazalica je ustvrdio da Evropski parlament broji “800 i nešto” zastupnika te da se radi o stavu “jedne od zastupnica koja dolazi iz Njemačke”. Potrebno je istaći da Evropski parlament ne broji “800 i nešto” zastupnika/ca, već 705, te da Tineke Strik nije iz Njemačke, već iz Nizozemske.

Kroz analizu Za LGBTIQ populaciju u BiH osnovna ljudska prava i dalje na čekanju osvrnuli smo se na društvenu i zakonsku diskriminaciju s kojom se suočavaju pripadnici/e LGBTIQ populacije. Kritike i negativni komentari upućeni pripadnicima/ama LGBTIQ zajednice najvidljiviji su posljednjih nekoliko godina, neposredno pred i tokom održavanja Povorke ponosa. Rješenje za probleme s kojima se suočavaju pripadnici/e ove populacije prvenstveno bi bio institucionalni pristup rješavanju ključnih LGBTIQ problema. Kada je riječ o zakonskoj regulativi glede pravnog statusa transrodnih osoba i istospolnih zajednica, pravna promjena spola, koja podrazumijeva i promjenu identifikacionih dokumenata, moguća je, ali se može sprovesti tek nakon potpune medicinske promjene spola. Međutim, procedure izmjene JMBG-a i dokumenata na području BiH poprilično su nejasne. U Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini navode se, između ostalog, primjeri pozitivnih i negativnih praksi. Kao primjeri negativnih praksi i kršenja ljudskih prava navode se tzv. konverzivne terapije, političke zloupotrebe ljudskih prava LGBTIQ osoba i stagnacija procesa regulisanja istospolnih partnerstava u FBiH. Kao pozitivne prakse spominju se podrška lokalnih i kantonalnih vlasti Povorci ponosa, spremnost tužilaštva da se senzibiliraju prema LGBTIQ osobama te prva presuda za diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije u BiH. U oktobru 2018. godine Vlada FBiH donijela je zaključak o formiranju radne grupe koja bi radila na izradi zakona kojim bi status istospolnih zajednica bio regulisan, ali do danas nisu zabilježene značajnije aktivnosti kada je u pitanju zakonsko regulisanje istospolnih zajednica. Nakon donošenja spomenutog zaključka, tek je krajem januara 2020. godine Vlada FBiH donijela rješenje kojim je formirana interresorna radna grupa čiji je zadatak da izvrši “analizu propisa u okviru kojih istospolni parovi iz životne zajednice mogu ostvariti svoja prava koja proizlaze iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i predložiti propise koje je potrebno donijeti na području Federacije Bosne i Hercegovine”. Kako su za Istinomjer rekli iz Sarajevskog otvorenog centra, u periodu od februara do aprila 2021. radna grupa održala je tri sjednice, gdje je postignut značajan napredak ka ispunjavanju njenog mandata, odnosno ka donošenju zvaničnih zaključaka prema Vladi FBiH o tome koje je propise potrebno donijeti i/ili izmijeniti da bi se eliminisala diskriminacija istospolnih parova u FBiH. Iz Vlade Federacije BiH navode da je “sačinjavanjem Izvještaja interresorne radne grupe završen dio posla te će, nakon što se ispoštuju propisane poslovničke procedure i obaveze utvrđene Zakonom o Vladi FBiH, biti ispunjeni uslovi da se ovaj materijal delegira za uvrštavanje na dnevni red sjednice Vlade Federacije BiH”. Kada je u pitanju nivo Republike Srpske i Brčko distrikta, nisu zabilježene aktivnosti u ovom pravcu. Potrebno je istaći da problem predstavlja i neuređen i neusklađen zakonski okvir u BiH kada je riječ o korištenju prava na slobodu okupljanja. Podsjećamo da su početkom juna 2022. godine iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa saopćili da “ni ovogodišnji proces dobijanja dozvola nije tekao jednostavno” te da će se tokom ovogodišnjeg marša zahtijevati “hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o javnom okupljanju, koji mora biti usklađen s evropskim standardima”.

U tekstu Nakon tri godine, BiH ispunila jedan od 14 prioriteta Evropske komisije analizirali smo do sada sprovedene aktivnosti u kontekstu ispunjavanja 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. Krajem maja navršile su se tri godine otkako je Evropska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Evropska komisija je u ovom dokumentu ocijenila zahtjev Bosne i Hercegovine na osnovu sposobnosti zemlje da ispuni uslove za članstvo koje je Evropsko vijeće predstavilo u Kopenhagenu 1993. godine i u Madridu 1995. godine. Poseban značaj Mišljenja Evropske komisije ogleda se u 14 prioriteta koje je ova institucija iznijela pred vlasti Bosne i Hercegovine, a koje je nužno realizovati kako bi BiH započela pregovore o pristupanju EU. U dokumentu se, između ostalog, navodi da će Bosna i Hercegovina morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje ključnih prioriteta. Podsjećamo da je EK 2019. godine istakla da Bosna i Hercegovina ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koji se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina. Značaj predstavljenih prioriteta ogleda se u činjenici da su uglavnom veoma konkretni te da je stepen njihovog izvršenja lako mjerljiv, što omogućava aktivistima/kinjama i organizacijama civilnog društva da redovno prate angažman institucija BiH ka ispunjenju nametnutih uslova. Što se tiče samih prioriteta, jedini od njih 14 koji je u potpunosti ispunjen jeste onaj pod rednim brojem 3 – “Osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje”. Pored ovog, prioritet iz oblasti “Demokratija/Funkcionisanje”, koji je ispunjen u jednoj trećini, jeste “Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru”. Lokalni izbori u Mostaru održani su 20. decembra 2020. godine, i to nakon što su Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) dogovorile izmjene Izbornog zakona BiH u ovom pogledu. Prioriteti iz rubrike “Vladavina prava” već su duže vrijeme pod posebnim fokusom predstavnika/ca međunarodne zajednice. Mnogi/ zvaničnici/e EU su u prethodnom periodu aktivno apelovali/e na zakonodavnu vlast u BiH da usvoji tri zakonske regulative iz prioriteta 6 i 7, o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Što se tiče sekcije “Osnovna prava”, podsjećamo da je Ustavni sud BiH u oktobru 2019. godine ukinuo odredbu Ustava Republike Srpske o postojanju smrtne kazne, čime je polovično ispunjen prioritet pod rednim brojem 10. Djelimično je ispunjen i 11. prioritet, nakon što je tokom 2020. godine Brčko distrikt usvojio novi zakon o slobodi okupljanja, koji je usklađen s evropskim standardima. Korak ka realizaciji posljednjeg prioriteta, koji se tiče reforme javne uprave, napravljen je krajem 2020. godine, kada je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o usvajanju Akcijskog plana za reformu javne uprave. Međutim, proces usvajanja javnih politika vezanih za reformu javne uprave, kako je naveo i Transparency International BiH, “praćen je političkim nesuglasicama, što ukazuje na evidentan nedostatak političke volje i spremnosti za istinsko provođenje reformi”. S tim u vezi, implementacija 14 prioriteta još uvijek je na samom početku.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!