Nakon Opštih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini imenovan je novi saziv Vijeća ministara BiH, kao i Vlada Republike Srpske, ali nova Vlada FBiH, koja bi konačno zamijenila ovu na čijem je čelu premijer Fadil Novalić, još uvijek nije imenovana. U proteklih skoro pet mjeseci, koliko je prošlo od izbora, najava uspostave nove izvršne vlasti u Federaciji BiH nije nedostajalo.
Najoptimističniji u tom smislu bio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji je bio uvjeren da će nova Vlada FBiH biti imenovana, ali i budžet ovog entiteta biti usvojen do kraja 2022. godine. Nakon što se to nije desilo, Čović je, zajedno s delegatom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (ZD PSBiH) Denisom Zvizdićem (NiP), ubrzo obećao da će taj proces biti okončan do kraja ovog mjeseca.
U međuvremenu su konstituisana oba doma Parlamenta Federacije BiH, a nakon što je Dom naroda tog entiteta počeo s radom, ispostavilo se da izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je na dan održavanja Opštih izbora 2022. godine, 2.10, nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nisu riješile probleme u vezi s procesom imenovanja nove izvršne vlasti u Federaciji BiH.
Na tu temu, a ocjenjujući tvrdnju predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića, Istinomjer je pisao još polovinom oktobra prošle godine u tekstu “Schmidtove nametnute odluke ne predviđaju sankcije niti sprečavaju kontinuirano ponavljanje procedura”.
Podsjećamo, Nikšić je 18.10.2022. godine ustvrdio da, pored ostalog, i u kontekstu deblokade imenovanja federalne Vlade, nametnuta Schmidtova rješenja ne definišu sankcije za nepoštovanje rokova niti sprečavaju mogućnost dugoročne blokade.
U javnosti kao dva ključna pozitivna elementa nametnutih Odluka ističete deblokadu imenovanja federalne vlade, te deblokadu popune i funkcionisanja najviših sudskih tijela u Federaciji BiH, Vrhovnog i Ustavnog suda, te Vijeća za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu FBiH. Međutim, iz Vaših Odluka je vidljivo da u pravilu nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštivanja zadatih rokova. Rješenja ne sprječavaju niti eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura, čime bi se uspostava vlasti mogla dugoročno blokirati.
Nermin Nikšić, 18.10.2022.
Ocijenivši tvrdnje predsjednika SDP-a BiH istinitim, Istinomjer je u navedenom tekstu skrenuo pažnju na to da, s obzirom na sadržaj amandmana kojima je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava FBiH, iz odluka koje se odnose na procedure imenovanja izvršne vlasti u tom entitetu nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštovanja zadatih rokova te da propisana rješenja ne sprečavaju eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura.
Situaciju je zakomplikovala činjenica da je kandidata SDA za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz Kluba delegata bošnjačkog naroda Refika Lendu svojim potpisima podržalo 13 delegata/kinja tog kluba.
Tako će Lendo, s Lidijom Bradarom (HDZ BiH), kandidatkinjom iz Kluba hrvatskog naroda, te Igorom Stojanovićem (SDP BiH) iz Kluba srpskog naroda činiti već ovjerenu kandidatsku listu za koju bi, prema najavama, 16.2.2023. godine trebao glasati Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.
Prema odredbama Ustava FBiH, nakon Zastupničkog doma, listu bi trebalo da podrži i Dom naroda Parlamenta FBiH:
Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda.
Ustav FBiH, Amandman CXX
Ukoliko lista dobije podršku oba zakonodavna tijela, kako nalaže član 5. Ustava FBiH, predsjednik Federacije će uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije imenovati Vladu Federacije nakon konsultacija s premijerom ili s kandidatom za tu funkciju u roku 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.
Stav SDA u vezi s imenovanjem premijera, odnosno Vladom FBiH, a ukoliko Lendo bude izabran za predsjednika ili jednog potpredsjednika FBiH, još 19.1.2023. godine iznio je predsjednik tog političkog subjekta Bakir Izetbegović.
Izrazivši tom prilikom uvjerenje da će Refik Lendo proći za potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Izetbegović je izjavio da Lendo neće podržati Nermina Nikšića za premijera Federacije BiH te da se bez SDA “neće moći napraviti Federalna vlada”.
Zasad ćemo ostati u ovom sastavu i on neće biti promijenjen dok se ne napravi dogovor normalan u kojem će biti ispoštovana volja birača. Trebaju pobjednici da se dogovore oni koji su dobili najviše glasova, koji imaju najviše parlamentaraca, delegata u Domu naroda, koji imaju predsjednika i potpredsjednika Federacije. Treba ispoštovati volju glasača. SDA je skoro duplo jača od sljedeće stranke na izborima. Mimo toga, ići u ovo u šta se krenulo, to treba da se izmori i da napravimo kako treba federalnu Vladu.
Bakir Izetbegović, 19.1.2023.
Nakon ovog Izetbegovićevog stava uslijedile su i reakcije čelnika NiP-a i Naše stranke Elmedina Konakovića i Edina Forte.
Konaković je početkom februara izjavio da će nova Vlada FBiH biti brzo formirana, ali se i osvrnuo na način odlučivanja aktuelne Vlade premijera Fadila Novalića, ustvrdivši da koalicija čiji je i NiP član “ima većinu u Vladi Fadila Novalića”.
Vlada FBiH, vjerujete, bit će vrlo brzo formirana zato što ćete vidjeti jedan proces koji pokazuje da imamo većinu u Vladi Fadila Novalića. Dakle, tamo sjedi pet HDZ ministara, četiri SBB i jedan je NiP. Ukoliko SDA obesmisli ili blokira sve ove procese, mi ćemo donositi odluke kako ova koalicija želi i time zaista ne vidim više potrebu da oni silom, novcem, ne znam šta sve ne rade, ostanu na vlasti. Ja mislim da je vrijeme da shvate da su za ozbiljnu reformu i duboku opoziciju.
Elmedin Konaković, 1.2.2023.
Predsjednik NiP-a je dan kasnije ponovio da većinu u Vladi Federacije BiH imaju ministri iz HDZ-a, SBB-a i NIP-a i da u Vladi neće biti implementacije politika koje su zemlju dovele, kako je istakao, na rub ponora, ustvrdivši i da visoki predstavnik mora reagovati:
Ako budu blokirali i ako budu željeli zaustaviti život u Federaciji BiH, mi imamo model kojim ćemo obesmisliti tu blokadu. Ne smije se desiti blokada, visoki predstavnik mora reagovati, sam nas je doveo u tu situaciju. Ubijeđen sam da će tako biti. A ono vrijeme koliko bude trajala blokada, pokazat ćemo besmisao te blokade.
Elmedin Konaković, 2.2.2023.
U kontekstu ovih Konakovićevih tvrdnji podsjećamo da je 13.1.2023. godine, gostujući na Face TV, on također komentarisao uspostavu vlasti na federalnom nivou.
“Sada čekamo Schmidta da se rasplete ta situacija koju je on zapetljao i mislim da u tom slučaju samo je pitanje da li će to trajati sedmicu, dvije, tri, duže ili kraće”, izjavio je Konaković te iznio stav po pitanju posljedica ukoliko aktuelna Vlada FBiH ostane i dalje u mandatu:
Da ova vlast na čelu s Novalićem treba da ostane još koju godinu, bankrotirala bi Federacija, raspala bi se, to je neizdrživo.
Elmedin Konaković, 13.1.2023.
Podsjetivši na Konakovićeve ranije izjave da bi se, ako aktuelna Vlada FBiH ostane u trenutnom sazivu, Federacija BiH raspala i bankrotirala, njegov stav u vezi s tim Istinomjer je ocijenio nedosljednim.
Nekoliko dana kasnije, potvrdivši da je Osmorka u procesu skupljanja potpisa za, kako je rekao, mandatara Nikšića, prvi čovjek Naše stranke iznio je nekoliko tvrdnji kada je riječ o proceduri imenovanja premijera i Vlade Federacije BiH, kao i one koja se odnosila na postojanje predsjedništva FBiH, a koje je Istinomjer ocijenio neistinitim.
Mi nemamo predsjednika, nego predsjedništvo u Federaciji. Biće predsjednik, vjerovatno predsjednica, i dvoje potpredsjednika. Oni konsenzusom treba da potpišu mandatara koji im donese potpise. Mi smo u ovom trenutku u procesu prikupljanja potpisa za mandatara Nikšića. On će demonstrirati da ima većinu i predsjedništvo Federacije, u skladu sa Ustavom dodijeljenim im nadležnostima, treba da mu da mandat.
Edin Forto, 6.2.2023.
Na pres-konferenciji održanoj 7.2.2023. godine i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić potvrdio je da će, nakon što se prikupe potpisi, u slučaju, kako je rekao, blokade, potpise predati predstavnicima međunarodne zajednice kao mehanizam kojim će tražiti njihovo otklanjanje.
Ove potpise ćemo predati rukovodstvu FBiH (predsjedniku i potpredsjednicima FBiH op.a.) kao dokaz da imamo parlamentarnu većinu i da trebamo imenovati mandatara za sastav nove vlade FBIH. Osim toga, u slučaju blokade u formiranju nove vlade, ove potpise ćemo predati predstavnicima međunarodne zajednice kao mehanizam kojim ćemo tražiti otklanjanje tih eventualnih blokada.
Nermin Nikšić, 7.2.2023.
No, ako se visoki predstavnik bude držao svojih ranije izrečenih stavova, pozivi lidera Osmorke da, u kontekstu procedura u vezi s formiranjem izvršne vlasti ponovo interveniše u Ustav FBiH, ostat će neuslišeni.
Schmidt je tako krajem januara ove godine u intervjuu za N1 rekao da to što SDA ima 13 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda Federacije BiH predstavlja većinu i da to nije blokada, već klasični slučaj u demokratiji, te da se s tom strankom mora pregovarati. Na pozive Osmorke da “odblokira” procese izjavio je:
Ovo pokazuje da je prilično veliki antagonizam prema SDA. Ja sam svašta, ali nisam čarobnjak da vam donesem premiju na lotu. Moj zadatak je da primim k znanju šta se događa i tačka. Prvo dolazi CIK, pa vidjet ćemo. Da ja nisam donio odluku, mi možda sada ne bismo ni imali diskusiju o Vladi FBiH, nego bi i dalje imali Vladu u tehničkom mandatu. Napravio sam prvi korak.
Christian Schmidt, 26.1.2023.
Izjavivši da očekuje da se SDA, Osmorka i HDZ dogovore, visoki predstavnik dodao je da je to njihov zadatak i da za to primaju platu.
U demokratijama imate razne modele, očekujem od političara da to riješe. Sigurno ima mogućnosti o kojima se može razgovarati. Očekujem da se dogovore. Oni koji budu birani u Predsjedništvo FBiH nisu birani da blokiraju, nego je njihov zadatak, i za to primaju plaću, da se dogovore. Ja to od njih zahtijevam.
Christian Schmidt, 26.1.2023.
Za razliku od lidera Osmorke, a slično kao Christian Schmidt, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, komentarišući pozive svojih koalicionih partnera upućenih visokom predstavniku da interveniše, istakao je da za to ne vidi nijedan razlog.
Ne vidim nijednog razloga. Mislim da je visoki predstavnik intervencijama uradio ono što je trebao. Mi ćemo vjerovatno u naredna dva dana imati predsjednicu Federacije i dva zamjenika koji će imati mandatara. Ići će se u uspostavu Vlade. Ne vidim nijednog razloga da bilo ko intervenira.
Dragan Čović, 9.2.2023.
U četvrtak bi Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao dati većinsku podršku novom predsjedniku i potpredsjednicima tog entiteta. Između tog koraka i nove Vlade FBiH “stoje” stavovi visokog predstavnika u BiH, Osmorke, ali i SDA. U međuvremenu, Vlada FBiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem ulazi u devetu godinu svog mandata.
(Istinomjer.ba)