Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović je 6.12.2021. godine komentarisao brojne nepravilnosti u izbornom procesu u BiH te, nazivajući BiH “nekom vrstom protektorata međunarodne zajednice”, ustvrdio, pored ostalog, da međunarodna zajednica u BiH “nijemo posmatra brojne zloupotrebe i krađu izbora”, pozivajući je da donira skenere i videokamere koji bi bili korišteni na izbornim mjestima.
Poznato je da OSCE i druge međunarodne organizacije dugo vremena prate izborne procese i, nažalost, međunarodna zajednica snosi dobar dio odgovornosti za sve ovo što se kod nas događa, jer su nijemo posmatrali brojne zloupotrebe i krađu izbora, nevjerovatne manipulacije i svojim ćutanjem su dali privid legitimiteta, pljački i prekrajanju izborne volje građana i pljački izbora i sada je velika odgovornost na međunarodnoj zajednici da OSCE, recimo, kroz donaciju skenera, nije to neka velika investicija, da stranci doniraju skenere i videokamere koje bi pratile izborni proces i sve snimale 24 sata, i ako vi imate nešto što je snimljeno od početka do kraja i ako imate skenere da se ne mogu dopisivati glasovi i prepravljati, onda bi se na taj način odbranila izborna volja građana.
Nebojša Vukanović, 6.12.2021.
Izjavivši da je kriminal duboko ušao u izborni proces, Vukanović je, pored ostalog, ukazao na brojne nepravilnosti, prijetnje, ucjene i pritiske, posebno akcentirajući trgovinu unutar biračkih odbora. Tako je zaključio:
Tako da je po meni gotovo nemoguće odbraniti izbornu volju građana bez videonadzora i bez skenera i ja očekujem da međunarodna zajednica, ako ima dobru namjeru prema BiH, da preko OSCE-a ili Delegacije EU donira određene skenere, videonadzor, obuči ljude i da omogući koliko-toliko vođenje fer izbornog dana. Podsjetiću da su javni servisi u Republici Srpskoj potpuno zarobljeni, da su javne institucije pod kontrolom režima potpuno zarobljene i da mi definitivno nemamo uslove za fer izbore, jer ljudi zloupotrebljavaju sve resurse vlasti kao da je to partijska država. Međutim, uprkos tome, oni nemaju šanse na izborima samo ako odbranimo izbornu volju građana. I zato je jako važno da međunarodna zajednica prestane da bude slijepa i da prećutno podržava kriminal, već da donira opremu koja bi obezbijedila da se odbrani izborna volja građana na izborni dan.
Nebojša Vukanović, 6.12.2021.
Prije svega, treba podsjetiti da je, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, kojeg je u augustu 2001. godine donijela Parlamentarna skupština BiH (PSBiH), utemeljena i Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH), koja je, u skladu sa članom 2.9 Izbornog zakona BiH, nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine sa jasnim ovlastima koje se, pored ostalog, odnose na raspisivanje, nadgledanje i provođenje izbornog procesa.
Pored toga, a kada se radi o izmjenama Izbornog zakona BiH, samo je PSBiH u mogućnosti da djeluje u tom pravcu, što se odnosi i na tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, o kojima govori Vukanović.
I upravo, u skladu sa mandatom OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), oformivši i stavivši u funkciju Izbornu posmatračku misiju (IPM) za posmatranje kako lokalnih, tako i opštih izbora u BiH, OSCE u nizu svojih izvještaja kontinuirano poziva nadležne institucije u BiH, pored ostalog, na reakciju u pravcu povećanja povjerenja javnosti u integritet izbornog procesa.
Tako je Izborna posmatračka misija OSCE/ODIHR u svom završnom izvještaju o Opštim izborima u BiH 2018. godine naglasila da još uvijek nisu ispoštovane neke ranije preporuke OSCE/ODIHR-a, te po ko zna koji put pozvala da se one provedu:
Ovaj izvještaj nudi nekoliko preporuka datih radi podrške naporima da se izbori u Bosni i Hercegovini i dalje usklade sa opredjeljenjima i obavezama OSCE-a i sa drugim međunarodnim obavezama i standardima demokratskih izbora. Prioritetne preporuke se odnose na reviziju izbornog pravnog okvira, metode formiranja biračkih odbora, sprječavanje vršenja pritiska na birače, jačanje transparentnosti i odgovornosti finansiranja kampanja, i mjere za garantovanje prava birača na slobodan i tajan izbor pri glasanju. ODIHR je spreman da pomogne vlastima da poboljšaju izborni proces i da uzmu u obzir preporuke sadržane u ovom i prethodnim izvještajima.
Završni izvještaj OSCE-a/ODIHR-a, Opšti izbori 2018.
Navodeći da je ODIHR spreman pomoći vlastima u Bosni i Hercegovini da dalje unaprijede izborni proces i da provedu preporuke sadržane u ovom i prethodnim izvještajima, u dokumentu je navedeno sedam prioritetnih preporuka, među kojima su i one koje se odnose na pritiske na birače, ali i probleme u vezi s metodama formiranja biračkih odbora:
– Politički subjekti trebaju poštovati zakon i suzdržati se od vršenja pritiska na birače. Slučajeve navodnog pritiska na birače treba ispitati brzo, temeljito i učinkovito, a tužioci i CIK trebaju da počinioce blagovremeno pozovu na odgovornost.
– Treba poduzeti ozbiljne napore kako bi se osigurala nepristrasnost izborne administracije. Mogla bi se razmotriti revizija metode formiranja BO, na način, na primjer, da se ograniči pravo na kandidovanje članova BO samo na stranke koje imaju predstavnike u državnom i entitetskim parlamentima. Mogli bi se razmotriti i alternativni mehanizmi za imenovanje članova BO kao što su javni pozivi u slučaju kada političke stranke ne nominuju kandidate blagovremeno.
Završni izvještaj OSCE-a/ODIHR-a, Opšti izbori 2018.
U “Ostalim preporukama” ukazuje se na to šta bi nadležne institucije u BiH trebale da urade da unaprijede izborni sistem, izbornu administraciju, registraciju birača, registraciju kandidata i kampanja, finansiranje kampanje, rad medija te procedure koje se odnose na prigovore i žalbe.
Vukanovićevu tvrdnju da, kako je rekao, međunarodna zajednica već dugi niz godina nijemo posmatra brojne zloupotrebe i krađu izbora pobija i Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljeno u maju 2019. godine, u kojem se kao prvi prioritet od BiH zahtijeva da “osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru”.
Navedeni dokument se upravo poziva na izvještaje ODIHR-a i OSCE-a iz 2018. godine i u njemu utvrđene najpostojanije nedostatke, dok se u Analitičkom izvještaju, koji je priložen uz Mišljenje EK, podsjeća da su izmjene i dopune izbornih propisa posljednji put usvojene u maju i junu 2016. godine, da se riješe neki od nedostataka koje su utvrdili OSCE/ODIHR i Grupa država Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) u pogledu finansiranja izborne kampanje, procesa deregistracije stranaka i nezavisnih kandidata, praga za raspodjelu mandata na listi kandidata, ali i da “ne postoji strategija rješavanja preostalih preporuka”.
Potrebno je da zemlja obavi sveobuhvatan pregled izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda i osigurala transparentnost i legitimnost izbornog procesa i rezultata. Među najpostojanije nedostatke spadaju prije svega oni koje je utvrdio Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) u konačnom izvještaju svoje promatračke misije na izborima 2018. godine. Odsustvo transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima i uticaj političkih i poslovnih interesa na uredničku politiku izaziva zabrinutost kada je u pitanju sposobnost većine medija da nepristrasno izvještavaju o političkim događanjima. Javni emiter u načelu omogućuju učesnicima izbora besplatan medijski prostor tokom zvaničnog trajanja kampanje; međutim, neki intenzivnije izvještavaju o samo jednoj stranci ili kandidatu.
Da je sve u rukama nadležnih institucija u BiH, u svojoj zajedničkoj kolumni, objavljenoj 17.2.2021. godine, istakli su ambasador Evropske unije u BiH Johann Sattler, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson i šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec.
Naglasivši da je neizborna 2021. godina vrijeme da se, pored ostalog, donesu neophodne izborne reforme, u kolumni je podvučeno da one “nisu apstraktne, već konkretne, zdravorazumske promjene koje su jasno zacrtane u 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, što uključuje provedbu preporuka OSCE/ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope.”
Ove reforme rješavaju nedostatke istaknute na nedavno održanim Općinskim izborima i potrebne su kako bi vaši glasovi zaista bili bitni. Spremni smo podržati i dati savjete u reformskim naporima, ali promjene će ovisiti o spremnosti lidera ove zemlje da preuzmu odgovornost, ozbiljno razgovaraju jedni s drugima i naprave kompromise.
Zajednička kolumna, 17.2.2021.
Ambasadori su podvukli da stvarne promjene ovise i o odlučnosti građana/ki da se zalažu za njih, ali i od njihovih poziva izabranim dužnosnicima “na odgovornost zbog njihovog nedjelovanja”.
Navedeni predstavnici međunarodne zajednice u BiH su tom prilikom još jednom potvrdili da je među najvažnijim prioritetima reforma načina formiranja biračkih odbora.
“Upravo su birački odbori odgovorni za najveći dio vašeg iskustva kao glasača, uključujući otvaranje biračkih mjesta, utvrđivanje identiteta birača, vođenje tačnih evidencija, sigurnosti izbornog materijala i, što je najvažnije, inicijalnog brojanja vaših glasačkih listića”, navodi se tako u kolumni, te nadležnim institucijama u BiH predlaže usvajanje pravaca ka mogućim rješenjima:
Pravne reforme mogu osigurati uravnoteženiji sastav biračkih odbora, ali i uvesti mehanizme za sprečavanje zloupotreba u postupcima imenovanja, doprinoseći integritetu i istovremeno sprječavajući nepravilnosti i prevare.
Uvođenje novih tehnologija isto tako može doprinijeti transparentnosti i tačnosti prebrojavanja glasačkih listića i ažurnosti u njihovom preliminarnom prebrojavanju, što u konačnici smanjuje prevare i čini izbore efikasnijim. Na primjer, elektronska identifikacija birača olakšala bi otkrivanje zloupotrebe ličnih dokumenata i falsifikovanja potpisa koji su zabilježeni na posljednjim lokalnim izborima. Konačno, sankcionisanje jezika mržnje i uvreda čak izvan okvira predizborne kampanje, pomoći će da se osigura odgovoran dijalog.
Zajednička kolumna, 17.2.2021.
“Uz dovoljnu političku volju, nema razloga da se bilo koja od ovih reformi dalje odlaže”, navodi se na kraju kolumne. No, kada je u pitanju “politička volja” u kontekstu izbora u BiH, “Održavanje Lokalnih izbora 2020. godine postalo je pitanje tzv. političke volje” samo je jedna od analiza u kojoj je Istinomjer tretirao to pitanje.
CIKBiH je u vezi s tim, na 64. sjednici, održanoj 15.9.2021. godine, donio zaključak o usvajanju Inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom, na zvaničnoj stranici CIK-a BiH, a u kontekstu sadržaja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, po mišljenju Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR), predložene izmjene i dopune Izbornog zakona, koje je pripremila Centralna izborna komisija BiH, “široke su i pokazuju značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulirale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a.” Predložene izmjene upućene su na usvajanje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ali se do danas ona o njima nije očitovala.
Kako je vidljivo iz Vukanovićevog istupa, i dalje se na predstavnike međunarodne zajednice u BiH nastoji prebaciti odgovornost za ispravljanje brojnih nepravilnosti u izbornom procesu u BiH. Nema sumnje da takav pristup neće donijeti rezultate, jer je jasno da samo nadležne institucije u našoj zemlji mogu, ako postoji “politička volja”, unaprijediti izborni proces, te time i vratiti vjeru građana/ki u njegovu kredibilnost.
Kao i do sada, optimizma ne manjka.
“Vjerujem u mogućnost dogovora”, izjavio je tako danas predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, najavljujući rješenje i tehničkih izmjena Izbornog zakona do kraja 2021. godine:
Tada bi se trebali privesti kraju ovi naši razgovori, bar u onim modelima koji se tiču Predsjedništva i Doma naroda te kredibilnosti izbornog procesa, odnosno tehničkih izmjena Izbornog zakona.
Dragan Čović, 7.12.2021.
(Istinomjer.ba)