Analize

Koliko su apeli domaćih vlasti za početak pregovora sa EU utemeljeni?

Nakon što je Evropsko vijeće krajem prošle godine Bosni i Hercegovini odobrilo status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), obećanje staro 12 godina otišlo u je u istoriju, o čemu je Istinomjer detaljno pisao. Kako smo tada i najavili, a u kontekstu evropskog puta naše zemlje, politički akteri i akterke u BiH dali su nova obećanja – ovoga puta u vezi s otvaranjem pristupnih pregovora.

Izvor: Vijeće ministara BiH

Tako je nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH-EU, održanog polovinom jula 2023. godine u Briselu, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) izjavila da bi, “uz dosadašnju dinamiku”, krajem ove godine BiH trebala otvoriti pregovore s EU. Nešto ranije, i njen stranački predsjednik Dragan Čović ustvrdio je da će svi prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije biti ispunjeni do kraja ove godine.

Početkom oktobra ove godine određena podrška BiH za otvaranje pregovora do kraja 2023. stigla je i od šest zemalja članica EU, i to Slovenije, Hrvatske, Italije, Austrije, Grčke, Češke i Slovačke, koje su potpisnice pisma.

Da su ministri vanjskih poslova navedenih zemlja poslali pismo visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu u kojem se traži da EU do kraja ove godine otvori pregovore o članstvu s BiH javnost je obavijestio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

U tom smislu, uoči posljednje posjete predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule von der Leyen našoj zemlji, i sam Konaković je, pored ostalog, poručio EU “da bi nepodržavanjem početka pregovora direktno išli na ruku Moskvi i Vladimiru Putinu”, izrazivši u tom smislu uvjerenje da Ukrajina, Gruzija i Moldavija ne bi trebale imati prednost pri ulasku u EU u odnosu na Zapadni Balkan.

To bi ljudima pokazalo da Evropa nije toliko zainteresirana za BiH u političkom smislu. Širenje EU na zapadni Balkan bio bi šamar Moskvi u vrijeme kada raste euroskepticizam, posebno u Republici Srpskoj, ali u posljednje vrijeme raste i među Bošnjacima.

Elmedin Konaković, 25.10.2023.

Predsjednicu EK dočekala je i Rezolucija o potrebi donošenja odluke o otvaranju pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o pristupanju EU, koju je 31.10.2023. godine usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH).

U Rezoluciji se Vijeće za opšte poslove EU i Evropska komisija pozivaju da predlože Evropskom vijeću donošenje pozitivne odluke o otvaranju pregovora, “s obzirom na globalnu geopolitičku i sigurnosnu situaciju, političke odnose u BiH i stepen usvojenih zakona i provedenih reformi nakon sticanja kandidatskog statusa”.

U nastavku se navodi da će najveće zakonodavno tijelo u BiH, zatim Vijeće ministara BiH i sve druge institucije, “kontinuirano raditi na realizaciji svih preostalih obaveza iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao i na ostalim reformama, u cilju usklađivanja propisa BiH s pravnom stečevinom EU”.

Posjeta predsjednice EK: Pozivi domaćih lidera da se otvore pregovori vs. poziv Ursule von der Leyen “da se postigne odlučan napredak”

Ursula von der Leyen je u okviru svoje turneje po zemljama Zapadnog Balkana Bosnu i Hercegovinu posjetila 1.11.2023. godine. Susrela se s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Tokom susreta s von der Leyen, članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Denis Bećirović, uz konstataciju da je “Predsjedništvo BiH, kao i druge institucije na svim nivoima vlasti, napravilo važne iskorake na ispunjenju 14 uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije”, uz očekivanje da će Evropska unija donijeti odluku o početku pristupnih pregovora o punopravnom članstvu sa BiH”.

Na konferenciji za medije, nakon susreta s predsjednicom EK, Krišto je također izrazila uvjerenje da će Ursula von der Leyen učiniti sve da se BiH otvori pregovarački proces s EU:

Željela sam kazati da će na temelju ovoga što smo učinili da sam uvjerena da će i predsjednica Evropske komisije, zajedno sa svojim suradnicima, kojim se ovom prilikom na poseban način zahvaljujemo na svakom vidu pomoći i na pruženoj ruci, učiniti sve da se prepoznaju naš trud, naš rad i naš iskorak na tom reformskom putu i da ćemo biti ohrabreni otvaranjem pregovaračkog procesa, što bi uistinu u ovom momentu značilo puno za BiH.

Borjana Krišto, 1.11.2023.

U javnom istupu na navedenoj konferenciji, predsjednica EK je u svojoj, kako je rekla, prvoj poruci istakla da je budućnost BiH u EU, da EU želi da naša zemlja postane punopravna članica te navela određene pozitivne stvari koje su urađene u proteklom periodu.

Formiranje vlasti, posao koji ste obavili u prvoj godini mandata, sve je to potvrda da ova zemlja može ostvarivati rezultate. To je veoma pozitivno. Prvenstveno mislim na, a i Vi ste to naveli, paket mjera u oblasti vladavine prava na kojem ste radili proteklih sedmica.

Ursula von der Leyen, 1.11.2023.

U nastavku obraćanja, predsjednica EK nije se osvrnula na eventualni početak pregovora BiH s EU, ali je još jednom ponovila šta bi u narednom periodu trebala biti obaveza i cilj nadležnih institucija u BiH, a to je “odlučan napredak” u pravcu ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK.

Sada, uistinu, cilj bi trebao biti da se postigne odlučan napredak po vama dobro znanih 14 ključnih prioriteta, što će vas neminovno pokrenuti u procesu pridruživanja i približavanja Evropskoj uniji…Da bismo postigli ovaj cilj napretka, svi znamo da je potrebno da Bosna i Hercegovina govori jednim glasom i jedinstveno se kreće naprijed.

Ursula von der Leyen, 1.11.2023.

Fokus predsjednice Evropske komisije u nastavku izlaganja bio je na približavanju privrede EU i BiH, investicionom planu od 30 milijardi eura za Zapadni Balkan, pri čemu je na kraju još jednom naglasila uvjerenje da je EU uz BiH i da želi da naša zemlja napreduje ka EU.

Mišljenje EK šta je potrebno za početak pristupnih pregovora više je nego jasno

Kada je riječ o eventualnom odobravanju početka procesa pristupnih pregovora BiH s EU, sama Evropska komisija svoje je mišljenje po tom pitanju dala još prije više od četiri godine. Podsjećamo, u okviru Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenog 29.5.2019. godine, stoji šta bi BiH trebala učiniti prije nego što zvanični Brisel uzme u razmatranje početak pristupnih pregovora:

Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava. Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta.

Mišljenje EK, 29.5.2023.

Prioriteti koji su pred našom zemljom nalaze se u okviru poglavlja Demokratija / Funkcionisanje, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave, te je javnosti u BiH poznato na koje izazove u tom pogledu BiH još nije odgovorila.

Pored ostalih, riječ je o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, provođenju izbora u skladu s evropskim standardima, usvajanju nacionalnog programa za usvajanje acquisa, unapređenju institucionalnog ustavnog nivoa, boljem funkcionisanju pravosuđa, jačanju zaštite prava svih građana, kao i poduzimanju neophodnih koraka u reformi javne.

Kao što je to činio i ranije, Istinomjer i sada prati šta je i koliko do sada učinjeno po pitanju ispunjavanja 14 prioriteta. Što se tiče Evropske unije i njenog stava po tom pitanju, ali i mogućnosti da BiH počne pristupne pregovore s Briselom do kraja ove godine, stvari će postati jasnije nakon narednog izvještaja EK o napretku BiH, koji bi trebalo da bude objavljen u novembru ove godine.

Do tada, ključno pitanje koje se u ovom trenutku može postaviti jeste koliko su pozivi i apeli političkih aktera i akterki u BiH, a sada i Parlamenta BiH, da naša zemlja počne pregovore s EU utemeljeni i kredibilni.

Uzevši u obzir da ranije postavljeni uslovi EK za otpočinjanje tog procesa nisu ispunjeni te jasno ponovljen poziv Ursule von der Leyen da bi “cilj trebao biti da se postigne odlučan napredak po dobro znanih 14 ključnih prioriteta”, sve ukazuje na to da do ovog momenta nadležni u BiH nisu dovoljno uradili na ispunjavanju uslova za početak pristupnih pregovora.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!