Nakon što je 30. 10. 2017. godine Vijeće ministara BiH utvrdilo Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama u cilju uvođenja jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u cijeloj BiH, na trenutak se činilo da naša zemlja, barem po ovom pitanju, neće ostati crna rupa u Evropi.
Foto: RTVTK
Usvajanjem pomenutog zakona izvršilo bi se usklađivanje bh. zakonodavstva s legislativom Evropske unije u ovoj oblasti, te ispunila ranija preporuka Evropske komisije, navedeno je, pored ostalog, u saopštenju sa sjednice:
Dopunama Zakona definirano je da je operator telekomunikacija dužan omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive, SMS poruke na jedinstveni evropski broj za hitne situacije 112 i e-pozive, kao i pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Bosni i Hercegovini. Ove usluge će biti besplatne s bilo kojeg telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za upućivanje e-poziva.
Vijeće ministara BiH, 30. 10. 2017.
Međutim, nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) u februaru 2018. godine usvojio Prijedlog, isti nije nikada ni došao na dnevni red u Domu naroda PSBiH, te je do danas BiH jedina zemlja u okruženju bez evropskog broja za hitne slučajeve. Podsjećamo, jedinstveni evropski broj 112 je u funkciji u Republici Hrvatskoj od 2005, a u Republici Srbiji, te Crnoj Gori od 2015. godine.
Početkom 2018. godine, prilikom usvajanja Prijedloga u Predstavničkom domu PSBiH, poslanici SNSD-a su bili protiv, a da će tako biti, nekoliko dana prije sjednice nagovijestila je tadašnja poslanica u tom zakonodavnom tijelu Dušanka Majkić, potvrdivši da je Ministarstvo saobraćaja i veza RS-a zatražilo od poslanika da se iz parlamentarne procedure povuče zakon o komunikacijama koji predviđa uvođenje jedinstvenog broja i da se sve aktivnosti vrate u okvire propisa koji definišu ovu oblast, uvažavajući nadležnosti entiteta.
Predlog Zakona o dopunama zakona o komunikacijama BiH definiše da se formira jedinstveni centar za prijem i obradu poziva na jedinstven evropski broj za hitne situacije 112. Međutim, brojevi za hitne situacije – u RS 121, a u FBiH 112, postoje u okviru Ustava i zakona, a Ustav RS i važeći Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama određuje da je oblast zaštite i spašavanja u isključivoj nadležnosti entiteta. Da je uređenje jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije – 112 entitetska nadležnost, potvrđuju činjenice da se operateri telekomunikacija, kao i operativni centri i čitava infrastruktura za hitne situacije nalazi na teritoriji entiteta. Osim toga, Zakonom o zaštiti spašavanja u vanrednim situacijama je određeno da Vlada RS donosi propis o organizaciji i funkcionisanju sistema osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja, u šta spada i broj za hitne situacije 121 u RS.
Dušanka Majkić, 23. 1. 2018.
Sa druge strane, tadašnji ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić imao je potpuno suprotan stav Majkićevoj, ustvrdivši da se uvođenjem jedinstvenog broja za hitne situacije 112 u BiH ni u kojem slučaju ne prenose nadležnosti sa entiteta na nivo države:
Apsolutno će se u i tehničkom smislu sve prilagoditi i ustavno-pravnom uređenju u BiH. Primera radi, desi se saobraćajna nesreća u Banjaluci, na poziv 112 javiće se centar iz Banjaluke, odnosno reagovaće Hitna služba, vatrogasci ili Civilna zaštita iz Banjaluke i ne radi se ni o kakvom prenosu nadležnosti.
Dragan Mektić, 23. 1. 2018.
I u vremenu koje je uslijedilo rasprava u javnosti nije jenjavala. Tako je u aprilu 2019. godine, obavljajući u to vrijeme funkciju pomoćnika ministra prometa i komunikacija BiH, Vlatko Drmić pojasnio da jedinstveni evropski broj 112 za hitne slučajeve nije u suprotnosti s postojanjem i drugih brojeva za ovakve situacije, te skrenuo pažnju na probleme sa kojima se u BiH u tom smislu susreću strani turisti:
Kad dođe turista iz Zapadne Evrope u BiH, ako ima neki incident, bez obzira što će se automatski pozivati 112, neće biti nikakvog odgovora na teritoriji BiH.
Vlatko Drmić, 10. 4. 2019.
Nakon što se u posljednjih nekoliko dana ponovo aktivirala tema o potrebi uvođenja jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u cijeloj BiH, i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo skrenula je pažnju da ovaj problem, između ostalog, ugrožava sigurnost turista, time i sam turizam u BiH:
Suština i bit uvođenja 112 jeste omogućavanje kako građanima BiH, tako i turistima da pozivom na ovaj broj dobijete potrebnu pomoć. Na taj način stvara se sigurno okruženje da stranac koji doživi saobraćajnu nesreću, zapali mu se iznajmljeni stan, želi prijaviti nestanak djeteta ili krađu, kao i u svakoj EU zemlji samo okrene dobro poznati broj za hitne slučajeve 112. Uvođenje jedinstvenog EU broja za hitne slučajeve pruža sigurnost strancima/turistima tokom boravka u BiH. Također, mnogi stranci, ali i naša dijaspora, posjećuju BiH i sa svojim automobilima proizvedenim u EU. Takva vrsta automobila ima ugrađen sigurnosni sistem te ukoliko se desi saobraćajna nesreća, telefon u kolima je podešen da direktno poziva 112. Nepostojanje centralne tačke koja bi prihvatila takav poziv dovodi do mogućnosti da će uskoro BiH biti zemlja u koju se ne preporučuje odlazak jer se ne može garantirati sigurnost boravka.
Edita Đapo, 27. 1. 2021.
Stav najviših funkcionera SNSD-a po ovom pitanju do danas se nije promijenio.
Ovoga puta u ulozi zamjenice predsjedavajućeg Komisije za spoljnotrgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije pri Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i delegatkinja u tom zakonodavnom tijelu Dušanka Majkić je još jednom potvrdila da “srpski predstavnici neće podržati inicijativu za uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112, jer je to pokušaj pokretanja pitanja novih prenosa nadležnosti na BiH”, pozivajući se, između ostalog, i na, kako je rekla, “osobenosti koje BiH ima i zbog kojih nije izvodljivo da se broj 112 uvede”.
Bez obzira na to što ovaj broj funkcioniše u Evropi, BiH ima svoje osobenosti zbog kojih nije izvodljivo da se broj 112 uvede. Neizvodljivo je da Ministarstvo bezbjednosti /u Savjetu ministara/ upravlja službama hitne pomoći, policijom ili Civilnom zaštitom u Republici Srpskoj. Dakle, to bi bio prvi korak, a kasnije bismo vjerovatno imali inicijative da se i ove institucije prebace na nivo BiH radi “lakše koordinacije”.
Dušanka Majkić, 23. 1. 2021.
Pored Dušanke Majkić, direktor Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović je stava da je BiH potreban broj 112, ali je protiv toga da se to pitanje reguliše putem Zakona o komunikacijama:
Kancelarija za broj 112 već postoji, ali ako pokušate da pozovete broj, neće vam se javiti niko. Ministarstvo je od EU do sada uzelo pet miliona KM za promociju i slične stvari, a ništa nisu uradili i sada žele vjerovatno da uzmu još pet miliona u čemu mi nećemo učestvovati. Polazna tačka kod spašavanja i zaštite su lokalne jedinice, a onda republički nivo. Po tom pitanju Srpska je i te kako uređena, za razliku od FBiH gdje, zbog uređenja po kantonima, vlada potpuna nesaglasnost. A što se tiče međuentitetske saradnje, to je regulisano nizom sporazuma i ona funkcioniše sasvim dobro.
Milan Novitović, 23. 1. 2021.
Uzevši u obzir nepromijenjen stav SNSD-a po pitanju Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama u cilju uvođenja jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u cijeloj BiH, kao i kapacitet koji ovaj politički subjekat ima u Domu naroda PSBiH, teško je biti optimista da će u narednom periodu ovo zakonsko rješenje dobiti potrebnu podršku.
Kao i u mnogim drugim slučajevima, “politika” je i u ovom, isključivo tehničkom pitanju, preuzela primat nad interesima građana BiH, s tim što se u ovom slučaju u pitanje dovodi sigurnost bh. građana, ali i onih koji dolaze u posjetu našoj zemlji.
(Istinomjer.ba)