Iako su pojedini elementi izbornog sistema direktno propisani Ustavom BiH, Ustav i Izborni zakon dva su različita pravna akta. Ustavom BiH propisani su sastav Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH, dok Izborni zakon uređuje izborne jedinice, kandidiranje, glasanje i dodjelu mandata.
Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić je 31. jula 2026. godine prilikom gostovanja na TV Hayat govorio o zahtjevima HDZ-a i Dragana Čovića za izmjenu Izbornog zakona i uvođenjem posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH te ustvrdio da je u Bosni i Hercegovini, u suštini, Ustav Izborni zakon.
To je upravo dio ovoga o čemu mi govorimo. To je pokušaj pravljenja treće izborne jedince. Evo, kroz sadašnji izborni materijal, kroz taj listić, dodajemo nešto što za čim nije bilo potrebe. Dakle, to je bila jedna izborna jedinca i mi sada dobijamo neke elemente, dakle, onoga što se odavno pokušava unijeti u naš izborni sistem. Sad za sad on nije uspio dobiti izmjene izborne, Izbornog zakona, koji su bile njegov glavni zahtjev. U suštini, kod nas je Izborni zakon Ustav. Te elemente koje on traži, oni su direktno definisani Ustavom Bosne i Hercegovine.
Semir Efendić, 31.7.2026.
Izborni zakon BiH i Ustav BiH dva su različita pravna akta s različitom pravnom snagom, koja se bave različitim pitanjima. Ustav BiH je najviši pravni akt države kojim je propisano koje institucije postoje, koliko imaju članova, iz kojih entiteta i konstitutivnih naroda oni dolaze, kakve su njihove nadležnosti i na koji način donose odluke. Propisani su postupci usvajanja zakona u oba doma državnog Parlamenta, kao i pitanja vezana za kvorum i potrebne većine glasova kako bi zakon bio usvojen.
Isto tako, Ustavom je propisano da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Ustav je tako odredio i broj od 42 zastupnika/ce Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i da se iz Federacije BiH biraju 2/3 a iz RS 1/3, ali ne i na koji način, pa je tako navedeno da se i članovi Predsjedništva BiH, kao i zastupnici/e, biraju u skladu s Izbornim zakonom.
Izborni zakon podređen je Ustavu i bavi se procesom izbora, provodeći ustavna rješenja u praksi. Ovim je zakonom definirano da se zastupnici/e za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH biraju u tri izborne jedinice u RS i pet u FBiH, što nije ustavna odredba. To znači da za ovaj nivo vlasti postoji osam različitih izbornih listića. Tako da će, primjera radi, osobe iz Tuzle, Mostara i Sarajeva imati različite kandidate/kinje na izbornom mjestu kada budu glasale za ovaj nivo vlasti.
Osim toga, Izbornim zakonom definirani su i načini dodjele direktnih i kompenzacionih mandata, način izbora članova Predsjedništva BiH i entitetskih parlamenata, kao i predsjednika i potpredsjednika RS. Propisani su i načini dodjele mandata za lokalne izbore i izbore skupština kantona.
Također, Izborni zakon bavi se pitanjima financiranja izborne kampanje, njenog trajanja, ulogom medija i stranaka u kampanji, kao i pitanjima vezanim za rad Centralne izborne komisije, te tehničkim pitanjima, poput izgleda glasačkih listića, brojanja glasova i slično.
S obzirom na to da su Ustav BiH i Izborni zakon BiH dva odvojena pravna akta koja uređuju različita pitanja, tvrdnju Semira Efendića da je Ustav BiH, u suštini, Izborni zakon Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)