Sva tri prethodna člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda bavili su se pitanjima poput jezika i kulture, kao i nacionalnim institucijama Bošnjaka u BiH i van nje.
Predsjednik Stranke za BiH i kandidat za člana Predsjedništva BiH Semir Efendić govorio je na skupu u Sarajevu, gdje je ova stranka predstavila svoj izborni program i kandidate/kinje, o radu prethodnih članova Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Efendić je tom prilikom rekao da se nacionalnim pitanjima Bošnjaka, poput jezika, kulture i nacionalnih institucija, nije bavio nijedan dosadašnji član Predsjedništva.
Bošnjačka nacionalna pitanja moraju biti predmetom rada člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Pitanje jezika, pitanje kulture, rada nacionalnih institucija u zemlji i izvan nje. Bošnjaci u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Hrvatskoj, Sloveniji, Zapadnoj Evropi, Americi i cijelom svijetu. Taj narod kao cjelina mora imati obrazovne, kulturne i druge nacionalne institucije, jer trenutno ih nema, niti su to institucije Bosne i Hercegovine ovakve kakve jesu niti to mogu biti (…). Do sada to nije uopće bio slučaj i time se nije bavio nijedan član Predsjedništva.
Semir Efendić , 8.9.2026.
Istinomjer je za provjeru Efendićeve tvrdnje pretražio aktivnosti vezane uz nacionalna pitanja Bošnjaka aktuelnog člana Predsjedništva iz bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića i njegovih prethodnika Šefika Džaferovića i Bakira Izetbegovića.
Denis Bećirović
U još uvijek aktuelnom mandatu, Denis Bećirović (SDP) se u određenoj mjeri bavio upravo ovim pitanjima koje je Efendić problematizovao.
Bećirović je bio visoki pokrovitelj obilježavanja 120. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, koja je održana u septembru 2023. godine. U decembru iste godine ugostio je predstavnike Ureda za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, s Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Na obilježavanju Dana državnosti BiH 2023. godine dio govora posvetio je bosanskom jeziku s porukom o potrebi zaštite jezika od negiranja. Osim toga, sastajao se s predstavnicima dijaspore u Turskoj 2024. godine i Kanade 2026. godine. Na oba sastanka govora je bilo o jeziku, kulturi i očuvanju tradicije.
Izetbegović i Džaferović
I njegov prethodnik Šefik Džaferović (SDA), koji je dužnost člana Predsjedništva obnašao od 2018. do 2022. godine, na sličan se način bavio ovim pitanjima. U decembru 2019. godine prisustvovao je sjednici Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća na kojoj su prisustvovali i čelnici bošnjačkih nacionalnih vijeća iz Srbije i Crne Gore te delegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Republike Sjeverne Makedonije.
Džaferović je 2020. godine ugostio delegaciju Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), gdje ga je upoznala s projektima Vijeća poput Rječnika bosanskog jezika, enciklopedije Bosne i Hercegovine i nizom drugih aktivnosti koje u značajnoj mjeri doprinose afirmaciji nacionalnog identiteta Bošnjaka. Osim toga, prisustvovao je nizu događaja koji su u fokusu imali jezik i kulturu (1, 2, 3).
Bakir Izetbegović (SDA) je na funkciji člana Predsjedništva bio dva uzastopna mandata od 2010. do 2018. godine.
Izetbegović je s tadašnjim šefom Misije OSCE-a Jonathanom Mooreom u septembru 2014. godine razgovarao o položaju bošnjačkih povratnika i njihove djece. Na stranici Predsjedništva BiH navedeno je da je posebno problematizovao činjenicu da učenici bošnjačke nacionalnosti u Konjević-Polju i Vrbanjcima nisu mogli učiti nacionalnu grupu predmeta, uključujući bosanski jezik, i da je tražio snažniji angažman OSCE-a i međunarodne zajednice. Isto nezadovoljstvo izrazio je OSCE-u i godinu ranije.
U saopćenju iz 2018. godine iz njegovog kabineta navedeno je da je tekuća rezerva kojom raspolaže njegov kabinet stavljena u funkciju podrške kulturi, obrazovanju i nevladinim organizacijama, bez obzira na to kojem narodu u BiH pripadaju, te su pobrojani projekti koje su podržali, a među kojima su oni vezani za bošnjačku kulturu i identitet.
O položaju bosanskog jezika u susjednim zemljama govorio je u više navrata, i to u Srbiji 2013. godine, te u Hrvatskoj 2017. godine.
U tekstu smo spomenuli i nekoliko institucija poput Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, koje se bave nacionalnim pitanjima koje je Efendić naveo. Osim njih, bitno je spomenuti Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, koji je osnovan 1988. godine, kao i obrazovnu instituciju Prvu bošnjačku gimnaziju, koju je Sabor Islamske zajednice u BiH osnovao 1995. godine.
Sve navedeno ukazuje na to da postoje nacionalne institucije Bošnjaka i da su se prethodni članovi Predsjedništva bavili pitanjima njihovog rada, kao i pitanjima jezika i kulture. Iako to nije predmet ocjene, bitno je naglasiti da su neka od tih pitanja i dalje otvorena, a što potvrđuje i Evropska komisija, koja je 2025. godine navela da “uprkos odlukama Ustavnog suda, naziv bosanskog jezika i dalje nije priznat u školama u entitetu Republika Srpska, što dovodi do ponavljajućih tenzija”.
Dakle, prethodna sva tri člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda bavila su se pitanjima nacionalnih bošnjačkih institucija, jezikom i kulturom, te je zbog toga Istinomjer tvrdnju Semira Efendića da to do sada uopće nije bio slučaj ocijenio neistinitom.
(Istinomjer.ba)