Christian Schmidt dao je rok od 60 dana Vijeću ministara BiH da predloži Parlamentarnoj skupštini BiH zakon kojim bi se riješili problemi pravnog statusa i finansiranja institucija od značaja za kulturu BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt 21. novembra 2024. godine posjetio je Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUBBIH) i obavijestio javnost da je donio nalog kojim će se odblokirati njen rad, a ova će se odluka primjenjivati i na ostalih šest kulturno-naučnih institucija od značaja za BiH. U svom obraćanju dao je rok od 60 dana Vijeću ministara da Parlamentarnoj skupštini BiH predloži zakon kojim bi se riješilo pitanje statusa i finansiranja ovih ustanova.
Na ovaj korak Schmidt se odlučio, kako je rekao, jer organi BiH već decenijama nisu ispunili obaveze finansiranja i imenovanja rukovodstva, što je NUBBIH i ostale ustanove dovelo do ivice kolapsa.
O situaciji NUBBIH javnost je mogla saznati iz medija i s društvenih mreža Nacionalne biblioteke (1, 2, 3, 4). Od septembra 2024. godine, kada je direktor ove ustanove otišao u penziju, nije imenovana uprava, pa NUBBiH nije bio u mogućnost izdavati certifikate za objavljivanje djela, što je međunarodna obaveza. Radnicima i radnicama biblioteke mjesecima nisu isplaćivane plate, a izostalo je i plaćanje troškova za električnu energiju i telefonske usluge.
Slične probleme imaju i druge naučno-kulturne institucije: Kinoteka BiH, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Umjetnička galerija BiH.
Stalni problemi s finansiranjem rješavali su se kratkoročno na način da niži nivoi vlasti (Federacija BiH ili Kanton Sarajevo) isplaćuju jednokratne pomoći (1, 2, 3, 4), a više puta u proteklim godinama dešavalo se da su ove ustanove bile prinuđene da zatvore svoja vrata za građane i građanke.
Najpoznatiji primjer jeste zatvaranje Zemaljskog muzeja, o kojem je Istinomjer pisao 2012. godine, a Muzej se napokon otvorio tri godine kasnije. Umjetnička galerija BiH također je zatvorena 2011. godine, a nakon ponovnog otvaranja u augustu 2012. godine, nastavili su da posluju u teškim finansijskim uslovima. I druge ustanove, poput Kinoteke BiH, Historijskog muzeja BiH i Biblioteke za slijepa i slabovidna lica, već dugo posluju u teškim uslovima (1, 2, 3)
Neispunjena i djelimično ispunjena obećanja vlasti
Problemi sedam institucija kulture i nauke traju godinama, a nadležni iz mandata u mandat daju obećanja da će ih riješiti. U mandatu od 2010. godine do 2014. godine pratili smo obećanje Stranke demokratske akcije o poučavanju i zaštiti kulture i tradicije, a u mandatu od 2018. do 2022. godine pratili smo obećanje iste stranke da će podržavati zaštitu i rekonstrukciju kulturno-historijskih objekata u BiH. Oba ova obećanja na kraju su mandata ocijenjena kao neispunjena.
U aktuelnom mandatu Vijeća ministara BiH Istinomjer prati i obećanje Naroda i pravde da će se usvojiti regulative na državnom nivou s ciljem utvrđivanja pravnog statusa i okvira djelovanja kulturnih institucija od posebnog značaja za BiH. Do danas nisu zabilježene nikakve aktivnosti na ispunjenju ovog obećanja.
Vlada Kantona Sarajevo u mandatu od 2020. do 2022. godine dala je obećanje da će čuvati nacionalno blago BiH, a ovo obećanje ocijenjeno je kao djelimično ispunjeno, jer je Kanton finansirao ove institucije. No treba napomenuti da Kanton nije nadležan za rješenje statusa institucija kulture i nauke BiH.
Tokom aktuelnog mandata, Vlada Kantona Sarajevo (NS, SDP, NiP) dala je i obećanje da će raditi na izgradnji, obnovi i održavanju objekata od interesa za kulturu i sport. Ovo obećanje trenutno je u progresu, s obzirom na to da je Vlada KS izdvajala sredstva za kulturu i sport, a usvojila je i Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina.
Prema posljednjim informacijama, iz septembra 2024. godine, Ministarstvo civilnih poslova je po hitnom postupku uputilo Vijeću ministara BiH Informaciju o statusu Javne ustanove NUBBiH i zaključke kojima se Vladi Federacije BiH daju saglasnost i prijedlog da imenuje upravljačke strukture na period ne duži od 12 mjeseci, shodno nadležnostima u oblasti kulture i upravljanju javnim ustanovama u Federaciji BiH. Vijeće ministara do danas nije o ovome raspravljalo. Umjesto njih, odluku kojom se rješava pitanje imenovanja rukovodstva donio je Christian Schmidt.
Schmidtova odluka trebala je privući pažnju Vijeća ministara BiH i dovesti do pregovora, ali član Vijeća ministara Staša Košarac već je najavio nove blokade. Košarac je na svom profilu na društvenoj mreži X naveo sljedeće: “Sve što Kristijan Šmit nametne ili naloži, predstavnici Republike #Srpska će pomnožiti sa nulom, pa i njegov ‘nalog’ Savjetu ministara u vezi sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom.”
Povodom ove odluke oglasila se federalna ministrica obrazovanja i nauke, prof. dr. Jasna Duraković, koja je pozdravila odluku visokog predstavnika.
Posljednja intervencija visokog predstavnika samo dokazuje da vlasti na državnom nivou, iako to obećavaju, već godinama ne pokušavaju sistemski riješiti probleme državnih institucija kulture.
Istinomjer će pratiti da li će u datom roku Vijeće ministara BiH predložiti zakon kojim će se dugoročno riješiti problemi ovih institucija ili će se nastaviti blokade i gomilanje problema.
(Istinomjer.ba)