Istinomjer u okviru monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija na državnom nivou prati ukupno 251 obećanje, od čega se 54 odnose na borbu protiv korupcije u raznim oblastima, ali i povećanje transparentnosti. Ipak, aktivnosti na reformi pravosuđa u cilju povećanja transparentnosti su izostale.
Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH formirale su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Ujedinjena Srpska (US) i BH Zeleni.
Najviše “antikoruptivnih” obećanja našlo se u predizbornom programu NiP-a – 24. Petnaest ih je dao SDP BiH, NS četiri, BH Zeleni tri, a HDZ BiH jedno obećanje. Ujedinjena Srpska ima jedno obećanje koje se odnosi na državni nivo vlasti i ono se ne odnosi na borbu protiv korupcije, dok SNSD u predizbornoj kampanji nije imao programski dokument. Istinomjer je iz javnih nastupa zabilježio tek dva obećanja koja se odnose na državni nivo vlasti.
Bez aktivnosti u oblasti pravosuđa
Reforma pravosuđa s ciljem povećanja transparentnosti našla se u predizbornim programima HDZ-a BiH i NiP-a.
Usklađivanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) s preporukama Venecijanske komisije koje se odnose na stavljanje fokusa na kompetentnost i mjerljive kriterije stručnosti nasuprot etničkoj pripadnosti ili regionalnoj zastupljenosti prilikom imenovanja sudija i tužilaca jedna je od najvažnijih obaveza Vijeća ministara i u kontekstu evropskih integracija.
Ministarstvo pravde BiH je u januaru 2025. uputilo na javne konsultacije Nacrt zakona o VSTV-u, koji je predvidio povećanje broja članova s 15 na 20, s ravnomjernom zastupljenošću konstitutivnih naroda i ostalih. Sastav je trebalo sačinjavati osam sudija, osam tužilaca i četiri člana van pravosudne zajednice, a dva su člana trebala biti birana iz drugih tijela i entitetskih advokatskih komora.
Već je u novembru 2024. godine Transparency International upozorio na to da ovaj nacrt ne sadrži jasne kriterije za odabir članova VSTV-a, čije je imenovanje i dalje podložno uticajima, uz obavezu poštovanja etičkih kvota umjesto kvalifikacija kandidata, što sve ostavlja prostor za imenovanja koja mogu narušiti integritet i nezavisnost pravosudnog sistema.
Prijedlog zakona o VSTV-u upućen je u parlamentarnu proceduru 4. marta 2025. godine, ali zakon nije dobio podršku u Parlamentarnoj skupštini u martu 2025. godine.
Dvije sjednice Vijeća ministara BiH (1, 2) nisu održane tokom decembra 2025. zbog nedostatka kvoruma za podršku dnevnim redovima, na kojim se našao i Prijedlog zakona o VSTV-u.
Nedugo zatim, u Predstavničkom domu i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ova dva zakona našla su se na dnevnim redovima sjednica održanih u decembru (1, 2), ali u različitim tekstovima. Predlagači propisa u Predstavničkom domu bili su zastupnici opozicije iz Republike Srpske, dok su se ovi zakoni u Domu naroda našli na inicijativu članova Kolegija Kemala Ademovića (NiP), Dragana Čovića (HDZ BiH) i Nikole Špirića (SNSD).
Na sjednici Predstavničkog doma održanoj 22. decembra 2025. godine u prvom čitanju i po skraćenom postupku usvojen je Prijedlog zakona o VSTV-u, dok Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH nije usvojen, čiji je predlagač opozicija iz RS. Već su se 23. decembra 2025. godine zakoni koje su predložili Ademović, Čović i Špirić našli pred delegatima/kinjama u ovom domu. Ipak, tokom sjednice došlo je do nedostatka kvoruma za glasanje pa nijedan od ovih zakona nije bio razmatran.
Na čemu se radilo?
Tokom treće godine mandata ispunjeno je obećanje NiP-a o sistemu objedinjenih javnih nabavki. Vijeće ministara je u martu 2024. godine donijelo Pravilnik o provođenju zajedničke nabavke, centralizirane nabavke i uspostavljanja centralnog nabavnog tijela. Iz Agencije za javne nabavke BiH potvrdili su za Istinomjer u februaru 2025. da su provedeni svi potrebni koraci te da je do tada provedeno osam centraliziranih javnih nabavki.
Tokom tri godine zabilježen je niz aktivnosti u smjeru razvijanja međunarodne saradnje, zbog čega ocjenu u progresu nakon tri godine mandata nosi obećanja SDP-a BiH o razvijanju međunarodne saradnje na području borbe protiv korupcije. Tužioci i istražitelji iz Tužilaštva BiH učestvovali su u studijskoj posjeti Evropskom uredu za borbu protiv prevara (OLAF) tokom marta 2025. godine.
Agencija za prevenciju korupcije BiH u aprilu 2025. godine imenovana je kao predstavnik BiH u Regionalnoj antikorupcijskoj inicijativi (RAI), a sredinom jula 2025. godine BiH je pristupila Istanbulskom akcijskom planu za borbu protiv korupcije.
Sarajevo je u oktobru 2025. godine bilo domaćin regionalnog sastanka “Antikorupcija kao pokretač dobrog upravljanja na Zapadnom Balkanu”, održanog radi razmjene iskustava i unapređenja regionalne i međunarodne saradnje u borbi protiv korupcije.
Značajniji progres zabilježen je na obećanjima tri partije (HDZ-a BiH, SDP-a BiH i NiP-a) koja se odnose na digitalizaciju javne uprave.
Vijeće ministara BiH je krajem maja 2025. godine utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, s ciljem osiguranja preduslova za nastavak digitalne transformacije javne uprave u institucijama BiH. Ipak, zakon je još uvijek u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA BiH) u martu 2025. godine predstavila je besplatnu mobilnu aplikaciju za korištenje usluga uz kvalifikovani elektronski potpis, a tokom godine radila je na unapređenju usluga i uvida u informacije.
Sredinom decembra 2025. godine u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo predstavljen je servis eDokumenti – CIPS, kojim je omogućeno elektronsko pribavljanje CIPS potvrda uz važeći elektronski potpis. Tokom treće godine mandata IDDEEA je otvorila 16 Registration Authority (RA) ureda širom BiH.
Određene aktivnosti zabilježene su na obećanju NiP-a o jačanju sistema interne kontrole i revizije institucija javnog sektora nakon što je tokom 2025. godine kreiran veći broj revizorskih izvještaja u institucijama BiH u odnosu na prethodni period.
Određene aktivnosti zabilježene su na smanjivanju diskrecionih ovlaštenja donosilaca odluka i jačanju transparentnosti, što je predizborno obećanje NiP-a.
Vijeće ministara BiH je u maju 2025. godine zadužilo institucije da na službenim internetskim stranicama godišnje objavljuju podatke o imenovanim osobama, državnim službenicima i zaposlenicima, podatke o svim zaključenim ugovorima, spolnoj zastupljenosti, utrošenim sredstvima za reprezentaciju te podatke o službenim vozilima i vozilima za specijalizirane namjene.
Svih devet državnih ministarstava objavljuje podatke o imenovanim osobama i drugim rukovodnim funkcijama, dok se ostali podaci tek sporadično objavljuju, u zavisnosti od ministarstva. Najmanje podataka objavljuju ministarstva civilnih poslova, sigurnosti i vanjskih poslova, a najviše Ministarstvo pravde i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.
Od ukupno 251 obećanja koje Istinomjer prati na državnom nivou, manje od četvrtine odnosi se na borbu protiv korupcije. Dio partija koje čine vlast na državnom nivou nije imao značajno zastupljene antikoruptivne mjere u svojim predizbornim programima, dok jedna od važnijih partija nije imala ni formaliziran program u kojem bi takve mjere bile jasno definirane. Ovakav pristup borbi protiv korupcije održava se i u realiziranim aktivnostima tokom 2025. godine.
Tokom treće godine mandata značajniji napredak zabilježen je na osam obećanja koja su se odnosila na antikoruptivne mjere, dok su od formiranja Vijeća ministara u januaru 2023. godine u potpunosti realizirane tek tri. Ostvareni pomaci uglavnom su se odnosili na formalne i tehničke korake. Ukupna slika nakon tri godine pokazuje da visoka zastupljenost antikoruptivnih obećanja u predizbornim programima partija nije praćena adekvatnim nivoom realizacije.
(Istinomjer.ba)