Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić (DNS) komentarisao je 3.7.2023. godine u programu RTRS-a Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u entitetu Republika Srpska, kao i Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS). Oba zakona su, odlukom visokog predstavnika u BiH Christana Schimdta od 1.7.2023. godine, stavljena van snage, a također je donesena odluka kojom je nadopunjen i izmijenjen Krivični zakon Bosne i Hercegovine.
Pravo visokog predstavnika da mijenja zakone
Komentarišući odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta kojima je poništio zakone koje je donio NSRS, Nešić je ustvrdio da Schmidt “nema to pravo”.
Voditelj: Christian Schmidt, osim što je iskoristio bonska ovlaštenja, dirnuo je i nametnuo Krivični zakon BiH? Ima li to pravo bilo ko?
Nešić: Ne možemo govoriti ni o kakvom visokom predstavniku, možemo govoriti o građaninu Schmidtu, građaninu Njemačke, o jednom strancu, koji se ovdje ponaša kao gubernator, on apsolutno nema to pravo.
Nenad Nešić, 3.7.2023.
Na Bonskoj konferenciji o implementaciji mira, održanoj 1997. godine, Vijeće za implementaciju mira (PIC) je, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smjeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. U zaključcima Konferencije, PIC je pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma. Kako je navedeno u dokumentu, visoki predstavnik donosi obavezujuće odluke kada smatra da je to neophodno, a jedna od navedenih situacija jeste i donošenje mjera koje stupaju na snagu kada strane nisu u mogućnosti da se dogovore.
U članu 5. Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum) navedeno je da je visoki predstavnik ovlašten za konačnog interpretatora Sporazuma o civilnoj implementaciji mirovnog ugovora. Osim toga, i u članu 2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma stoji da visoki predstavnik olakšava rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako prosudi da je to potrebno.
I Ustavni sud BiH još je 2006. godine zaključio da “u postojećem pravnom sistemu Bosne i Hercegovine nema djelotvornog pravnog lijeka protiv odluka visokog predstavnika koje se tiču prava pojedinaca, a niti je Bosna i Hercegovina u okviru svoje pozitivne obaveze preduzela aktivnosti u cilju obezbjeđivanja djelotvornog pravnog lijeka protiv navedenih odluka visokog predstavnika”.
Podsjećamo, bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak donio je odluku o izmjeni i dopuni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ličnim kartama državljana BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH, Valentin Inzko donio je odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a Christian Schmidt je u toku 2022. godine dva puta (1, 2) donosio odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Istinomjer je i ranije neistinitim ocijenio slične izjave Snježane Novaković Bursać, Ivanke Marković, Željke Cvijanović i Milana Tegeltije.
O stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH
Nakon što je ustvrdio da visoki predstavnik u BiH nema pravo nametnuti zakon, Nešić je u nastavku izjavio da, osim Ustavnog suda BiH, ne postoji nijedan drugi sud u svijetu u kojem su sudije strani državljani.
Ne postoji u svijetu da u Ustavnom sudu sjede ljudi koji nisu državljani te zemlje.
Nenad Nešić, 3.7.2023.
Ustavni sud BiH sačinjava devet sudija, od kojih šest biraju parlamenti entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva), a preostalu trojicu čine nedržavljani BiH, koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.
Anna Dziedzic s Pravnog fakulteta Univerziteta u Hong Kongu i specijalistkinja za uporedno ustavno pravo, s posebnom ekspertizom o ustavnim implikacijama učešća stranih sudija u sudovima u ostrvskim državama Pacifika, u publikaciji “Strane sudije u ustavnim sudovima” iz 2018. godine navodi da “u preko 30 zemalja širom svijeta strane sudije djeluju u najvišim sudovima i odlučuju o ustavnim pitanjima”.
Mapa sa zemljama širom svijeta u kojima djeluju strane sudije dostupna je na ovom linku. Kada su u pitanju evropske zemlje, riječ je o Andori, Monaku, Lihtenštajnu, San Marinu, Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Strane sudije prisutne su, između ostalog, i u Hong Kongu, Palau, Papua Novoj Gvineji, Solomonskim Ostrvima, Maršalovim Ostrvima, Sejšelima, Svazilandu, Lesotu, Bocvani, Namibiji, Gambiji, Vanuatu, Tuvalu, Fidžiju, Bahamima itd.
Istinomjer je i ranije ocjenjivao slične tvrdnje Marija Karamatića, Denisa Šulića, Milorada Dodika, Darka Banjca i Milana Novitovića.
S obzirom na to da visoki predstavnik u BiH može donositi odluke i mijenjati zakone te da postoji niz država širom svijeta u kojima djeluju strane sudije, Istinomjer će navedene tvrdnje Nenada Nešića ocijeniti neistinitima.
(Istinomjer.ba)