Protekla sedmica na Istinomjeru obilježena je neistinitim tvrdnjama aktera s raznih nivoa vlasti, uključujući i već ocjenjivane konstatacije o ustavno-pravnom poretku BiH i načinu izbora visokog predstavnika.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) i lider pokreta Za pravdu i red Nebojša Vukanović konstatovao je da neće istaknuti samostalnu kandidaturu za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2022. godine, iznijevši kao razloge nemogućnost zadovoljavanja finansijskih kriterija za kandidaturu, odnosno neophodnu količinu potpisa podrške. Vukanovićeve tvrdnje o visini takse za ovjeru prijave političkog subjekta za učešće na općim izborima, neophodnom broju potpisa podrške, kao i različitim kategorijama za zadovoljavanje ovih kriterija, Istinomjer je ocijenio neistinitim.
Skupština Kantona Sarajevo (KS) usvojila je na sjednici 19. aprila 2022. godine Prijedlog odluka o dodjeli javnih priznanja KS, među kojima je i ona o proglašenju Nevenke Tromp počasnom građankom ovog kantona. Iako su iz Kluba SDA u Skupštini KS glasali potvrdno o ovom prijedlogu, u danima koji su uslijedili izrazili su protivljenje donesenoj odluci. Pored toga, u jednom od saopštenja istakli su i da na sjednici Skupštine KS nisu podržali ovu odluku, u čemu ih demantuje činjenica da je Amra Hasagić, jedina prisustna predstavnica Kluba SDA na sjednici, glasala potvrdno. Time je tvrdnja Kluba SDA također ocijenjena neistinitom.
Elmedin Konaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i zastupnik u Skupštini KS, govoreći o reviziji presude protiv Srbije putem svoje zvanične Facebook stranice, iznio je, između ostalog, i neistinitu tvrdnju o načinu imenovanja ambasadora/ica Bosne i Hercegovine, ustvrdivši da “Bošnjak u Predsjedništvu BiH postavlja ambasadora/icu” u Nizozemskoj. U Ustavu BiH ne navodi se da ambasadore/ice imenuju “Bošnjaci, Hrvati ili Srbi”, već da Predsjedništvo konsenzusom imenuje ambasadore/ice.
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać komentarisala je izvještaj koji je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt uputio Vijeću sigurnosti UN-a, ustvrdivši da BiH nema visokog predstavnika jer se o njegovom imenovanju nije očitovalo Vijeće sigurnosti. Kao što je Istinomjer već ranije pisao, definisana procedura izbora visokog predstavnika ne postoji, a izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, što govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Time je tvrdnja Novaković-Bursać ocijenjena kao neistinita.
Predsjednik Skupštine opštine Višegrad Muamer Sofović iznio je tvrdnje da u ovoj opštini nije bilo investicija s većih nivoa vlasti ni posjeta domaćih i stranih dužnosnika. Ovakva tvrdnja ocijenjena je neistinitom, budući da ranije usvajani budžeti Opštine Višegrad ukazuju da su u opštinu investirali viši nivoi vlasti, ali i da su u ovaj grad u službene posjete dolazili domaći i strani dužnosnici, poput premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, predstavnika i predstavnica Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH te drugi.
Kao neistinita ocijenjena je i tvrdnja predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare da je Republika Hrvatska garant Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Podsjećamo, Istinomjer je u više navrata neistinitim ocjenjivao tvrdnje političkih aktera o tome da postoje “garanti” Dejtonskog mirovnog sporazuma. U Dejtonskom mirovnom sporazumu Srbija i Hrvatska spominju se kao “potpisnice”, “sudionice” i “strane”, ali ne i “garanti” ovog sporazuma. Potrebno je istaći i da se riječ “garant” ne spominje ni na jednom mjestu u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Jedina tvrdnja koja je ocijenjena kao istinita došla je na kraju sedmice, i to od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji je istakao da se BiH opredijelila za članstvo u EU i u NATO-u. Kako se navodi na zvaničnoj web stranici Ministarstva vanjskih poslova BiH, “aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu te predstavlja jedan od osnovnih vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine”. Kada je u pitanju opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u, član 84. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, pod nazivom “Aktivnosti za prijem u NATO”, navodi da će “Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”.
Istinomjer se u sedmici iza nas bavio i obećanjem o rekonstrukciji Ulice patrijarha Pavla u Bijeljini. Kako je javnost obaviještena putem zvanične stranice Grada Bijeljina, 11.4.2022. godine počeli su radovi na rekonstrukciji spomenute ulice. Tom prilikom, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović zahvalio je na podršci ovom projektu, kako je navedeno, Njegovom Preosveštenstvu Vladici Fotiju, izjaviviši da će na ovaj način kompleks manastir Svetog Vasilija dobiti ljepše okruženje. Podsjećajući da je predviđeni rok za završetak radova kraj juna ove godine, iz Gradske uprave Bijeljina su 3. maja poručili da se dosadašnja dinamika izvođenja radova uklapa u predviđene rokove. U skladu s tim, ovo obećanje dobilo je ocjenu radi se na tome.
Činjenicom da više od polovine zaposlenih u BiH prima platu nižu od prosječne Istinomjer se bavio u svojoj analizi. Iako je u oba bh. entiteta prosječna plata prešla 1.000 KM tokom prošle godine, platu koja je 100 KM manja, odnosno 100 KM veća od prosjeka, zarađivalo je 18% od ukupnog broja zaposlenih, dok je platu manju od prosjeka zarađivalo čak 59% zaposlenih tokom 2021. godine. Najčešća prosječna plata tokom prošle godine kretala se između 600 i 700 KM, a zarađivalo ju je 21% zaposlenih, dok je plate između 800 i 900 KM zarađivalo 13% uposlenih.
Od momenta izbora gradonačelnika Mostara Marija Kordića aktivnosti u pravcu sanacije deponije Uborak govore u prilog tome da aktuelna gradska administracija poduzima određene korake u pravcu rješavanja tog problema. S druge strane, očigledno je da građanke i građani nisu zadovoljni načinom na koji se to radi. Iako bi do kraja ove godine, kako je to gradonačelnik Kordić najavio, konačno trebala biti pokrenuta sanacija lokaliteta deponije Uborak, jasno je da će taj proces potrajati te da će opasnost po zdravlje građanki i građana, ali i okolinu uopšte, kada je Uborak u pitanju, još dugo vremena biti prisutna. O temi deponije Uborak Istinomjer je detaljno pisao u analizi “U očekivanju praktičnih koraka ka sanaciji deponije Uborak: Gradske vlasti vs. građani”.
(Istinomjer.ba)