“Vruć krompir” zabrane izvoza trupaca i uvođenja taksi entiteti prebacili državnom nivou

Sasvim je jasno da šumarski i drvoprerađivački sektor na području čitave BiH nisu uređeni na način na koji bi se velika šumska bogatstva i kapaciteti naše zemlje u ekonomskom pogledu iskoristili na najbolji mogući način. Nedostaci u legislativi ali i masovna nelegalna sječa i nedozvoljena trgovina drvetom problemi su koji dugi niz godina čekaju na rješavanje, dok šumsko blago BiH polako ali sigurno nestaje.

Nakon što su Republika Hrvatska, a nedugo zatim i Crna Gora zabranile izvoz hrastovih trupaca, još 2017. godine reagovalo je Udruženje proizvođača namještaja BiH. Cijeneći da će ovakav potez susjednih država negativno uticati na privredu Bosne i Hercegovine gdje bi pored ostalog bio, kako su iz Udruženja istakli, ugrožen veliki broj radnih mjesta “jer je velika potražnja za namještajem od hrasta čija se sirovina do sada uvozila iz Hrvatske”, zatraženo je da se uredi oblast raspodjele sirovine u Federaciji BiH.

Polovinom avgusta iste godine tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Stevo Mirjanić nakon razgovora sa drvoprerađivačima iz tog entiteta također je najavio korake u pravcu zaštite ove privredne grane, te nagovijestio da će Vlada RS razmatrati prijedlog uredbe o zabrani izvoza trupaca.

S tim u vezi, Vlada RS 14.09.2017. godine donijela je Odluku o privremenoj mjeri za promet trupaca kojom se propisuje mjera zabrane prometa trupaca u trajanju od šest mjeseci od dana stupanja Odluke na snagu. Odlukom se pravnim licima, poduzetnicima i fizičkim licima zabranjuje da izvan teritorije RS vrše promet trupaca, osim trupaca crnog bora – bili oni u državnom ili u privatnom vlasništvu.

Ubrzo nakon nakon donošenja pomenute odluke, 05.10.2017. godine održana je 3. zajednička sjednica Vlade FBiH i Vlade RS na kojoj je jedna od tema bila i  obezbjeđenje sirovine za domaće drvoprerađivače, gdje je rečeno da će i Vlada FBiH donijeti odluku o privremenoj mjeri za promet trupaca, s rokom primjene usaglašenim sa odlukom Vlade RS-a. Tom prilikom su se  Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske također obavezali da “s ciljem trajnog rješavanja ovog pitanja, u roku od 30 dana usaglase tekst zajedničke inicijative koju će premijer FBiH i predsjednica Vlade RS uputiti Vijeću ministara BiH”, te tom izvršnom organu dostaviti zajedničku inicijativu za donošenje odluke o zabrani izvoza i prometa trupaca iz Bosne i Hercegovine.

U RS su uglavnom pozdravili ovaj potez Vladetog entiteta, ali obzirom da se, u skladu sa Odlukom, sirovina neće moći slobodno razmjenjivati na teritoriji BiH, reakcije od strane drvoprerađivača iz FBiH nisu bile pozitivne.

S tim u vezi, ubrzo je stigla i reakcija iz Privredne komore FBiH u kojoj je naglašeno da se drvoprerađivači iz tog entiteta “zalažu za jedinstven ekonomski prostor BiH, te da je ova Odluka Vlade RS nepotrebna”. Podvlačeći da je nakon zabrane izvoza hrastovih trupaca od strane Republike Hrvatske problem postao veći, iz Privredne komore FBiH su i apelovali da “problem izvoza trupaca treba riješiti za BiH, a nikako na nivou entiteta” predlažući  “da bi bolje bilo uvesti takse na izvoz trupaca i rezane građe, te da bi ova mjera polučila brže i bolje efekte“.

Već početkom 2018. godine bilo je jasno da se do dogovora između drvoprerađivača iz dva entiteta neće lako doći. Tako je nakon  zasjedanja Izvršnog odbora Udruženja šumarstva i prerade drveta RS Privredne komore RS u februaru 2018. godine sekretar tog Udruženja, Lazo Šinik ponovio stav “da bi bilo daleko bolje da na snazi ostane odluka o zabrani prometa, koju je donijela Vlada RS, a da zajednički prijedlog prema organima BiH bude donošenje odluke o zabrani izvoza trupaca izvan BiH.”

Sa druge strane, u Asocijaciji drvne industrije i šumarstva Spoljnotrgovinske komore BiH su ostali pri svom mišljenju “da zabrana izvoza šumskih sortimenata iz BiH nije mjera koja bi dala efekat u dužem roku, a diskutabilno je i da li bi se ta mjera uopšte mogla donijeti.”

Ipak, da se dogovor entitetskih vlada nazire nagoviješteno je u zajedničkom prijedlogu usaglašenom na sastanku  drvoprerađivača iz BiH i predstavnika resornih ministarstava održanog u Banja Luci 26.02.2018. godine. Tada je usaglašeno da će kao dio zajedničke inicijative biti predložena zabrana izvoza šumskih drvnih sortimenata ali i uvođenje  taksi na izvoz građe lišćara i ogrevnog drveta.

U skladu sa postignutim dogovorom, juna 2018. godine radna grupa u koju su bili uključeni predstavnici entiteskih vlada, drvoprerađivača iz BiH,  te privrednih komora oba entiteta usaglasila je mjere koje će biti dostaviti Vijeću ministara BiH od kojih je prva zabrana izvoza šumskih drvnih sortimenata na period od dvije godine, dok se druga odnosi na uvođenje takse na izvoz rezane građe od bukve i hrasta.

Zašto je skoro godinu dana od momenta usaglašavanja stavova entitetskim vladama trebalo da Vijeću ministara BiH dostave na razmatranje pomenuti prijedlog, ostaje nepoznanica. Tek, krajem maja tekuće godine iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH, potvrđeno je da su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaprimili inicijative u vezi s uvođenjem taksi.

Inicijativom se predviđa da taksa na izvoz hrastove građe bude 120 KM po kubiku, na bukovu građu 60 KM po kubiku, dok bi na ogrevno drvo iznosila 18 KM po kubnom metru.

“Namjera je da ove mjere budu jedinstvene za oba entiteta kako bi se u potpunosti smanjio izvoz drvne sirovine i omogućio nesmetan razvoj industrije namještaja u BiH”, saopšteno je tom prilikom iz MVTEO, a resorni ministar, Mirko Šarović najavio je tada “da će narednih dana sprovesti hitne konsultacije s nadležnim institucijama i pokrenuti potrebne procedure prema Savjetu ministara BiH kako bi do toga došlo, a sve u cilju zaštite domaćih proizvođača.”

Međutim, da stvari nisu tako jednostave, te da Vijeću ministara BiH neće biti lako odredititi se po ovom pitanju, nešto kasnije je nagovijestio upravo Šarović. Naime, informišući javnost da je ova inicijativa “trenutno na jednoj vrsti obrade i procjene uticaja uopšte ove mjere”, te da odluka “nosi mnogo rizika”, Šarović je izjavio da se trenutno procjenjuju njeni pozitivni ali i negativni aspekti.

Od eventualnih negativnih efekata ministar je istakao moguće “reprekusije na male prerađivače koji bi bili”, kako je rekao, “na neki način po udarom” obzirom da je jedan broj njih izvozno orjentisan.

Šarović je postavio i pitanje zašto entiteti svoje namjere nisu ostvarili  kroz vlastite odluke, obzirom da, po njegovom mišljenju, “imaju sve mehanizme, javna preduzeća i apsolutnu kontrolu” te su “prvi put pribjegli i po prvi put se usaglasili da se jedno pitanje riješi na državnom nivou”.

Procjenjujući tako da u sistemu šumarstva i šumarske industrije uopšte “nešto ne štima i da nešto škripi u tom odnosu”, Šarović je rekao da će resorno ministarstvo nakon detaljne analize odgvororiti na ovaj prijedlog predlažući najbolju odluku.

Rješavanjem ovog pitanja ne bi smjelo doći do komplikacija odnosa u okviru Sporazuma sporazuma o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom i CEFTO-m i narušavanja pravila Svjetske trgovinske organizacije, te će u skladu sa Šarovićevim riječima MVTEO “nastojati da pronađe put koji vodi ka kvalitetnoj odluci.”

U ovom momentu, kao najosjetljivije pitanje Šarović je izdvojio zabranu izvoza trupaca, te naglasio da oko tog postoji opšta saglasnost.   

Iznoseći podatak da drvni sektor u BiH na godišnjem nivou ima izvoz od preko milijardu KM ali da skoro polovina od toga otpada na izvoz trupaca i rezane građe sa malim stepenom obrade, Šarović je, čini se s pravom, ustvrdio da našoj zemlji treba više sirovine za industriju namještaja, te “da bi stavljanje više drvne građe na raspolaganje domaćim proizvođačima namještaja obezbijedilo veću zaposlenost u tom privrednom sektoru, više novca, viši stepan obrade drveta, viši stepen ljudskog rada, inovacija i kreativnosti odnosno benefita za čitavo društvo”.

Sasvim je jasno da šumarski i drvoprerađivački sektor na području čitave BiH nisu uređeni na način na koji bi se velika šumska bogatstva i kapaciteti naše zemlje u ekonomskom pogledu iskoristili na najbolji mogući način. Nedostaci u legislativi ali i masovna nelegalna sječa i nedozvoljena trgovina drvetom problemi su koji dugi niz godina čekaju na rješavanje, dok šumsko blago BiH polako ali sigurno nestaje. Osim ekonomskog aspekta i štete koju ovakvo stanje prouzrokuje, svjedoci smo i da ono utiče na kvantitet i kvalitet voda u BiH, ali i usložnjava problem koji se javlja prilikom poplava koje sve češće i sa sve razornijim posljedicama pogađaje našu zemlju i njene građane.

Kako i na koji način će resorno ministarstvo na državnom nivou ali i Vijeće ministara u cijelini odgovoriti na pomenuti dogovor između Vlade RS i Vlade FBiH, ostaje da se vidi. Evidentni problemi u funkcionisanju Vijeća ministara BiH nakon Opštih izbora 2018. godine, zastoj u imenovanju novog saziva, ali složenost samog problema i zahtjeva drvoprerađivača u BiH u kontekstu obavezujućih vanjsko-ekonomskih ugovora koje naša zemlja ima sa evropskim svjetski trgovinskim organizacijama te interesi glavnih političkih aktera u BiH koji često nisu u skladu sa opštim interesima društva navode na oprez kada se radi o pozitivnim očekivanjima po pitanju rješavanja nagomilanih problema drvoprerađivačke industije u BiH.

(Istinomjer.ba)

Protiv SDA, pa sa SDA

U ponedjeljak, 15. jula ove godine Povjereništvo Kantonalnog odbora SDP Tuzla jednoglasno je donijelo odluku o...

SDS nije podržao Dodikov veto

Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) podržala je prijedlog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika da blokira stupanje na snagu odluke kojom bi se od Hrvatske tražilo da prekine gradnju...



Stanić se predomislio po pitanju vitalnog entitetskog interesa

Nakon što je Predsjedništvo BiH na svojoj 4. redovnoj sjednici usvojilo Zaključak o zvaničnom stavu Bosne i Hercegovine u vezi s nastavkom izgradnje mosta Komarna - Pelješac od strane Republike...