O važnosti kompenzacijskih mandata na izborima Istinomjer je pisao 2018. godine, kada se čak devet predsjednika političkih partija, pored toga što su bili nositelji redovnih kandidatskih lista u svojim izbornim jedinicama, našlo i na prvim mjestima lista za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu.
O “dugovječnim” parlamentarcima/kama često se piše u medijima. Gostujući u programu N1 televizije, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Denis Zvizdić iznio je tvrdnju da su ti parlamentarci/ke najčešće u parlamentarne klupe izabrani/e putem kompenzacijskih lista.
Pa pazite, mi imamo u parlamentima ljude koji su tamo 23, 24, 25 godina. Pa to uopće nije normalno. Većina tih ljudi koji su dugo u parlamentu, praktično su uvijek izabrani putem kompenzacijskih listi. Nisu im nikada građani dali direktne glasove niti povjerenje. Dakle, treba to ograničiti na dva mandata…
Denis Zvizdić, 10.5.2022.
Prije nego krenemo u analiziranje ove tvrdnje, potrebno je istaći da Centralna izborna komisija (CIK) ne omogućava preuzimanje rezultata izbora u bilo kojem formatu. Isto tako, izborni rezultati pokazuju ko je dobio kompenzacijski mandat prema listi kandidata za kompenzacijski mandat. Tako je, naprimjer, Radovanu Viškoviću 2018. godine dodijeljen kompenzacijski mandat za Narodnu skupštinu Republike Srpske. S obzirom na to da je Višković imenovan za premijera RS, njegov mandat pripao je sljedećoj osobi s liste. Kandidatske liste za kompenzacijske mandate nisu direktno dostupne na stranicama CIK-a. Putem pretraživača došli smo do onih za 2018. godinu, koje se nalaze na stranici CIK-a, ali nijedan link sa same stranice ne vodi do njih. Ovjerene kompenzacijske liste za izbore 2014. godine objavljene su u Službenom listu BiH. Rezultati izbora koji su održani 2002. godine objavljeni su u PDF dokumentima i uključuju i kompenzacijske liste koje su tada bile ovjerene. Za izbore 2006. i 2010. godine nisu dostupne kompenzacijske liste. Do podataka ko je dobio kompenzacijske mandate korištene su oznake iz izbornih rezultata CIK-a s listama kandidata koji su sjeli u poslaničke/zastupničke klupe na državnom i entitetskom nivou.
S obzirom na to da se kompenzacijske liste ovjeravaju za popunjavanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH), Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH (PD FBiH) putem neposrednih izbora, u ovom slučaju nećemo posmatrati domove naroda na državnom i federalnom nivou, odnosno Vijeće naroda u Republici Srpskoj, gdje se delegati/kinje biraju posredno.
Posmatrani period odnosi se na opšte izbore od 2002. do 2018. godine. Iako je Denis Zvizdić naveo vremenski okvir širi od 20 godina, tek od 2002. godine na stranicama CIK-a dostupni su rezultati otvorenih lista s informacijama o kompenzacijskim mandatima.
Šta su kompenzacijski mandati?
U Izbornom zakonu kompenzacijski mandati definisani su na sljedeći način:
“Kompenzacijski mandati” podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na nivou entiteta, a koja nastaje sabiranjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu.”
Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” za Klix je pojasnio šta ovo u praksi znači.
Kompenzacijske liste se koriste tamo gdje se razaspu stranački glasovi po izbornim jedinicama, odnosno gdje određene političke partije koje su prešle izborni prag zbog nedovoljnog broja mandata u nekoj izbornoj jedinici ne dobiju redovni mandat. Onda kada se, na primjer, saberu glasovi te stranke po entitetima i ako su zakinuti za mandate jer je bilo manje mandata u nekoj izbornoj jedinici onda se njima daju kompenzacijskih mandati.
Dario Jovanović, 3.7.2018.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
Od 2002. do 2018. godine pet zastupnika/ca s kompenzacijske liste sjelo je u Predstavnički dom PSBiH više od jednog puta. To su Damir Arnaut, Halid Genjac, Saša Magazinović, Azra Hadžiahmetović i Vinko Zorić.
Od ovih petero, troje ih je trenutno u Predstavničkom domu PSBiH, a dvoje je tu putem kompenzacijske liste.
Damir Arnaut je nakon izbora 2014. i 2018. godine, kao kadar SBB-a, s kompenzacijske liste stigao u Predstavnički dom.
Halid Genjac (SDA) je jedan od rekordera u državnom Parlamentu, gdje se nalazi od 1996. godine. U Predstavnički dom je putem kompenzacijskih mandata ušao dva puta, i to 2006. i 2018. godine. I 2014. godine je osvojio kompenzacijski mandat, ali je delegiran u Domu naroda PSBiH, gdje je bio i nakon izbora 2010, kada nije osvojio mandat, ni kompenzacijski ni direktni.
Saša Magazinović je u Predstavničkom domu od 2010. godine, a nakon dva kompenzacijska mandata za poslanika u PD PSBiH, na izborima 2018. godine osvojio je direktni mandat. Magazinović se nije našao na kompenzacijskoj listi za izbore 2018. godine.
Azra Hadžiahmetović je kao kandidatkinja Stranke za BiH u Predstavnički dom PSBiH s kompenzacijske liste ušla nakon izbora 2002. i 2010. godine. Hadžiahmetović je nakon državnog Parlamenta provela jedan mandat i u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH nakon izbora 2014. godine, također s kompenzacijske liste za taj nivo vlasti.
Vinko Zorić je prvi put u državni Parlament ušao s kompenzacijske liste HDZ-a BiH 2002. godine. Na sljedećim izborima, 2006. godine, na isti način ušao je u Predstavnički dom, ali kao kandidat stranke HDZ 1990.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH
Od 2002. godine u Predstavnički dom Parlamenta FBiH devet zastupnika i zastupnica ušlo je u ovo tijelo putem kompenzacijskih mandata više od jednog puta. Zastupnica SDP-a BiH Mira Grgić tri puta je ušla s kompenzacijske liste, dok je Ivan Musa iz Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU) četiri puta dobio kompenzacijski mandat za Predstavnički dom Parlamenta FBiH s kompenzacijskih lista. Grgić je u zastupničke klupe ušla 2010. godine i još uvijek sjedi u njima, dok je zastupnički staž Ivana Muse trajao od 2006. do njegove smrti 2021. godine.
Ismet Osmanović (SDA) već 20 godina sjedi u Predstavničkom domu FBiH. Od pet izbornih ciklusa, u tri je dobio direktan mandat, dok je nakon izbora 2010. i 2014. godine svoju zastupničku karijeru nastavljao zahvaljujući kompenzacijskim mandatima.
Munib Jusufović je u Predstavnički dom ušao kao kandidat Stranke za BiH 2006. godine. Naredna tri izborna ciklusa je, kao kandidat SBB-a, osvojio tri kompenzacijska mandata. Karijeru zastupnika u Predstavničkom domu prekinuo je 2020. godine, kada izabran za delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Kenela Zuko (SDA) je u Predstavnički dom ušla i 2014. i 2018. godine zahvaljujući kompenzacijskim mandatima.
Zahvaljujući također kompenzacijskim mandatima, u Predstavničkom domu FBiH osam godina provele su i Aida Čikić (Stranka za BiH/SBB), Alma Čardžić (Narodna stranka radom za boljitak) i Amela Mešić (SDA).
Narodna skupština Republike Srpske
Da Radovan Višković nije izabran za premijera Republike Srpske, služio bi svoj četvrti mandat u NSRS, od čega bi dva bila kompenzacijska, koje je osvojio na izborima 2014. i 2018. godine. Njegov stranački kolega iz SNSD-a Radovan Vuković poslanik je u NSRS posljednjih 16 godina, a od ta četiri mandata, posljednja tri dobio je zahvaljujući poziciji na kompenzacijskoj listi.
Trenutno, u poslaničkim klupama NSRS sjede tri poslanika i jedna poslanica koji su već drugi put u poslaničkim klupama zahvaljujući kompenzacijskim mandatima.
Srđan Mazalica (SNSD) je u svom trećem poslaničkom mandatu, od čega je dva osvojio 2010. i 2018. zahvaljujući kompenzacijskim listama.
Željka Stojičić (SNSD) i Sonja Karadžić-Jovičević (SDS) 2014. i 2018. godine osvojile su kompenzacijske mandate.
Krsto Jandrić je kompenzacijske mandate osvojio 2014. i 2018. godine kao kandidat Narodnog demokratskog pokreta (NDP). Nakon odluke da se NDP priključi vladajućoj većini, Jandrić je napustio ovu stranku i trenutno djeluje kao samostalni kandidat.
Još šest poslanika i poslanica osvajali su po dva kompenzacijska mandata u ranijim izbornim ciklusima. Slobodan Popović ispred SDP-a BiH osvojio je dva mandata u NSRS preko kompenzacijske liste, i to na izborima 2002. i 2010. godine.
Od tri mandata Gordane Dukić (SNSD), dva su bila kompenzacijska. Lazo Marić (SDS), Diana Čekić (PDP), Vojislav Gligić (SDS/DP) i Snježana Jokić (SNSD) proveli su osam godina u NSRS po osnovu kompenzacijskih mandata.
Da li su “dugovječni” parlamentarci “praktično uvijek izabrani putem kompenzacijskih listi”?
Kada pogledamo nivoe vlasti za koje se ovjeravaju kompenzacijske liste, odnosno za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamenta FBiH, koji se biraju putem neposrednih izbora, ne može se reći da su parlamentarci/ke “praktično uvijek” birani putem kompenzacijskih lista.
U određenoj mjeri je to istinito za Halida Genjca, parlamentarca na državnom nivou, Ivana Musu u Predstavničkom domu FBiH i Radovana Vukovića u NSRS, ali ne i za ostale parlamentarce i parlamentarke.
Stvar je drugačija kada se u obzir uzmu domovi naroda. Međutim, njih građani/ke svakako ne biraju direktno.
Imajući u vidu sve navedeno, tvrdnja Denisa Zvizdića da je većina ljudi koji su dugo u parlamentu praktično uvijek izabrana putem kompenzacijskih listi, odnosno da im građani i građanke nisu dali/e direktne glasove, nije u potpunosti istinita. Ipak, treba imati u vidu i to da građani/ke ne biraju parlamentarce za domove naroda na državnom i federalnom nivou te Vijeće naroda u RS.
(Istinomjer.ba)