U emisiji “BHT1 Uživo” gost je bio Denis Zvizdić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i kandidat na predstojećim Opštim izborima. U emisiji se najviše govorilo o radu PSBiH, pri čemu su iznesene tvrdnje i podaci koje Istinomjer provjerava u ovoj analizi.
O broju zakona koje je uputilo Vijeće ministara BiH
Govoreći o radu Parlamentarne skupštine BiH, Zvizdić je ustvrdio:
Nerad Parlamenta je, ustvari, posljedica nerada VMBiH, koje je za praktično tri i više godina mandata u parlamentarnu proceduru uputilo samo devet zakona, praktično nekoliko strategija, i koje je održalo minimalan, dakle ponižavajući, poražavajući broj sjednica.
Denis Zvidić, 29.9.2022.
Prema podacima Biltena PSBiH za period 2018 – 2020. godina, 2021. i 2022. godina, u periodu od formiranja Vijeća ministara BiH 2019. godine do augusta 2022. godine ovaj organ izvršne vlasti u parlamentarnu proceduru uputio je 21 zakon. Od ovoga broja, u PSBiH doneseno je 11 zakona, odbijeno ih je osam, a za dva zakona obustavljen je zakonodavni postupak.
Broj sjednica koje je održao ovaj saziv Vijeća ministara BiH, prema dostupnim informacija sa službene web stranice, iznosi 55. Još jedna, 56. sjednica, bila je zakazana za 14.9.2022. godine, ali je otkazana. Prethodni saziv Vijeća ministara BiH (2014 – 2018) održao je 179 redovnih sjednica do trenutka formiranja novog saziva 23.12.2019. godine.
Što se tiče broja obećanja na državnom nivou, Istinomjer je već pisao da je Vijeće ministara BiH najmanje radilo na ispunjavanju predizbornih obećanja, te je tek 3% ispunjenih obećanja na ovom nivou.
Istinito o prilivu direktnih stranih investicija
Govoreći o ekonomskim reformama u vrijeme kada je on bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zvizdić je istakao da je BiH u to vrijeme bila prva u regionu po obimu direktnih stranih investicija te da je danas taj iznos najniži:
Govorimo o desetinama i stotinama mjera, aktivnosti, reformskih zakona, i to je bilo vrijeme kada je BDP BiH rastao po stopi koja je omogućavala ekonomski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta; tada smo u regionu bili među prvim po direktnim stranim investicijama i domaći investitori su ulagali u nove pogone i otvaranje novih mjesta. Danas, u ovome mandatu, mi imamo najniži nivo direktnih stranih investicija u regionu upravo zato što je kreirana atmosfera potpune političke nestabilnosti, koja, naravno, i vodi ka atrofiji svih procesa.
Denis Zvizdić, 29.9.2022.
O iznosu priliva direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini Istinomjer je već pisao u analizi tvrdnji iz debate kandidata za člana Predsjedništva BiH.
Direktne strane investicije su u 2014. godini iznosile 400 miliona eura. Prema podacima Centralne Banke BiH, direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2015. godini iznosila su 476,7 miliona KM (243,7 miliona eura) te 240,5 miliona eura u 2016. godini.
Bosna i Hercegovina je 2017. godine imala priliv direktnih stranih investicija u iznosu od 777,7 miliona KM (398 miliona eura), 2018. godine 783,4 miliona KM (400 miliona eura), a godinu kasnije 699 miliona KM (356 miliona eura). Tokom 2020. godine priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 678,2 miliona KM (345 miliona eura), a 2021. godine 971,2 miliona KM (496 miliona eura).
U Hrvatskoj je tokom 2017. godine zabilježeno 437,7 miliona eura direktnih stranih ulaganja, 2018. godine nešto više od jedne milijarde eura, 2019. godine 3,4 milijarde eura, godinu kasnije oko jedne milijarda eura, a 2021. godine 3,7 milijardi eura.
Kada je u pitanju Srbija, 2017. godine zabilježeno je 2,5 milijardi eura direktnih stranih investicija, 2018. godine 3,46 milijardi, godinu kasnije 3,8 milijardi, tokom 2020. godine tri milijarde te 2021. godine 3,8 milijardi eura.
U Crnoj Gori je 2017. godine zabilježeno 474,3 miliona eura direktnih stranih investicija, godinu kasnije 843 miliona eura, pred kraj 2019. godine oko 764 miliona eura, dok je tokom 2020. u ovoj zemlji zabilježeno 663 miliona eura priliva. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, u periodu od januara do oktobra 2021. godine ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 677,9 miliona eura.
Prema posljednjim informacijama Centralne banke BiH iz augusta 2022. godine, možemo vidjeti da je iznos direktnih stranih investicija za vrijeme prošlog saziva VMBiH bio najveći 2018. godine, da bi opao tokom 2019. i 2020. godine te se opet povećao 2021. godine.
Istinito o periodu predsjedavanja i broju održanih sjednica Vijeća ministara BiH
Govoreći o periodu kada je bio predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH, Zvizdić je izjavio:
U vrijeme kada sam ja bio predsjedavajući PD PSBiH uspjeli smo održati osam redovnih sjednica, što je praktično isti broj redovnih sjednica koje je održalo i Vijeće ministara BiH, koje je izvršni organ.
Denis Zvizdić, 29.9.2022.
Denis Zvizdić je u okviru redovne rotacije 6.8.2021. godine preuzeo od Borjane Krišto dužnost predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH, koju je obnašao osam mjeseci, do 5.4.2022. godine.
Podaci sa službene stranice Vijeća ministara BiH pokazuju da je u tom periodu Vijeće ministara održalo sedam sjednica, od čega šest redovnih i jednu vanrednu, telefonsku sjednicu.
S druge strane, broj održanih sjednica PD PSBiH, prema informacijama platforme Parlametar BiH, u istom periodu (6.8.2021 – 5.4.2022) iznosi devet.
(Istinomjer.ba)