Nakon što je Bosna i Hercegovina polovinom decembra 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU) te nakon imenovanja novog saziva Vijeća ministara BiH, javnost je s pravom očekivala bržu i efikasniju realizaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Pored toga što konkretnih rezultata još uvijek nema, vidljivi su i oprečni stavovi unutar vladajuće većine kada je riječ o tome da li prioritete treba rješavati “u paketu” ili na način da za ono oko čega postoji saglasnost odmah ide u proceduru usvajanja.
Stav SNSD-a po tom pitanju predsjednik te stranke i tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik iznio je još u martu 2022. godine nakon sastanka s visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Josephom Borellijem.
“Mi smo rekli davno da ćemo svih 14 preporuka staviti na dnevni red i kada sve dogovorimo, onda ćemo podržati, a ne ovako selektivno”, rekao je tada Dodik, zapitavši se ko je i po kom principu određivao koji su prioriteti važniji u odnosu na druge.
Po kom principu je sada prioritet da se usvajaju ovi zakoni, a nije, recimo, onaj kaže u preporukama da BiH treba da eliminiše strane sudije ili da se ukine institucija visokog predstavnika? Po kom principu je ovo prioritet, a nije ono? Ko je to određivao? I zašto neko misli da su njihovi prioriteti naši prioriteti?
Milorad Dodik, 16.3.2022.
Da Dodik u međuvremenu nije promijenio stav ni mišljenje, svjedoči i njegova izjava data 18.6.2023. godine. Ustvrdivši da je SNSD sa strankama s kojima je formirao Vijeće ministara dogovorio da se, kako je rekao, što se tiče evropskih politika, može razgovarati o svih 14 prioriteta u paketu, a ne da neko drugi bira šta njemu odgovara, aktuelni predsjednik Republike Srpske ponovio je da je za RS drugačiji pristup neprihvatljiv.
Kada kažemo dajte na dnevni red Ustavni sud ili OHR, onda kažu to ćemo kasnije. Kad kasnije? Za 20 godina. Takav pristup za Srpsku je neprihvatljiv.
Milorad Dodik, 18.6.2023.
Odgovor o tome ko je, kako Dodik pita, određivao šta je prioritet u okviru 14 prioriteta leži u preporuci Evropske komisije Vijeća Evrope da našoj zemlji dodijeli kandidatski status, odnosno u njenom Izvještaju o BiH za 2022. godinu, objavljenom u oktobru prošle godine.
U pitanju je osam prioriteta koji se nalaze među 14 ključnih, a radi se o usvajanju izmjena i dopuna postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te usvajanju novog Zakona o VSTV-u, novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kao i preduzimanju odlučnih koraka za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Osim toga, potrebno je unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, osigurati funkcionisanje sistema azila, zabraniti torturu uz uspostavljanje nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, garantovati slobode izražavanja i zaštitu novinara.
Na kraju, pred BiH je i prioritetna obaveza da osigurava rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
Da pojedini SNSD-ovi partneri u vlasti na državnom nivou imaju različit pogled kada je pristup ispunjavanju 14 prioriteta u pitanju, jasno je iz najava koje Istinomjer prati, a koje su dali aktuelni predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (ZD PSBiH) Denis Zvizdić (NiP), ali i predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Tako je Zvizdić polovinom maja ove godine skrenuo pažnju da BiH treba da opravda kredibilnost dobijanja kandidatskog statusa te da je u tom cilju potrebno do kraja augusta, prije svega, usvojiti navedenih osam prioriteta.
Dakle, nama je jako važno da imamo pozitivan izvještaj kako bismo opravdali dobijanje kandidatskog statusa i kako bismo mogli biti spremni na potpunu realizaciju 14 prioriteta, a možda u toku ovoga mandata, naravno, to je jedno veliko očekivanje, i otvaranje prvog klastera pregovora. Zato nemamo puno vremena, možda naredna dva-tri mjeseca. Ja očekujem da će se ovih osam dogovorenih prioriteta, ili osam koraka iz okvira 14 prioriteta, završiti i u parlamentarnoj proceduri do augusta mjeseca.
Denis Zvizdić, 17.5.2023.
Nešto ranije, u martu 2023. godine, ministar Konaković najavio je da će vlast na državnom nivou uskoro krenuti u formalno ispunjavanje 14 prioriteta te da bi do oktobra ove godine “nešto od tih obaveza trebalo biti isporučeno”.
Zahvaljujući dobijanju kandidatskog statusa, brzom formiranju Vijeća ministara, a možda i usvajanju budžeta već danas, uskoro ćemo krenuti u formalno ispunjavanje 14 obaveza koje su pred nas postavljene na EU putu. Izvještaj o BiH u EU Parlamentu će se usvajati u oktobru i mi bi do tada trebali isporučiti nešto od naših obaveza. Posebno želim da naglasim lobiranje Austrije i Italije za dobijanje statusa kandidata za BiH.
Elmedin Konaković, 10.3.2023.
Ni visoki zvaničnici SDP-a BiH, poput zastupnika u ZD PSBiH Saše Magazinovića, ne slažu se s Dodikovim pristupom.
Naprotiv, gostujući u emisiji “Dan uživo” N1 televizije 17.6.2023. godine, Magazinović je na pitanje voditelja šta se dešava u kontekstu ispunjavanja 14 prioriteta rekao da su većina zakona koji se na to odnose spremni u resornim ministarstvima i da “čekaju”.
Šta se i zašto čeka, Magazinović nije znao reći, ali je dodao da je mogući razlog tome upravo stav SNSD-a koji želi da svi zakoni iz 14 prioriteta idu u “paketu”, za šta smatra da je pogrešan pristup.
Ima jedna priča u kojoj neki od partnera, prije svega SNSD, žele da svi zakoni idu istovremeno u paketu, tako da ovi koji su pripremljeni u određenim ministarstvima navodno čekaju i ostale. Ja mislim da je to pogrešno i da trebamo imati drugačiji ritam, da sve što je spremno se usvaja jer svakako dok se sve ne ispuni, ništa nije ispunjeno i mislim da nema potrebe za tim.
Saša Magazinović, 17.6.2023.
S druge strane, čini se da je Dodikovom pristupu puno bliži predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je stava da se do kraja 2023. godine svih 14 prioriteta mora ispuniti, od, kako je rekao, najsloženijih do onih najjednostavnijih.
Sve, bez izuzetka. I to smo definirali kad nam je bio povjerenik za proširenje, gospodin Varhelyi, kroz neku 31 aktivnost po mjesecima. Ja sam uvjeren da će naše Vijeće ministara, a potom i Parlament BiH, završiti sve što su preuzeli, bez bilo kakvog prolongiranja. Od onih najsloženijih, do najjednostavnijih zahtjeva koje imamo, gdje je, naravno, izborno zakonodavstvo i sve što treba napraviti da u izbornoj godini završimo taj proces.
Dragan Čović, 10.6.2023.
Oprečni stavovi po pitanju toga da li prioritete iz Mišljenja EK o članstvu BiH u EU treba rješavati na način sve ili ništa, ili usvajati odmah zakone za koje postoje politički dogovor i potrebne većine u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, bez sumnje imaju kapacitet da uslože, zakomplikuju te na kraju dodatno uspore i onako spor napredak naše zemlje na njenom evropskom putu.
Evropska komisija je 29.5.2019. godine objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a šta je naša zemlja u međuvremenu ispunila u okviru 14 prioriteta, možete pogledati na ovom linku.
Nakon iznesenih stavova ključnih aktera vlasti na državnom nivou, jasno je da će biti potrebno da neko od njih odustane da bi se stvari pomjerile s mrtve tačke.
U međuvremenu, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji će se naći na dnevnom redu 7. posebne sjednice Narodne skupštine RS 21.6.2023. godine, ne ostavlja puno prostora za optimizam da će fokus vlasi ostati na reformama u okviru eurointegracija.
Naprotiv, s obzirom na to da se, kako je obrazložio predsjednik NSRS Nenad Stevandić, prijedlogom izmjena navedenog zakona predviđa da se u “Službenom glasniku RS više ne objavljuju odluke visokog predstavnika jer nema legalitet”, takav razvoj situacije otišao bi u pravcu kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Upravo je to potvrđeno u reakciji kancelarije visokog predstavnika u BiH, u kojoj se navodi da najveći zakonodavni organ RS “priprema za razmatranje nacrt zakona kojim se pokušava ukinuti obveza objavljivanja akata visokog predstavnika u Službenom glasniku RS”.
“Ovim nacrtom zakona ne može se i neće ostvariti tako pogrešno smišljen cilj”, rečeno je tim povodom iz OHR-a, uz podsjećanje da strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma imaju obvezu u potpunosti sarađivati s visokim predstavnikom.
U reakciji visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta podsjeća se i da zakoni koje donosi visoki predstavnik imaju isti status kao i zakoni koje donose domaći parlamenti i podrazumijevaju istu ustavnu obvezu objavljivanja, bez obzira na bilo koji podređeni akt ili propis.
Na kraju, Schmidt upozorava dužnosnike na posljedice koje mogu uslijediti u vezi s tim.
Neobjavljivanje i nepoštivanje odluka visokog predstavnika stavlja Republiku Srpsku, njene institucije i one koji u njima rade, u položaj kršenja njihovih obveza prema Općem okvirnom sporazumu za mir. Dužnosnici koji činjenjem ili nečinjenjem zanemare svoje zakonske dužnosti, kao i ove obveze, snose osobnu odgovornost za svoje odluke i za posljedice takvih odluka. Oni trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama.
Christian Schmidt, 19.6.2023.
Najave kršenja Dejtonskog sporazuma, kao i različit pristup ključnih aktera vlasti u ispunjavanju obaveza u okviru 14 prioriteta, trenutno su činjenično stanje koje ne ide u prilog interesima građana/ki BiH. Kandidatski status za članstvo u EU koje je BiH dobila ne znači ništa ukoliko se on ne materijalizira na način da se preuzete obaveze u tom okviru ne ispunjavaju brzo, ali i na način na koji to od BiH zahtijeva zvanični Brisel. Još od maja 2019. godine te obaveze su jasne, ali nije jasno do kada će one biti mrtvo slovo na papiru za nadležne u BiH.
(Istinomjer.ba)