Prilikom svog boravka u Trebinju krajem februara ove godine, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Petar Đokić je kazao kako je na sastanku sa rukovodstvom Elektroprivrede RS-a potvrđena „odlučnost Vlade i ovog preduzeća da se investicije u projekat izgradnje HE Dabar realizuje“.
„Za 15 dana ćemo imati glavni projekat u potpunosti završen i možemo ići u punu realizaciju ove investicije koja u prvoj fazi podrazumijeva izgradnju tunela, zatim izgradnju objekta i na kraju nabavka postrojenja i opreme“, rekao je tada Đokić, ističući strateški značaj ovog projekta ne samo za Hercegovinu, već i za cijelu Republiku Srpsku. (Petar Đokić, 25.02.2015.)
Tom prilikom je kazao i da će se u narednim danima odlučiti na koji način će biti finasirana ova investicija uz ERS koja je to već ranije preuzela. „Vrijednost ove investicije je oko 350 miliona maraka zašta je potrebno obezbjediti i druge finasijere“, istakao je ministar Đokić i dodao da su prethodnih dana obavljeni razgovori sa kineskom kompanijom i kineske banke, koji su pokazali intetres da učestvuju u finasiranju ovog projekta.
S obzirom da su od tada prošla tri mjeseca, Istinomjer je početkom maja poslao upit Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva u kojem je tražio informacije o realizaciji ovog projekta. Ministarstvo je isti upit proslijedio HE Dabar. U odgovoru koji je sačinjen 26. maja navodi se da je glavni projekat sačinjen, revidiran i dostavljen investitoru, no u odgovoru se ne navode drugi detalji, odnosno iz njega nije jasno kada je projekat tačno i izrađen. U istom odgovoru navodi se da je pripremljen tender za izvođača radova na izgradnji tunela, te se čeka “saglasnost osnivača društva da se on i objavi”.
Ali ukoliko se vratimo samo malo unazad, tačnije u predizborni period u septembru prošle godine, možemo vidjeti kako je početak izgradnje tunela za HE Dabar najavljivan do kraja 2014. godine.
Izgradnju je tada najavila tadašnja ministrica za prostorno uređenje RS građevinarstvo i ekologiju, Srebrenka Golić. „Imovinsko pravni odnosi su skoro u potpunosti riješeni, raspolažemo ljudstvom, strukom i tehnikom, tako da možemo uspješno realizovati sve planirane projekte“, kazala je tada Golić.
Međutim, to nije sve. O istom projektu i tunelu pričalo se i 2013. godine. Tada je direktorica ERS, Branislava Milekić, najavljivala izgradnju tunela HE Dabar za 2014. godinu. „Radovi na realizaciji projekta “HE Dabar”, jednog od najvećih gradilišta u regionu, odvijaju se predviđenom dinamikom – pristupni putevi su skoro urađeni, a sljedeće godine počeće i radovi na tunelu“, izjavila je za Srnu Milekić.
U isto to vrijeme, što je oktobar 2013. godine, direktor “HE Dabar” Radivoje Bratić kazao je da je rok za izradu glavnog projekta za izgradnju HE Dabar 12 mjeseci, a da se na njemu počelo raditi prije dva mjeseca. Bratić je tada rekao i da će projekat za tunel biti završen u januaru 2014. Kratko treba i dodati da je skori početak izrade glavnog projekta spominjan još u julu 2012. godine.
Ako uzmemo u obzir gore navedenu Bratićevu najavu, glavni projekat za izgradnju HE Dabar je trebao biti gotov još u augustu ili septembru 2014. godine. Ovo svakako jasno pokazuje da je njegova izrada, u vrijeme Đokićeve posjete Trebinju, već debelo kasnila – gotovo pola godine.
U odgovoru koji je upućen Istinomjeru iz HE Dabar, također se navodi da ni sa jednim investitorom sa kojim je obavljan razgovor još uvijek nije potpisan ugovor za cijeli projekat, odnosno da ti razgovori još uvijek nisu finalizirani. Razgovori su, kako je navedeno, obavljani sa Svjetskom bankom, EBRD, ali i sa predstavništvima komenrcijalnih banaka sa sjedištem u RS.
Iz gore navedenog je jasno da radovi na ovom projektu kasne već više godina i da su rokovi probijeni u više navrata. S obzirom da je projekat za izgradnju HE Dabar završen, ali da je izvjesno da izgradnja tunela još uvijek nije započela, možemo zaključiti i da su obećanja ministra Petra Đokića djelimično ispunjena.
HE Dabar inače predstavlja najveći objekat u sklopu kontroverznog projekta „Gornji Horizonti“, a planirano je da se ovaj objekat gradi na području opština Nevesinje, Bileća i Berkovići. Izgradnja cijelog projekta „Gornji horizonti“ inače je već nekoliko godina predmet rasprava, s obzirom da će njegovom izgradnjom, kako smatraju ekološki stručnjaci, biti ugrožen cijeli donji sliv Neretve, a posebno je ugroženo i jedno od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – park prirode Hutovo blato.
Zaštita okoliša u Bosni i Hercegovine po Ustavu je u nadležnosti entiteta. Bosna i Hercegovina je sa druge strane potpisnica međunarodnih konvencija koje je obavezuju da traži saglasnost od susjedne države za realizaciju projekta koji može imati negativan uticaj na okoliš te države. Međutim, tu istu obavezu nemaju bh. entiteti jedan prema drugom.
(istinomjer.ba)