Osim Sarajeva kao glavnog grada BiH, u FBiH postoji još 15 gradova a to su: Tuzla, Zenica, Mostar, Visoko, Živinice, Široki Brijeg, Srebrenik, Ljubuški, Livno, Gradačac, Gračanica, Goražde, Čapljina, Cazin i Bihać. Sarajevo je inače jedini grad u cijeloj FBiH koji je sastavljen od više općina. Zastupnik SDP BiH u Zastupničkom domu FBiH Irfan Čengić i predsjedavajući Komisije za lokalnu samoupravu u ovom domu tvrdi da je trenutno zakonsko rješenje u suprotnosti sa Ustavom ovog entiteta, te je Komisija kojom predsjedava zatražila da se amandmanima na Ustav FBiH riješi ovaj problem. Iako Komisija upozorava na neusklađenost Zakona o principima lokalne samouprave sa Ustavom FBiH, to međutim nije spriječilo da nekoliko općina pokrene proceduru za dobijanje statusa grada.
Jedna od najnovijih inicijativa za dobijanje statusa grada stigla je iz općine Jajce. Naime, na inicijativu vijećnika SBB-a u Općinskom vijeću Jajce Seđada Muhića, trebao bi biti pokrenut postupak procedure da općina Jajce dobije status grada. Muhić se poziva na Zakon o principima lokalne samouprave FBiH, odnosno na član 5. u kojem je navedeno da se “gradom može proglasiti općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja”.
Tvrdim da je općina Jajce prva na ljestvici općina u BiH koja ispunjava ovaj uvjet na osnovu kojeg ima pravo da postane grad .(…) Mislim da je inicijativa vrlo dobro dočekana na sjednici Vijeća, što mi je posebno drago. Dobili smo obećanje da će u narednom periodu biti kreirani materijali na osnovu kojih će Općinsko vijeće usvojiti odluku o pokretanju procedure da Jajce dobije status grada. Ovaj proces prilično je složen i zbog toga je vrlo značajno da u njemu podjednako učestvuju svi, od građana i nevladinih organizacija, do svih vijećnica i svih političkih stranaka s njihovima funkcionerima na svim nivoima, jer će odluku o tome hoćemo li biti grad u konačnici donositi Federalni parlament. Dakle, bit će potrebno mnogo rada, energije i vremena kako bi se izborili za ovu odluku, koju Jajce kao kraljevski grad, itekako zaslužuje.
Seđad Muhić, 29.10.2021.
Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH u članu 5. definiše kako i na koji način jedna lokalna samouprava postaje grad.
Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva.
Grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, odnosno odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije stava 1. ovog člana, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika.
Grad u smislu ovog zakona predstavlja sjedište kantona i u slučaju neispunjavanja uvjeta iz stava 2. ovog člana.
Izuzetno od uvjeta iz st. 1. i 2. ovog člana, gradom se može proglasiti općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja.
Zakon o principima lokalne samouprave FBiH
Zastupnik SDP BiH u Zastupničkom domu FBiH Irfan Čengić, koji je ujedno i predsjedavajući Komisije za lokalnu samoupravu u ovom domu, objašnjava za Istinomjer da navedeni zakon nije u skladu sa Ustavom FBiH i da je pun nedorečenosti. To je jednoglasno utvrdila komisija kojom Čengić predsjedava, nakon što se tražilo očitovanje na zahtjeve za donošenje Zakona o gradovima: Konjic, Bosanska Krupa, Zavidovići, Stolac i Lukavac.
Komisija za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine smatra da je potrebno izvršiti izmjenu ustavnog i zakonskog okvira za djelovanje jedinica lokalne samouprave, te da do nužnih izmjena Parlament FBiH ne donosi zakone o proglašenju gradova zbog mogućih problema u funkcionisanju tih jedinica lokalne samouprave izazvanih neusklađenosti Ustava i zakona.
Komisija za lokalnu samoupravu FBiH, 14.12.2020.
Ustav FBiH u amandmanu XVI u poglavlju VI a. definiše grad kao jedinicu lokalne samouprave. Između ostalog, navedeno je da gradsko vijeće bira gradonačelnika.
(1) Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.
Odgovornosti grada obuhvataju:
- a) finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima,
- b) zajedničku infrastrukturu,
- c) urbanističko planiranje,
- d) javni promet,
- e) druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine.
(2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.
(3) Grad ima gradsko vijeće, čiji sastav čini jednak broj vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom.
Gradsko vijeće ne može imati manje od 15, a niti više od 30 vijećnika.
(4) Gradsko vijeće:
- a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada,
- b) bira gradonačelnika,
- c) donosi budžet grada,
- d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom.
Kako za Istinomjer pojašnjava Irfan Čengić, umjesto usklađivanja postojećeg zakona o principima lokalne samouprave moguće je amandmanima izvršiti korekcije Ustava.
Mišljenja koja su usvojena jednoglasno su već dostavljena Predstavničkom domu i ona upozoravaju na nužnost amandmana na Ustav FBiH. Komisija je izradila tekst amandmana CX na Ustav FBiH dostavila radni materijal rukovodstvu doma. Da bi se amandman našao u proceduri potrebno je da njega potpiše 50 zastupnika.
Irfan Čengić, 2.11.2021.
Međutim, načelnik Lukavca Edin Delić smatra da se postojeće zakonsko rješenje koje definiše dobijanje statusa grada mora mijenjati.
Ako se razlike svode isključivo na “prefiks” ili ako imamo “činovanje bez pokrića” postavlja se pitanje šta je u stvari razlika između grada i općine? Zalažem se za stav da bi gradovi morali imati drugačiji “unutarnju organizaciju”, odnosno biti sačinjeni od administrativnih jedinica koje imaju izvršnu i zakonodavnu vlast ili barem pravni subjektivitet i određene nadležnosti. Ukoliko se unutar grada i općine nalaze administrativne jedinice čije ovlasti nisu promijenjene uistinu se postavlja pitanje smisla. Osim toga “grad” bi moglo da implicira i određeni istorijski, kulturni, ekonomski ili drugi značaj za društvo, a u tom slučaju status grada nikako ne bi smjeo biti izraz volje bilo kog parlamenta, već sticati se po osnovu ispunjenja postavljenih uslova automatizmom. Zakoni, pa i ovi o gradu, bi morali biti opšti akti koji će važiti na isti način i u istoj mjeri na teritoriju cijele države. Donošenje zakona za jedan ili više izolovanih slučajeva samo po sebi ima obilježja koruipcije. sudimo pošteno “i đavolu, i đakonu” (Đ.Balašević). Ovako je nazivanje općine gradom samo (još jedna) potpuno obesmišljena procedura u kojoj se možda može postaviti i pitanje da li je časnije i čestitije danas biti “općina po automatizmu” ili “grad po izboru vladajućih politika”?
Edin Delić, 1.11.2021.
Lukavac, Zavidovići, Bosanska Krupa, Konjic i Stolac su općine koje su pokrenule proceduru za sticanje statusa grada.
Što se tiče Lukavca, Vlada FBiH je krajem augusta 2018. godine podržala inicijativu za donošenje Zakona o Gradu Lukavac, te je zaduženo Federalno ministarstvo pravde da pripremi Nacrt zakona o Gradu Lukavac. Iako je od ove odluke Vlade FBiH prošlo više od tri godine, Zakon o Gradu Lukavac nije se našao pred zastupnicima/ama i delegatima/kinjama federalnog parlamenta. Kako je za Istinomjer objasnio načelnik Općine Lukavac Edin Delić, on nema posebna očekivanja, jer kako nam je kazao radi se o očiglednoj opstrukciji u zakonodavnim organima vlasti, te da će okončanje procesa ovisiti isključivo od političkog utjecaja dvije stranke SDA i SDP-a BiH.
U zadnje vrijeme saznajemo da ima još nekih novih potencijalnih gradova, pa bi i Lukavac možda mogao “proći” kao “kolateralna šteta ili korist”, ali sve je neizvjesno. Okončanje ovisi o dvije odluke: Predstavničkog i Doma naroda Federacije BiH, a najjače stranke u ovim tijelima su opozicija u Lukavcu. nama u spoznaji sebe odrednica “grad” ne znači mnogo, jer se držimo one “Konfučijevske” da se ne brinemo ako drugi ne znaju za naše vrline, već da se zabrinemo ako ih nemamo. Mi znamo šta je Lukavac i došli smo u fazu kada je možda i bolje biti drugačiji u procesu u kome je očigledno na sceni grubo politikanstvo i skandalozna degradacija. Ono što je bolno i izaziva svaku osudu je očigledno ponižavanje i diskriminacija građana Lukavca. Moram priznati da donekle razumijem kadrove iz SDA i SDP-a u Federaciji BiH, koji su glavna brana našem statusu grada. Gubitak uticaja i očigledne pozitivne promjene koje građani vide njihovim prelaskom u opoziciju trasiraju neku novu opciju u novi put koji je moguć u BiH i sasvim jasno ukazuju na sličnosti u metodologiji i sadržaju dominantnih politika prvih stranaka u poziciji i opoziciji.
Edin Delić, 1.11.2021.
Dok Lukavac ispunjava zakonske odredbe u pogledu broja stanovnika jer je prema popisu stanovništva iz 2013. godine imao blizu 45 hiljada stanovnika, općina Konjic koja također pretenduje da bude grad nema 30 hiljada stanovnika na nivou općine. Međutim, kako objašnjavaju, imaju dovoljno u urbanom dijelu, odnosno, prema podacima koji su nam dostavili, u ovom području živi 10.723 stanovnika što je dovoljno prema Zakonu o principima lokalne samouprave.
Grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, odnosno odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije stava 1. ovog člana, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika.
Zakon o principima lokalne samouprave FBiH
Konjic je također kao i Lukavac dobio podršku Vlade FBiH sredinom februara 2021. godine da dobije status grada, odnosno da resorno federalno ministarstvo pripremi zakon o Gradu Konjic. Kako su za Istinomjer kazali iz Općine Konjic, njihova argumentacija leži u tvrdnji čelnih ljudi Konjica da kulturno-historijska baština koja se nalazi na području ove lokalne zajednice omogućava da dobiju status grada.
Pravni osnov za donošenje Odluke da se Općina Konjic proglasi Gradom je član 5. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH. U smislu ovog člana pozivamo se na stav “Izuzetno od uslova iz stave 1.i 2. ovog člana, Gradom se može proglasiti općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja.Bogato historijsko i kulturno naslijeđe su potvrda da Konjic kroz nastanak i postojanje nosi epitete grada i centra uže ili šire regije. Komisija za proglašenje nacionalnih spomenika, u poslednjih nekolika godina sa područja konjičke općine je na listu uvrstila 54 spomenika od izuzetne kulturne i historijske važnosti, kao svjedočanstva o postojanju naseljenih mjesta.
Općina Konjic, 2.11.2021.
No, još jedno bitno pitanje u svemu je šta uopšte promjena statusa u grad donosi općinama. Naime, načelnik Lukavca Edin Delić za Istinomjer kaže da dobijanje statusa grada ima simbolični značaj.
Lukavac je lokalna sredina koja sa viših nivoa vlasti trpi niz vidova diskriminacije. Ova nije jedina i nije naš najveći problem, ali ima simbolički značaj i veoma slikovito prikazuje stanje i odnos viših nivoa vlasti prema Lukavcu. I ovim odnosom se grade ili ruše država i njen ustavni poredak. Tužna je istina da ovaj vid diskriminacije provode upravo oni kojima su dosljedna primjena Ustava, ustavni patriotizam i borba za jedinstvenu i cjelovitu BiH je mantra koju kontionuirano ponavljaju. Vjerujem da zagovornoci Ustavne i bilo kakve druge građanske ili slične jednakosti itekako moraju voditi računa i o ovim vidovima diskriminacije. Izostanak elementarnih mehanizama osiguranja ravnopravnosti u ovim i sličnim slučajevima je itekako argument onim koji tvrde da ćemo samo i dalje imati one koji su malo ili mnogo više “ravnopravni” u odnosu na ostale. pravne države i pravde će biti na cijelom teritoriju ili je nema nikako. Država BiH danas se najbolje gradi vlastitim primjerom.
Edin Delić, 1.11.2021.
Sa druge strane, u Općini Konjic smatraju da će im status grada donijeti više u odnosu na trenutnu poziciju općine, naročito u segmentu programa za kulturu i turizam.
Promjena statusa znatno će doprinijeti razvoju Konjica. Konjic se i do sada mogao prijaviti u bilateralne programe prekogranične saradnje, kao i u određenim trasnacionalnim programima EU. Slična situacija je i s međunarodnim donatorima. Međutim, ključno pitanje je da se Konjic prepozna kao grad u programskim dokumentima koje usvaja Evropska komisija. Iako to po sebi ne proširuje broj fondova kojima Konjic može pristupiti, proširuje s druge strane potencijal Grada Konjica kao atraktivnog partnera u svim programima te indirektno olakšava sticanje prekograničnih partnera. Kada je riječ o samim sektorima koji mogu Konjicu postati interesantni, prije svega to su fondovi vezani za kulturu i turizam. Sektorski, posebno mogu biti zanimljivi projekti razvoja saradnje u području kulture, turizma, ali i zelene agende, zapošljavanja, zaštite ljudi i drugih oblasti koje će život građana Konjica učiniti kvalitetniji.
Općina Konjic, 2.11.2021.
Šta je promjena statusa donijela Čapljini koja je sredinom maja 2019. godine postala grad, pokušali smo saznati od tamošnjeg gradonačelnika Smiljana Vidića, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Konkretne informacije ni mišljenje po tom pitanju nismo dobili ni iz Saveza općina i gradova FBiH, ali i Općine Stolac koja je također pokrenula proceduru za dobijanje statusa grada, pa je s tim u vezi dobila i podršku Vlade FBiH krajem juna 2020. godine.
Na osnovu svega prezentiranog očito je da je potrebno izvršiti usaglašavanje postojeće legislative, bilo amandmanima na Ustav FBiH ili izmjenom postojećih zakonskih rješenja. U međuvremenu, niz je općina koje žele da postanu grad i čekaju odluku federalnih parlamentaraca/ki. Ukoliko se postojeće odluke o statusima gradova koje su ranije donesene na osnovu Zakona o principima lokalne samouprave ospore kroz Ustavni sud FBiH, to bi imalo višestruke implikacije na sam rad lokalnih zajednica, što je u svakom slučaju još jedna prepreka razvoju lokalnih zajednica u FBiH u pravcu u kojem one žele.
(Istinomjer.ba)