Kada su evropske integracije u pitanju, Bosna i Hercegovina, kao što je poznato, nalazi se na samom začelju kolone zemalja Zapadnog Balkana kao jedina država koja još uvijek nema ni kandidatski status. Obećanja, tvrdnje i najave ključnih političkih subjekata da će BiH dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji građani naše zemlje slušaju već deceniju.
Podsjećamo ovom prilikom na neispunjena obećanja u tom smislu koje je Istinomjer bilježio, poput onih koja su još 2011. godine dali SDA, SDPBiH i SNSD, zatim HDZBiH 2013. godine, ali i niz drugih koje smo imali priliku čuti u godinama koje su uslijedile.
Evropska komisija 29. 5. 2019. godine usvojila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i prateći Analitički izvještaj, što je pokrenulo novi val optimističnih obećanja političkih aktera u BiH, koji je zapljusnuo javni prostor u našoj zemlji. Tokom tog perioda, bilo je i onih, poput predsjednika HDZ-a BIH Dragana Čovića, koji su izostanak kandidatskog statusa pokušali pripisati Evropskoj uniji.
Ja mislim da je Europska unija jako pogriješila kad 2018. godine, upravo pred izbore, nismo dobili kandidatski status; imali smo sve uvjete tada za to i to bi bilo jedno ohrabrenje za vlast koja je napravljena izborima ’18. da ubrzano gradi reforme, da se transformira. Tad imate obavezu prema Europskoj uniji, prilagođavati svoje zakonodavstvo…
Dragan Čović, 7. oktobar 2020.
Ovu izjavu Čović je dao samo dan nakon što je Evropska komisija objavila Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020, u kojem se, pored ostalog, konstatuje:
Javna politička predanost svih nivoa vlasti prema strateškim ciljevima europskih integracija, u velikoj mjeri, postoji samo deklarativno i nije pretvorena u konkretne akcije, jer su politički čelnici izvještajni period provodili baveći se stranačkom politikom i nekonstruktivnim političkim sporovima, koji su spriječili imenovanje nove vlade sve do kraja 2019. godine, 14 mjeseci nakon izbora u oktobru 2018., te nakon toga ometali njen rad.
Evropska komisija, 6. 10. 2020.
Ocjenjujući navedenu tvrdnju Čovića kao neistinitu, Istinomjer je tom prilikom i obrazložio na osnovu kojih parametara Evropska komisija donosi svoje mišljenje o napretku određene države u procesu evropskih integracija.
Od momenta kad je objavljeno Mišljenje EK-a, Istinomjer je u kontinuitetu pratio sve aktivnosti u vezi sa ispunjavanjem 14 ključnih prioriteta navedenih u tom dokumentu, pored ostalih, i u analizama i ocjenama “Većina od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK-a nije realizirana”, “Koji su prioriteti iz Mišljenja EK-a prioritetniji od drugih”, “Dodik promijenio stav o ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK-a”, “Pokrenute aktivnosti u cilju odgovora na 14 prioriteta iz Mišljenja EK-a”, “BiH je ispunila samo jedan, a ne 11 prioriteta iz Mišljenja EK-a”.
U više navrata u protekle dvije godine, zvaničnici EU naglašavali su da je za kandidatski status potrebno da BiH ostvari suštinski napredak u ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK-a, a da se to nije desilo, u svom javnom istupu 7. 5. 2021. godine potvrdio je i Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Potvrdivši tom prilikom da je BiH mjesto u EU, Sattler je na pitanje o kandidatskom statusu odgovorio da su vrata EU otvorena, te dodao:
Predugo se priča na ovu temu, ako pogledate mišljenje EK, dvije godine su prošle. Od tada je urađen minimalni napredak. Bilo je određenih iskoraka prošle godine, izbori u Mostaru, inicijative Predsjedništva, uspostavljanje SSSP nakon pet godina. To nisu nimalo zanemariva pitanja, za svako je trebalo energije i rada.
Johann Sattler, 7. 5. 2021.
No, za period od septembra 2020. godine do sada, šef Delegacije EU u BiH podsjeća da se nije ništa desilo, te da kandidatski status do kraja 2021. godine nije moguć “zato što ništa od obećanja nije ostvareno”:
Od septembra na ovamo, nakon posjete Predsjedništva Briselu, ništa se nije desilo. Priča o kandidatskom statusu, ja mogu reći sada da to može biti do kraja godine, ali kako stvari stoje, mislim da nije moguće. Vrlo otvoreno govorim, zato što ništa od obećanja nije ostvareno.
Johann Sattler, 7. 5. 2021.
Osvrćući se na optimizam pojedinih političkih aktera u BiH po pitanju dobijanja kandidatskog statusa do kraja 2021. godine, Sattler je bio jasan:
Ja ću ponoviti; ovom dinamikom kakva jeste neće moći se ostvariti kandidatski status do kraja godine. Tu poruku je prenio i komesar Varhelyi, vrlo jasno je rekao: u vašim rukama je sve. 22. juna imamo sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i vrlo jasno je rečeno: Nemojte doći praznih ruku. Poruka je vrlo jasna; morate ubrzati dinamiku inače, nema ništa besplatno. Zadaci su tu i trebaju se rješavati.
Johann Sattler, 7. 5. 2021.
Međutim, i pored ovako jasnih poruka, uslijedili su pozivi Evropskoj uniji “da kandidatski status Bosni i Hercegovini dodijeli i ako do polovine ove godine ne budu ispunjeni svi traženi uvjeti”. Takav jedan apel tokom svečane akademije “Dan Evrope u BiH 2021”, koju je u Parlamentarnoj skupštini BiH organizirao Evropski pokret u BiH, 12. 5. 2021. godine uputio je predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije i delegat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (ZD PSBiH) Nikola Lovrinović.
Po riječima Nikole Lovrinovića, pandemija koronavirusa je usporila put Bosne i Hercegovine ka kandidatskom statusu za članstvo u Evropskoj uniji, ali, kako je naglasio, neke stvari poput donošenja zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa, VSTV-u kao i izmjene Izbornog zakona su pokrenute sa mrtve tačke i predstavljaju značajne korake ka ispunjenju 14 uvjeta EU. On je pozvao Evropsku uniju da kandidatski status Bosni i Hercegovini dodijeli i ako do polovine ove godine ne budu ispunjeni svi tražene uvjeti jer već tada će biti vrlo prepoznatljiv kredibilan napor koji naša zemlja ulaže u postizanje traženih standarda.
Parlamentarna skupština BiH, 12. 5. 2021.
Desetak dana kasnije, Lovrinović je otišao i korak dalje, ističući “da se prema BiH ne trebaju postavljati više nikakvi uvjeti”, smatrajući da je naša zemlja do sada pokazala kredibilan napor da ubrza proces dobijanja kandidatskog statusa:
Vjerojatno je uvijek do nas, odnosno do onih koji žele postati članice nečeg, u ovom slučaju EU. Mi smo to poodavno zatražili, pa je to jedno vrijeme stajalo, pa smo 2015. godine dobili taj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je uz privremenosti prešao u sporazum i sad teku ta neka vremena kad bismo mi trebali dobiti kandidatski status. Ja mislim da je malo i do ostalih. Mislim da se BiH ne trebaju postavljati nikakvi uvjeti, pa ni ovih 14. Oni o nama sve znaju jer ovdje postoje međunarodni uredi. Dobro znaju kako je moguće ovdje funkcionirati, pogotovo kad su u pitanju teške odluke.
Nikola Lovrinović, 18. 5. 2021.
I ranije, oktobra 2020. godine, Lovrinović je iz Bruxellesa slao optimistične poruke da bi naredne godine mogli dobiti kandidatski status. Međutim, ni tada nije propustio priliku da pored, kako je rekao, “zastoja u radu državnih institucija”, dio odgovornosti za izostanak kandidatskog statusa BiH prebaci i na EU, koristeći, pored ostalog, kao argument složenost BiH kao zemlje, uz tvrdnju da će “tek po sticanju kandidatskog statusa BiH ući u stvarno provođenje reformi”.
Ne znam zašto odugovlače sa davanjem kandidatskog statusa, kad oni vrlo dobro znaju šta smo i kakvo je stanje u BiH…BiH je složena zemlja i u EU to vrlo dobro znaju. Međutim, oni nama stalno postavljaju uslove za koje znaju da će ih biti teško ispuniti.
Nikola Lovrinović, 1. 10. 2020.
I na netom okončanom sastanku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost i potpredsjednikom Evropske komisije Josepom Borrellom u Bruxellesu, jedna od tema je, kako je navedeno, bila i evropski put BiH i dobijanje kandidatskog statusa, jer je velika većina njenih građana opredijeljena za članstvo u EU.
“Prošle godine smo mnogo vremena proveli ispunjavajući uslove za dobijanje kandidatskog statusa pripremom tri zakonska rješenja koje smo spremni da usvojimo u ovoj godini bez da kandidatski status bude dalje uslovljavan određenim izmjenama Izbornog zakona, a samim tim ni bilo kakvim izmjenama Ustava”, ustvrdio je tom prilikom Tegeltija, te iznio svoje mišljenje po pitanju ispunjavanja uslova za kandidatski status:
Dakle, smatram da bi bilo dobro da na osnovu ispunjenih uslova koja se odnose na ova tri zakonska rješenja dobijemo kandidatski status.
Zoran Tegeltija, 18. 5. 2021.
Kada se radi o sticanju kandidatskog statusa BiH, godinama, dakle, građani naše zemlje svjedoče neispunjenim obećanjima, “argumentaciji” da je BiH previše složena država da bi ispunila zahtjeve koji se pred nju u tom smislu postavljaju, kao i prebacivanju odgovornosti na EU.
Ni nakon Mišljenja EK-a objavljenog u maju 2019. godine, situacija nije bitno drugačija, te nakon početnog optimizma i novih obećanja, kako odmiče 2021. godina, sve su češći pozivi zvaničnika iz BiH da Bruxelles progleda kroz prste vlastima, te, kako se ima običaj reći u našoj zemlji, “na lijepe oči” Bosni i Hercegovini pokloni status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Da li će ipak BiH ispuniti uslove, te da li će Bruxelles dati prednost pukoj formi umjesto suštinskih reformi i pokloniti kandidatski status našoj zemlji, ili će, pak, ovoga puta insistirati na dosljednom ispunjavanju obaveza koje je BiH preuzela, ostaje da se vidi. Na kraju, i pored činjenice da je većina građana u BiH za pristup EU, s obzirom na konstantan zastoj u provođenju potrebnih reformi, ključno pitanje je da li su oni koje su ti isti građani birali također za članstvo ili su njihova obećanja samo retorička igra koju igraju radeći, u međuvremenu, samo na ispunjenju svojih ličnih i partikularnih interesa.
(Istinomjer.ba)