Analize

U oblasti vanjske politike rezultati Vijeća ministara nešto bolji, ali daleko od zadovoljavajućih

Iako je od ukupno 198 datih obećanja jedino u oblasti vanjske politike njih pet dobilo ocjenu “u progresu”, činjenica koja Vijeću ministara BiH ne ide u prilog je da na njih skoro pola datih u ovoj oblasti nisu preduzimane bilo kakve aktivnosti na njihovom ispunjavanju. Tako, kako u oblasti spoljne politike tako i u svim drugim, javnost u BiH sa pravom očekuje puno više u narednom periodu, a Istinomjer će u skladu sa svojim monitoringom nastaviti pratiti njihovu eventualnu realizaciju.

U oblasti vanjske politike Istinomjer prati ukupno 36 obećanja koja su dale političke partije koje su dio trenutne vladajuće većine.

Tako, u okviru njih 16 nisu zabilježene bitne aktivnosti na njihovom ispunjavanju, te su nakon prve godine mandata ocijenjene sa nije započeto.

Između ostalih, radi se o obećanjima koja se odnose na donošenje zakona o saradnji sa iseljeništvom, ali i strategije saradnje sa iseljeništvom, zatim uspostavi ministarstva za dijasporu u okviru Vijeća ministara BiH, rješavanju pitanja granične linije sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom, te transformaciji Direkcije za Evropske integracije u ured glavnog pregovarača sa EU.

Sa druge strane, na 15 obećanja iz navedene oblasti Vijeće ministara BiH provodilo je određene aktivnosti na njihovom ispunjenju, a među takvima, koja su dobila ocjenu započeto, jesu korištenje EU fondova, saradnja sa susjednim zemljama u borbi protiv terorizma, saradnja sa susjednim državama na polju sigurnosti, promocija iseljeništva i njegovih razvojnih resursa, te mobiliziranje investicijskih i finansijskih resursa iseljeništva u BiH.

Tako, a kada se radi o obećanju u vezi korištenja EU fondova koje je dao HDZ BiH, podsjećamo da su lideri zemalja Zapadnog Balkana na Samitu u Sofiji, u okviru Berlinskog procesa, 10. 11. 2020. godine potpisali Izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, što je u ime Bosne i Hercegovine, uz prethodnu saglasnost Predsjedništva BiH, učinila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. Time su se države Zapadnog Balkana obavezale na poštivanje slobodnog protoka robe, usluga, kapitala i ljudi u izjavi koja se sastoji iz osam tačaka.

Tom prilikom, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je da je Zapadni Balkan prioritet ove Evropske komisije od početka njenog mandata.

“Budućnost cijele regije je u Evropskoj uniji i u našem je zajedničkom strateškom interesu da regiju uvedemo u EU”, podvukao je tako Varhelji, izrazivši i nadu da će se na sastanku fokusirati na važnost regionalne saradnje koja vodi do EU.

Iz grupe obećanja koja su dobila ocjenu započeto ovom prilikom podsjetićemo i na ono koje je dala Demokratska fronta, a u kojem se kaže da će u sklopu borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala biti uspostavljen efikasniji sistem kontrole granica, ostvarivanje policijske i obavještajne saradnje sa susjednim zemljama sa ciljem praćenja i djelovanja terorističkih grupa i organiziranog kriminala, te njihovom sprečavanju.

U sklopu poduzetih aktivnosti u pravcu njegovog ispunjavanja, pored ostalog, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, na 2. sjednici, održanoj 23. 1. 2020. godine, usvojilo je Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020 – 2023. godina, čime vlasti u BiH definiraju svoje politike suprotstavljanja trgovini ljudima u naredne četiri godine, usklađene s preporukama Evropske komisije.

Opći cilj Strategije je osigurati stalan, sveobuhvatan i održiv odgovor društva na trgovanje ljudima putem jačanja sistema prevencije, gonjenja počinilaca krivičnih djela povezanih s trgovinom ljudima, zaštite i pomoći žrtvama, osobito ranjivim grupama, funkcionalnim povezivanjem i izgradnjom kapaciteta svih nadležnih institucija i organizacija. Strategija sadrži pet strateških ciljeva: podrška, prevencija, krivično gonjenje, zaštita žrtava te partnerstvo, a u njenoj izradi su učestvovali predstavnici državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH. U Strategiju su inkorporirane preporuke međunarodnih monitoring mehanizama (UN, Vijeće Evrope, Državni sekretarijat SAD-a i Evropska unija), tako da će provođenjem strateških definiranih politika Bosna i Hercegovina ispuniti svoje obaveze koje proistječu iz međunarodnih dokumenata u ovoj oblasti.

Vijeće ministara BiH, 23. 1. 2020.

Na kraju, u oblasti vanjske politike na pet obećanja vršene su značajne aktivnosti na njihovom ispunjenju. Primjera radi, kada je u pitanju jačanje učešća u operacijama podrške miru i vojnim vježbama sa članicama NATO-a, podsjećamo na vježbu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država pod nazivom “Bilateralna vježba”, koja je održana u drugoj polovini novembra 2020. godine na poligonima Glamoča i Manjače. Kako je na zvaničnoj stranici Ministarstva odbrane BiH tom prilikom, pored ostalog, saopšteno, cilj vježbe bilo je unapređenje partnerske saradnje sa SAD-om i NATO partnerima, te razvijanje interoperabilnosti i sposobnosti OS BiH.

“Naš vrhunski cilj je članstvo u NATO, koji je jamstvo ne samo sigurnosti i mira već i pokazatelj opće sigurnosti i prosperiteta države članice u svakom, pa i gospodarskom smislu”, bilo je obećanje HDZ-a BiH na kojem su u proteklih godinu dana također zabilježene značajne aktivnosti u pravcu njegovog ispunjavanja.

S tim u vezi, 30. 12. 2020. godine, a povodom obilježavanja Dana Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) i 15 godina od njihovog osnivanja, ministar odbrane BiH Sifet Podžić, pored ostalog, osvrnuo se na temeljne zadatke u sklopu misije OS BiH, te je prioritetnim ocijenio obuku i osposobljavanje njihovih pripadnika, odnosno realizaciju četiri ključna projekta koji su u funkciji evroatlantskog integracijskog procesa i ostvarivanja višeg stepena interoperabilnosti sa oružanim snagama zemalja članica NATO saveza.

Podžić je tom prilikom istakao realizaciju obaveza iz Programa reformi BiH, od čega su 72 zadatka u nadležnosti odbrambenog sektora, uz još 16 zajedničkih zadataka s drugim institucijama BiH, te na upit o tome u kojem su obimu te obaveze realizovane, odgovorio kako je do izvještajnog perioda prema NATO-u, i pored poteškoća, više od 70 posto tih obaveza realizovano.

“Suštinske obaveze institucija odbrane iz dokumenta Programa reformi uključuju implementaciju Pregleda odbrane i u njegovom sklopu Plana modernizacije OS BiH za period 2017-2027”, izjavio je Podžić, dodajući kako je u tu svrhu nužno osigurati mnogo veća finansijska sredstva.

Osim pomenutih, u progresu su ocijenjena i obećanja koja se odnose na ulazak BiH u NATO uz usaglašavanje političkih stavova i bolji mehanizam koordinacije, uknjižbu vojne imovine na teritoriji cijele BiH, te sticanje kandidatskog statusa za EU.

Iako je, od ukupno datih 198 obećanja, jedino u oblasti vanjske politike njih pet dobilo ocjenu u progresu, činjenica koja Vijeću ministara BiH ne ide u prilog je da na njih skoro pola datih u ovoj oblasti nisu preduzimane bilo kakve aktivnosti na njihovom ispunjavanju.

Tako, kako u oblasti spoljne politike tako i svim drugim, javnost u BiH sa pravom očekuje puno više u narednom periodu, a Istinomjer će u skladu sa svojim monitoringom nastaviti pratiti njihovu eventualnu realizaciju.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!