Predsjednici SNSD-a i DNS-a, Milorad Dodik i Nenad Nešić, potpisali su 7.9.2023. Sporazum o međusobnoj koalicionoj saradnji ove dvije stranke. Nakon potpisivanja Sporazuma, uslijedila je konferencija za medije, na kojoj je Dodik iznio neistinitu tvrdnju u pogledu odredbi Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodik je tako ustvrdio da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeno da strane potpisnice biraju visokog predstavnika:
Aneks 10 kaže da ga biraju strane potpisnice Aneksa 10, a strane potpisnice su Srbija, Hrvatska, Republika Srpska, Federacija i neka Bosna i Hercegovina, koja više ne postoji, nego je sada zajednički nivo BiH. Mi smo trebali da izaberemo visokog predstavnika, a da ga relevantnom rezolucijom potvrdi Savjet bezbjednosti. Nijedne ni druge te stvari nema.
Milorad Dodik, 7.6.2023.
Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma (Sporazum o civilnoj provedbi) definirano je postavljanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Međutim, ni na jednom mjestu u Aneksu 10 ne navodi se, kako je rekao Dodik, da “strane biraju visokog predstavnika”.
U članku I, stav (2) Aneksa 10 navodi se da strane (Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, SR Jugoslavija, Federacija BiH i Republika Srpska) zahtijevaju postavljanje visokog predstavnika.
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga povjerenika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.
Opći okvirni sporazum za mir u BiH
Iz navedenog je jasno da strane Dejtonskog mirovnog sporazuma ne mogu birati visokog predstavnika, već su one u trenutku potpisivanja mirovnog sporazuma zahtijevale postavljanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, krajem maja 2021. godine OHR je izdao saopćenje u kojem se navodi da su ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, s izuzetkom Ruske Federacije, službeno imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Mjesec kasnije, krajem juna 2021. godine, u Vijeću sigurnosti UN-a održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH. Kako je tada prenijela VOA, predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti Vasilij Nebenzia rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu. Ipak, imenovanje Christiana Schmidta podržale su SAD, Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti “poželjna, ali ne i neophodna”.
Ovim putem podsjećamo da i ne postoji procedura izbora visokog predstavnika te da čak ni prvog visokog predstavnika Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je u junu 2023. godine od generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa da joj se dostavi odluka Vijeća sigurnosti o imenovanju Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Guterres je odgovorio Željki Cvijanović da “UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma”
UN nije potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti član Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, relevantnog tijela za imenovanje visokog predstavnika u BiH.
António Guterres, 14.7.2023.
Istinomjer je ranije neistinitim ocjenjivao tvrdnje političkih aktera/ki da je Christian Schmidt “nelegalni” visoki predstavnik, a među ocijenjenima našli su se Milorad Dodik, Denis Šulić i Zoran Tegeltija.
S obzirom na to da Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije predviđeno da Srbija, Hrvatska, BiH, FBiH i RS biraju visokog predstavnika, kako je ustvrdio Dodik, Istinomjer ovu njegovu tvrdnju ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)