Protekle sedmice neistinite tvrdnje iznosili su ministar sigurnosti BiH i lider DNS-a Nenad Nešić te delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, a nakon veta na odluke s Berlinskog procesa i Akcioni plan za 14 prioriteta, u analizi smo govorili o tome s čime je nova vlast otputovala u Brisel na prošlosedmični sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU.
Reagujući na izjavu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića upućenu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da “Republika Srpska nema državne organe”, ministar sigurnosti Nenad Nešić iznio je neistinitu tvrdnju da je BiH “državna zajednica dominantnog konfederalnog karaktera”. Istinomjer je već imao priliku da slične izjave da je BiH “državna zajednica” ocijeni neistinitim, a takve su, između ostalih, davali Milorad Dodik, Srđan Mazalica i Denis Šulić. Ovom smo prilikom u kontekstu Nešićeve tvrdnje da naša zemlja ima “dominantno konfederalni karakter” podsjetili da se u skladu s međunarodnim pravom i općeprihvaćenim standardima pod konfederacijom podrazumijeva zajednica nezavisnih država koja nastaje zaključenjem međunarodnog ugovora kojim se predviđaju ciljevi te zajednice i načini za ostvarenje tih ciljeva, koji su u zajedničkom interesu država u zajednici.
Minule sedmice, komentarišući rad Ustavnog suda BiH, Ilija Cvitanović ustvrdio je da su u Republici Hrvatskoj na snazi dva ustavna zakona.
Osvrnuvši se na informacije dostupne na zvaničnoj web stranici Narodnih novina RH, Istinomjer je utvrdio da je u Republici Hrvatskoj na snazi veći broj ustavnih zakona od broja koji je naveo Cvitanović.
U analizi “Nakon veta na odluke s Berlinskog procesa i Akcioni plan za 14 prioriteta: S čime nova vlast putuje u Brisel?” osvrnuli smo se na 6. sjednicu Predsjedništva BiH na kojoj je usvojen niz odluka koje su se ticale Berlinskog procesa, kao i usvajanje Zaključka za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Nakon što je na zahtjev članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Narodna skupština Republike Srpske navedene zaključke proglasila “veoma štetnim” po vitalne interese tog entiteta, Istinomjer je ukazao na činjenicu da je, osim što je naša zemlja odavno na repu balkanske kolone koja vodi u Evropu, sada i na začelju Berlinskog procesa.
Krajem februara ove godine načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur najavio je da će Sportsko-rekreativni centar “Čarli” kod rijeke Željeznice na Ilidži biti otvoren, kako je rekao, “na polovini između proljeća i ljeta” 2023. godine. Centar je zvanično otvoren 20.7.2023. godine te, budući da se to desilo nakon prvobitno najavljenog roka, Istinomjer je ovo obećanje načelnika Muzura ocijenio ispunjenim sa zakašnjenjem.
Govoreći u kontekstu novih obećanja, Istinomjer od prošle sedmice prati obećanje koje je dao načelnik Općine Kupres Zdravko Mioč da će nova zgrada dječijeg vrtića “Pahuljica” biti otvorena do kraja septembra 2024. godine, kao i najavu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto koja se odnosi na obaveze BiH na njenom evropskom putu.
Naime, Krišto je nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH-EU, održanog 19.7.2023. godine u Briselu, izjavila da će BiH do kraja 2023. godine otvoriti pristupne pregovore za članstvo u Evropskoj uniji.
(Istinomjer.ba)