I pored toga što je NSRS sporazum u okviru Berlinskog procesa i Akcioni plan za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta proglasio “veoma štetnim” po vitalne interese tog entiteta te posljednjih odluka Republike Srpske u vezi s Ustavnim sudom BiH, iz zvaničnog Brisela stižu poruke da je “BiH ostvarila napredak”, kao i da “koalicija na državnom nivou radi u konstruktivnom duhu te da EU želi vidjeti nastavak te priče”.
Gostujući u emisiji “BHT1 Uživo”, šef Kluba zastupnika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Igor Crnadak osvrnuo se na posljednje pokretanje vitalnog entitetskog interesa od članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u dijelu u kojem se on odnosio na Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu. Međutim, pored toga što je navedeni sporazum proglašen “veoma štetnim po vitalne interese RS”, istu sudbinu doživio je i Akcioni plan za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Ustvrdivši da se navedeni mehanizam “uporno zloupotrebljava od strane SNSD-a”, Crnadak je tokom gostovanja izjavio da je na navedenoj sjednici NSRS podsjetio Željku Cvijanović da je Sporazum o slobodi kretanja tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH već potpisan, kao i da ga je Republika Srbija verifikovala.
Gospođo Cvijanović, Vi potežete vitalni interes na stvar koju je Zoran Tegeltija potpisao. Putovanje sa ličnim kartama potpisao je Zoran Tegeltija u ime BiH na samitu u Berlinu. Putovanje sa ličnim kartama je Srbija verifikovala: ne samo potpisala nego je provela potpunu proceduru verifikacije kroz sve svoje institucije.
Igor Crnadak, 14.7.2023.
Dodajući da nije čuo neka posebna obrazloženja šta se u međuvremenu promijenilo, Crnadak je izrazio i očekivanja da će sporazum ipak biti usvojen u narednih dva do tri mjeseca.
Mi smo rekli, gospođo Cvijanović, evo, da ne bi mi bili neko ko ne razumije k’o fol šta se dešava na Kosovu…Evo, mi ćemo podržati, ali nemojte nam za mjesec dana pustiti tu odluku. Ako je stav RS koji Vi tražite da nema putovanja sa ličnim kartama, to znači da ne mogu ni naši ljudi da idu na Kosovo… Ako je to Vaš stav, evo Vam podrška i pratimo šta se dešava. Ali, evo, ja ću Vam sad reći, moja procjena je da to neće izdržati duže od dva-tri mjeseca.
Igor Crnadak, 14.7.2023.
Ono na što nije skrenuta pažnja jeste činjenica da je, u okviru iste tačke na spomenutoj sjednici NSRS, pod entitetski veto, pored ostalog, otišao i Akcioni plan za ispunjavanje 14 prioriteta.
Podsjećamo, na prijedlog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, na 6. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH usvojen je Zaključak o usvajanju Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, Sporazuma o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu, ai i Zaključak za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Međutim, NSRS na 9. posebnoj sjednici dvotrećinskom većinom nije samo proglasio Zaključak za hitno usvajanje Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu “veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske” već i sve tri preostale odluke Predsjedništva BiH, uključujući i Zaključak za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.
U obrazloženju zaključka najvećeg zakonodavnog tijela RS koje se odnosi na Sporazum o slobodi kretanja stoji da “najoštrije osuđuje akte nasilja, političke progone, zatvaranja te kontinuirano ugrožavanje bezbjednosne situacije za srpski živalj na sjeveru Kosova i Metohije od strane privremenih kosovskih* institucija i apeluje na sve relevantne međunarodne aktere da preduzmu neophodne mjere kako bi se bezbjednosna situacija na sjeveru Kosova i Metohije što prije normalizovala”.
U nastavku, NSRS je predložio članu Predsjedništva BiH iz Republike Srpske da na nekoj od narednih sjednica Predsjedništva inicira izjašnjavanje o prihvatanju Sporazuma o priznavanju kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija na Zapadnom Balkanu.
U kontekstu Zaključka za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta navedeno je da se odbacuju bilo kakvi pokušaji zloupotrebe procesa evropskih integracija u pravcu centralizacije ustavnopravne strukture BiH.
Narodna skupština Republike Srpske ponovo ističe punu posvećenost procesu evropskih integracija i poziva nadležne institucije na svim nivoima vlasti da svoje aktivnosti u ovoj oblasti realizuju isključivo uz puno poštovanje važećih pozitivnopravnih propisa, a posebno Odluke o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH.
NSRS, 27.6.2023.
Puno šire obrazloženje navedenih odluka dala je sama Cvijanović tokom 9. vanredne skupštine NSRS. Podsjetivši da je tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija parafirao predmetne sporazume u ime BiH na samitu Berlinskog procesa 3.11.2022. godine u Berlinu te da su oni upućeni u predviđenu proceduru prihvatanja i ratifikacije u nadležnim institucijama BiH, dodala je da se “to dešavalo u okolnostima značajno drugačijim u odnosu na uznemirujuće scene kojima svakodnevno već sedmicama svjedočimo na prostoru Kosova i Metohije”.
Cvijanović je ustvrdila i da je na navedenoj sjednici Predsjedništva BiH predložila da se tri predmetna sporazuma razmatraju odvojeno i da se o njima izjašnjava pojedinačno, kako bi se omogućila prohodnost za one sporazume o kojima je postignuta saglasnost i koji su već prošli određenu proceduru, ali da je Denis Bećirović to odbio te sve prijedloge dostavio u vidu jedinstvene tačke i zaključka.
Obrazlažući uloženi veto na Prijedlog zaključka za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK, ponovila je stav da je odluka o sistemu koordinacije ključni dokument koji se ne može zaobilaziti u zaključcima kako Predsjedništva BiH, tako ni ostalih institucija u BiH.
“Taj stav ostao je nepromijenjen”, dodala je te naglasila da je odluka o sistemu koordinacije i dalje važeća za sve institucionalne subjekte u BiH uključene u realizaciju aktivnosti u procesu evropskih integracija.
Ubrzo je uslijedila i reakcija Denisa Bećirovića koji je rekao da su izjave Željke Cvijanović o proglašenjima zaključaka Predsjedništva BiH štetnim po vitalne interese Republike Srpske protivne procesima regionalne saradnje i EU integracija te da bi građani BiH njihovim stupanjem na snagu imali mogućnost da koriste benefite Berlinskog procesa, pri čemu bi, kako je dodao, saradnja sa susjednim zemljama bila dodatno ojačana.
Podsjetivši da su sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, već prihvatile i ratifikovale sva tri sporazuma iz Berlinskog procesa, kao i da je u ime naše zemlje sporazum potpisao Zoran Tegeltija, Bećirović je dodao da se ovakvim zaustavljanjem procesa integracije BiH u EU “u bh. entitetu RS čini šteta svim građanima Bosne i Hercegovine”.
Nešto ranije, u izjavi za Slobodnu Evropu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ocijenivši da će u slučaju da Narodna skupština RS podrži veto “pasti sporazumi Berlinskog procesa”, ustvrdio je također da je vladajuća koalicija na državnom nivou ranije postigla dogovor o odobravanju sporazuma koji se odnose na priznavanje profesionalnih kvalifikacija i univerzitetskih diploma na Zapadnom Balkanu, kao i da je onaj o osobnim iskaznicama trebao biti predmet naknadnog političkog dogovora.
To je sporazum zbog svih zemalja, ne samo zbog Kosova. Političari iz RS bili su spremni da podrže dva, a onda se na sjednici Predsjedništva našao i treći. Da li su oni zbog revolta reagirali vetom, to ne znam. Ovo pokazuje da konflikti i preglasavanje ne donose ništa i vraćamo se pet koraka nazad.
Elmedin Konaković, 23.6.2023.
BiH odavno na repu balkanske kolone koja vodi u Evropu, sada i na začelju Berlinskog procesa
Osim što je na začelju kolone država Zapadnog Balkana koje pretenduju da jednog dana postanu članice EU, sada je i jedina država koja u okviru Berlinskog procesa nije ratifikovala Sporazum o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu sa ličnom kartom.
Naime, sve države u regionu već su ratifikovale Sporazum o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu sa ličnom kartom, a prva je to učinila Albanija, o čemu je 2.2.2023. godine javnost obavijestio ministar unutrašnjih poslova te zemlje Bledi Cuci.
Skupština Kosova taj sporazum ratifikovala je 23.2.2023. godine, a Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu sa ličnom kartom Skupština Crne Gore usvojila je 4.4.2023. godine.
Sobranje Sjeverne Makedonije to je učinilo dvije sedmice kasnije, a posljednja država u regionu koja je to učinila bila je Srbija, čije je najveće zakonodavno tijelo ratifikovalo Zakon o potvrđivanju Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu 28.4.2023. godine.
Kada je riječ o obavezama BiH na njenom evropskom putu, Istinomjer je u analizama “Vlast i 14 prioriteta iz Mišljenja EK: Jedni bi sve ili ništa, a drugi korak po korak” te “‘Iskorak’ na evropskom putu BiH u svjetlu oprečnih stavova vlasti, kršenja Daytona i najava novih blokada” već skretao pažnju na evidentne probleme u tom smislu unutar vladajuće koalicije koji ne idu u prilog ranije iskazanom optimizmu da će BiH nakon dobijanja kandidatskog statusa ubrzati eurointegracijske procese.
Nakon što je NSRS donio Odluku o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske po kojoj je Zaključak za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji veoma štetan po vitalne interese RS, uslovi za daljnji napredak u ispunjavanju prioriteta dodatni su korak nazad.
Tako su šanse da će obećanja koja su ranije data, da će osam prioriteta iz Mišljenja EK biti ispunjeno do augusta ove godine, biti ispunjena trenutno minimalne.
S druge strane, sva navedena dešavanja nisu spriječila generalnu direktoricu za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije Angelinu Eichhorst da tokom nedavne posjete BiH ustvrdi “da je BiH ostvarila napredak”, kao i da “koalicija na državnom nivou radi u konstruktivnom duhu te da EU želi vidjeti nastavak te priče”.
Nakon sastanka s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, koji je održan 12.7.2023. godine u Sarajevu, Eichhorst je dodala i da su neprihvatljiva bilo kakva protuustavna djelovanja te da je EU sprema povući crtu ako stvari odu predaleko.
Neprihvatljivi su bilo kakva protuustavna djelovanja, EU je spremna da radi na pronalaženju političkih rješenja ali i da povuče crtu ako stvari odu predaleko. EU nije ista kao ona koju smo mali prije 28 godina, ovo je druga priča mi radino ubrzanom dinamikom, radimo na jedinstvu svih nas. Članstvo u EU je najsnažniji garant teritorijalnog integriteta i nezavisnosti ove zemlje i mi ćemo uvijek biti tu da pružimo zaštitu.
Angelina Eichhorst, 12.7.2023.
Za sada, ni objavljivanje Ukaza predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske u Službenom glasniku tog entiteta za zvanični Brisel ne predstavlja prelazak preko “podvučene crte”, kao ni znak da su “stvari otišle predaleko”.
U skladu s najavama, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zajedno sa svojim zamjenicima Zukanom Helezom i Stašom Košarcem, 19.7.2023. godine trebala bi u Briselu održati sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU.
(Istinomjer.ba)