Kraj protekle sedmice obilježen je odlaskom predstavnika političkih partija iz BiH u Neum, gdje su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH. Osim tekstova o ovoj temi, Istinomjer je u sedmici iza nas ocijenio istinitost tvrdnji nekoliko zvaničnika/ca, kao i ispunjenost njihovih obećanja.
Neistinitom je ocijenjena tvrdnja predsjednika Platforme za progres Mirsada Hadžikadića da je za sankcije Evropske unije potreban konsenzus zemalja članica. Da za eventualne sankcije fizičkim i pravnim licima nije potreban konsenzus država članica EU nego kvalificirana većina u Vijeću EU, definisano je u Ugovoru o funkcioniranju EU.
Tvrdnju Sanje Vulić, zastupnice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), “da Bošnjaci kreiraju politiku” Sjedinjenih Američkih Država prema Republici Srpskoj, Istinomjer je ocijenio kao neutemeljenu, budući da su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Miloradu Dodiku i ATV-u na osnovu izvršnih uredbi koje su donosili predsjednici SAD-a. Uredbe se prvenstveno odnose na opstruiranje u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
O sankcijama Dodiku govorila je i Aleksandra Pandurević, članica Glavnog odbora SDS-a, te ih dovela u vezu sa sjednicom Predsjedništva BiH, održanom 6. decembra 2021. godine, na kojoj Dodik nije prisustvovao. Tom prilikom, Pandurević je istakla i da Predsjedništvo BiH odluke u oblasti vanjske politike mora donositi konsenzusom. Međutim, sankcije Dodiku objavljene su 5. januara, a ne 5. decembra, kako je to ustvrdila Pandurević, te nemaju nikakvu konotaciju sa sjednicama Predsjedništva BiH, budući da je posljednja održana 23. decembra minule godine. Osim toga, iako je donošenje odluka u oblasti vanjske politike konsenzusom Ustavom BiH predviđeno kao primarni način, takve odluke mogu, kako Ustav definiše u članu 2-c, “usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju”. Tako je Istinomjer i njene tvrdnje ocijenio neistinitima.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Adis Arapović iznio je nekoliko tvrdnji o ekonomskim pokazateljima Bosne i Hercegovine, rekavši da u BiH “20 posto ljudi zvanično živi oko ili ispod granice siromaštva”, zatim da je prosječna plata među tri najniže u Evropi, dok je prosječna penzija najniža, a stopa nezaposlenosti najviša u Evropi. Iz podataka koje je Istinomjer prikupio, evidentno je da je stopa nezaposlenosti u BiH daleko najviša u Evropi, kao i da četvrtina građana/ki naše zemlje živi u siromaštvu ili na granici siromaštva. S druge strane, iako rast prosječnih plata u BiH ne prati rast cijena potrošačke korpe, u više od tri evropske zemlje plate su niže nego u BiH, a ni penzije u našoj zemlji, iako su i dalje niske, također nisu najniže u Evropi. S obzirom na to, Arapovićeva tvrdnja ocijenjena je kao poluistinita.
Iako je ne samo član nego i zamjenik predsjedavajuće Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH, Nikola Lovrinović nije upućen da je ovo tijelo dalo pozitivno mišljenje na prijedlog ustavnih promjena Naše stranke, te je tako izjavio da amandmani na Ustav BiH Naše stranke nisu upućeni u parlamentarnu proceduru. Ova Lovrinovićeva tvrdnja ocijenjena je kao neistinita.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić komentarisao je trenutnu političku situaciju u BiH, te tom prilikom iznio nekoliko tvrdnji koje smo već imali priliku često čuti, većinom od političkih aktera/ki koji/e dolaze iz Republike Srpske. Tako je Šulić izjavio da je BiH “državna zajednica”, upotrijebio termin “zajedničke institucije” umjesto “institucije BiH”, te ustvrdio da su određene zemlje “garanti” Dejtonskog sporazuma. Budući da Ustav BiH ne poznaje bilo koji od termina koje je Šulić upotrijebio, ovakva tvrdnja ocjenjena je neistinitom.
Gostujući u programu RTV Herceg-Bosna, predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž govorio je, između ostalog, o izvještaju Transparency Internationala o Indeksu percepcije korupcije, rekavši da je BiH zadnja u Evropi po tom parametru. Iako se BiH ne može pohvaliti visokim plasmanom, ispod nje su, po stepenu korupcije, ipak još dvije evropske države, Ukrajina i Rusija, zbog čega je Raguževa tvrdnja ocijenjena neistinitom.
Konačno, kako su se približavali pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH u Neumu, ova tema bila je sve aktuelnija među političkim zvaničnicima, a u tom kontekstu, govorio je i portparol SNSD-a Radovan Kovačević. On je ustvrdio da je Izborni zakon diskriminatoran samo na području entiteta Federacija BiH. Da ova tvrdnja nije tačna, jasno je na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava “Pilav protiv Bosne i Hercegovine” iz 2016. godine. Ilijaz Pilav žalio se Sudu u Strazburu “zbog zakonske nemogućnosti da se kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te da glasa za pripadnika svoje zajednice za tu funkciju”, budući da živi u Srebrenici, na teritoriji entiteta Republika Srpska, te se izjašnjava kao Bošnjak. Evropski sud za ljudska prava ocijenio je da je u ovom slučaju došlo do povrede člana 1. Protokola 12. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda.
U kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH, Istinomjer je u protekloj sedmici dao i dvije ocjene “nedosljedno”, i to Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku SDA, te stranci Narod i Pravda. Naime, Izetbegović se pridružio delegaciji koja je o Izbornom zakonu diskutovala u Neumu, iako je ranije u više navrata govorio da se o državi treba razgovarati isključivo državnim institucijama. I predstavnici Naroda i Pravde prisustvovali su pregovorima u Neumu, što je suprotno zaključcima Predsjedništva ove stranke od 23. januara da je “pregovore potrebno vratiti u institucije države Bosne i Hercegovine”.
Kada su u pitanju obećanja, neispunjenim je ocijenjeno ono gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića da bi priključenja na gasovod u ovom gradu trebala početi do kraja 2021. godine. Iako je tokom prošle godine u Bijeljini izvršena legalizacija gasne distributivne mreže u dužini od preko 300 kilometara, nakon čega je izdato i rješenje o upotrebnoj dozvoli, do priključenja na gasovod nije došlo.
S druge strane, nakon učinjenih koraka na implementaciji projekta unapređenja turističke ponude i stavljanja u funkciju Planinarskog doma Ubla, obećanje gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića dobilo je ocjenu “radi se na tome”.
Aktuelna dešavanja Istinomjer je adresirao i u formi dvije analize. U tekstu “Restrukturiranje javnih preduzeća kroz primjer Željeznica RS i Elektroprivrede RS” podsjetili smo da prekomjerna zapošljavanja i ogromna potrošnja na plate mogu dovesti u finansijske probleme brojna javna preduzeća od strateškog značaja, te da se cijena toga plaća tek sada kroz proces restrukturiranja i povećanje cijena električne energije.
Za kraj, o problemu snabdijevanja toplotnom energijom u Kantonu Sarajevo (KS) Istinomjer je pisao u analizi “Građani/ke KS i ove zime u strahu od obustave grijanja i budućih poskupljenja plina”, budući da su stanovnici/ce ovog kantona u jeku zime i jednog od najhladnijih dana, sa izrazito niskim temperaturama, još jednom bili/e suočeni/e sa mogućom obustavom grijanja. Početkom sedmice, iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Sarajevogas saopćeno je da ograničena isporuka gasa dobavljača Energoinvest nije dovoljna za snabdijevanje svih kupaca u KS, da bi sutradan Vlada KS donijela odluku o nabavci dodatnih količina gasa po tržišnoj cijeni kako bi spriječila obustavu grijanja za više od 150.000 građana/ki koji/e su korisnici/e Toplana. Dok se prebacuje odgovornost sa jedne na drugu stranu, građani/ke Kantona Sarajevo navikli/e su da se svake godine suočavaju sa mogućim isključenjem plina.
(Istinomjer.ba)