Portparol SNSD-a i savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za unutrašnju politiku Radovan Kovačević govorio je za BHT1 26. januara 2022. godine o brojnim temama, uključujući sjednice Predsjedništva BiH i izmjene Izbornog zakona BiH.
Tako je Kovačević, u kontekstu učestvovanja javnih zvaničnika/ca iz Republike Srpske u radu institucija BiH, izjavio da Milorad Dodik nije propustio nijednu sjednicu Predsjedništva BiH otkako su predstavnici stranaka iz ovog entiteta donijeli odluku “da ne postoje uslovi za rad srpskih predstavnika u institucijama BiH”:
On je učestvovao u radu na svim sjednicama Predsjedništva, nije odbio da dođe bilo kada, odlučivao je na način na koji on smatra da treba da odlučuje.
Radovan Kovačević, 26.1.2022.
Predstavnici parlamentarnih partija iz Republike Srpske su spomenute zaključke usvojili 26. jula 2021. godine, a od tog dana do danas održano je devet sjednica Predsjedništva BiH. Suprotno Kovačevićevoj tvrdnji, Milorad Dodik se pojavio na samo njih tri (31. august, 18. oktobar i 23. decembar).
Dodik nije bio prisutan ni na jednoj od vanrednih sjednica Predsjedništva BiH, kojih je u navedenom periodu bilo šest (13. august, 16. august, 17. august, 9. novembar, 4. decembar i 6. decembar).
Tako Dodik, između ostalog, nije došao na 147. vanrednu sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na kojoj je bio Prijedlog odluke o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim tijelima u privremenom angažovanju inženjerskih jedinica Oružanih snaga BiH na području Konjica nakon poplava u ovoj općini. Zbog neprisustva Dodika, o Prijedlogu odluke se nije moglo raspravljati niti je ona mogla biti donesena.
U nastavku razgovora, Kovačević je govorio o aktuelnim pregovorima oko izmjena Izbornog zakona BiH, te ustvrdio problem koji se tiče isključivo Federacije BiH:
Moramo da budemo svjesni prvo da je problem kada su, kada je u pitanju Izborni zakon, da je to problem koji postoji u Federaciji BiH. Republika Srpska tu nikada nije bila problem. Prvo, ne postoji neko u Republici Srpskoj kome su ugrožena prava kao što su ugrožena prava Hrvatima u FBiH koji ne mogu da u skladu sa Ustavom i u skladu sa Dejtonskim sporazumom izaberu svoje predstavnike jer ih drugi konstitutivni narod obespravljuje i umjesto njihovih predstavnika bira svoje predstavnike.
Radovan Kovačević, 26.1.2022.
Da ni ova tvrdnja nije tačna, jasno je na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava “Pilav protiv Bosne i Hercegovine” iz 2016. godine.
U tom predmetu, Ilijaz Pilav, građanin BiH koji živi u Srebrenici, na teritoriji entiteta Republika Srpska, te se izjašnjava kao Bošnjak, žalio se Sudu u Strazburu “zbog zakonske nemogućnosti da se kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te da glasa za pripadnika svoje zajednice za tu funkciju”.
Evropski sud za ljudska prava ocijenio je da je u ovom slučaju došlo do povrede člana 1. Protokola 12. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda:
1. Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1.
Član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju – opšta zabrana diskriminacije
Shodno navedenom, izjave Radovana Kovačevića da je Milorad Dodik učestvovao u radu svih sjednica Predsjedništva BiH, te da problem diskriminatornih odredbi u Izbornom zakonu BiH ne postoji u Republici Srpskoj, Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)