U posljednjoj sedmici predizborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine ocjenjivali smo tvrdnje izabranih zvaničnika/zvaničnica, analizirali tvrdnje izrečene tokom debata i TV gostovanja, donijeli pregled plaćenog oglašavanja na društvenim mrežama i proglasili “šampione” prema broju netačnih tvrdnji na Istinomjeru u proteklom mandatu.
Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH donesenu 22.9.2022. godine, kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i kandidat na Opštim izborima 2022. godine za to zakonodavno tijelo, iznio je nekoliko neistina u vezi sa sastavom, ovlaštenjima i načinom izbora sudija kada se radi o najvišoj sudskoj instanci u Bosni i Hercegovini. S obzirom na činjenice, Istinomjer je Šulićeve tvrdnje da nijedna suverena država u svijetu nema strane sudije u svojim ustavnim sudovima, da Ustavni sud BiH može “krojiti” Ustav BiH, kao i da se sudije u najvećoj sudskoj instanci u BiH biraju iz redova konstitutivnih naroda, ocijenio neistinitim.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić dao je 26. septembra 2022. godine intervju za portal Vijesti, u kojem je, između ostalog, govorio i o odnosu međunarodnih aktera prema BiH, a posebno o aktivnostima koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) poduzele u prethodnom periodu. U tom kontekstu, Komšić se pozvao i na prijedlog zakona koji predviđa sankcije za destabilizaciju BiH, a koji je 20. septembra 2022. godine usvojio Predstavnički dom Kongresa SAD-a. Međutim, suprotno tvrdnji Željka Komšića, Kongres SAD-a, najviše zakonodavno tijelo ove zemlje, još uvijek nije usvojio ovaj zakon s obzirom na to da on mora biti usvojen u oba parlamentarna doma – Predstavničkom domu i Senatu. Prijedlog zakona “Podržavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije” usvojen je samo u Predstavničkom domu, gdje ga je predložila zastupnica Ann Wagner. Zakonodavni proces SAD-a predviđa da “donošenje zakona uvijek zahtijeva da oba doma posebno usaglase isti prijedlog zakona u istom obliku prije nego što ga dostave predsjedniku”. Budući da Kongres SAD-a još uvijek nije usvojio zakon o sankcionisanju stranih aktera koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, Istinomjer je izjavu Željka Komšića ocijenio neistinitom.
Lidija Bradara, delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), gostovala je 26.9.2022. godine u emisiji “Dan uživo” televizije N1, u kojoj se, između ostalog, govorilo o Opštim izborima u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom Bradara je ustvrdila da u BiH “nemamo uvjeta za implementaciju izbornih rezultata”. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), u skladu s članom 1.14 Izbornog zakona BiH, raspisuje izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, koji se održavaju prve nedjelje u oktobru, te u skladu s članom 10.12. stav (1) Izbornog zakona BiH, koji je zakonsko uporište za implementaciju izbornih rezultata. Ovo je početkom godine potvrdio i Ured visokog predstavnika u BiH (OHR), iz kojeg je navedeno da “postoji važeći Izborni zakon koji precizno uređuje izbore” te da “u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine, sukladno odredbama postojećega zakona”. Putem svog Twitter profila ovo je potvrdio i tadašnji predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar, rekavši da “nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provedbu izbornih rezultata nakon izbora 2022. godine”. Iz svega navedenog jasno je da se izborni rezultati mogu implementirati i bez izmjena Izbornog zakona BiH te da je CIK BiH nadležna instanca koja može donijeti odluku o načinu njihove implementacije. Dakle, da bi se implementirali rezultati izbora, barem oni koji se tiču posrednih izbora, koji se odnose na formiranje Doma naroda FBiH, sve što je potrebno jeste da CIK BiH, kao i nakon Opštih izbora 2018. godine, donese podzakonski akt, odnosno formulu za određivanje raspodjele mandata. Shodno zakonskom uporištu za implementaciju izbornih rezultata u važećem Izbornom zakonu BiH, porukama OHR-a, CIK-a BiH te prethodnim odlukama CIK-a za popunjavanje Doma naroda FBiH, Istinomjer je tvrdnju Lidije Bradare da nema uvjeta za implementaciju izbornih rezultata ocijenio neistinitom.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović tokom gostovanja na Radio-televiziji Herceg-Bosne 25. septembra 2022. godine oslovio je entitet Federaciju Bosne i Hercegovine “državnom zajednicom”. Baš kao što Bosna i Hercegovina nije državna zajednica, nego država, tako ni Federacija Bosne i Hercegovine nije državna zajednica, nego entitet. Termin “državna zajednica” ne spominje se nigdje ni u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, a da se radi o jednom od dva entiteta unutar države, jasno je iz prvog člana Ustava. Istinomjer je stoga tvrdnju Tomislava Martinovića da je Federacija Bosne i Hercegovine “državna zajednica” ocijenio neistinitom.
Gostujući u emisiji “Izborna hronika” na TV K3, lider DNS-a i kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nenad Nešić iznio je nekoliko neistinitih i neutemeljenih tvrdnji o cijenama ulja, direktnim stranim investicijama BiH, ali i nadležnostima državnih institucija i državnoj granici. Izjava da je “prije šest mjeseci ili osam mjeseci litar ulja koštao 2 KM, a danas litar ulja košta 6 KM” ocijenjena je neistinitom, kao i izjava da “Republika Srpska ima pet milijardi investicija godišnje, a mi na cijeloj BiH imamo 300 miliona KM investicija”. Neutemeljenom je ocijenjena Nešićeva izjava da “kao srpski član Predsjedništva nijednu nadležnost sa nivoa RS na nivo BiH neće prenijeti” te izjava da su “granice između bh. entiteta Republika Srpska i Srbije ‘vještačke’”.
U intervjuu za Nezavisne novine 29. septembra 2022. godine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i kandidat za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik govorio je o proteklom mandatu u Predsjedništvu BiH, radu aktuelne Vlade Republike Srpske te ostalim političkim temama. Dodik je prvenstveno izjavio kako prosječna plata u RS iznosi 1.670 KM. Trenutna prosječna plata u ovom entitetu, obračunata za august 2022. godine, iznosi 1.166 KM, dok je iznos bruto plate 1.762 KM. Dodik je zatim izjavio da je Rusija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako je Istinomjer u prethodnim tekstovima pojasnio, riječ “garant” se uopšte ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te se u tom kontekstu koristi izraz “svjedoci”, a svjedoci su Evropska unija, Ujedinjene nacije, ali i predstavnici Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ruske Federacije, što je navedeno u članu XI. U kontekstu odnosa s Rusijom, Dodik je spomenuo i Veliku Britaniju, rekavši da je ova zemlja tražila da se Srbi proglase genocidnim narodom. U samom tekstu Rezolucije S/2015/508 koju je Velika Britanija je, zajedno s Jordanom, Litvanijom, Malezijom, Novim Zelandom i Sjedinjenim Američkim Državama, predložila Vijeću sigurnosti UN-a 8. jula 2015. godine nijedan narod se ne proglašava genocidnim niti se navode krivci za ovaj zločin. Štaviše, srpski narod nije nijednom, u bilo kojem obliku, spomenut u rezoluciji S/2015/508, te se priznaje da je “na svim stranama tokom sukoba u Bosni i Hercegovini bilo nevinih žrtava, uključujući Srebrenicu i njenu okolinu”. Sve tvrdnje Milorada Dodika – o prosječnoj plati u RS, “garantima” Dejtonskog sporazuma i proglašavanja Srba genocidnim narodom – Istinomjer je ocijenio neistinitim.
Neistinitima su ocijenjene izjave predsjednika Ujedinjene Srpske (US) Nenada Stevandića koji je izjavio da “Republika Srpska ima najveći broj obradive površine, obradive zemlje u Evropi, jedan hektar po stanovniku”, da Izrael “izvozi 400%” te da je RS “multietnički entitet mnogo više nego što je to FBiH”. Prema podacima Privredne komore Republike Srpske, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u RS iznosi 1.299.000 ha (51,4% udjela u Bosni i Hercegovini), što u odnosu na broj stanovnika čini približno jedan hektar po stanovniku. No, prema strukturi ukupne površine poljoprivrednog zemljišta, oranice i bašte iznose 50,7%, livade i pašnjaci 45,5%, a ostale površine 3,8%. Uzimajući u obzir procenat oranica i bašti, koji iznosi 50,7% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u RS, ukupna površina obradivog zemljišta ne iznosi jedan hektar po stanovniku, već gotovo 0,5 hektara po stanovniku. Što se tiče obradivog zemljišta (arable land) u Evropskoj uniji, prema podacima Svjetske banke, prosjek u 2020. godini iznosio je 0,22 hektra po stanovniku, dok je za države centralne Evrope i Baltika ovaj prosjek iste godine iznosio 0,36 hektara po stanovniku. Podaci web stranice Global Economy iz 2018. godine Bosnu i Hercegovinu pozicioniraju na 21. mjesto liste zemalja prema procentu poljoprivredne površine (agricultural land), sa 43,18%. Prema procentu obradivog zemljišta (arable land), Bosna i Hercegovina se u istoj godini nalazila na 27. mjestu, sa 20,1%. Što se tiče Izraela, tačno je da je površina ove države (22.45 km²) približna površini entiteta Republika Srpska (24.857 km²), no nije tačno da Izrael izvozi 400%. Prema podacima sa službene web stranice Uprave za međunarodnu trgovinu, Izrael nema samoodrživu poljoprivrednu proizvodnju i zavisi od uvoza.
Što se tiče multietničnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Federaciji BiH živjelo je 2.219.220 stanovnika/ca. Od toga, 1.562.372 Bošnjaka (70,4%), 497.883 (22,4%) Hrvata, 56.550 (2,5%) Srba i 102.415 (4,6%) ostalih. U Republici Srpskoj, prema istim podacima, 2013. godine živjelo je 1.001.299 (81,5%) Srba, 171.839 Bošnjaka (14,0%), 29.645 (2,4%) Hrvata i 25.640 (2,1%) ostalih. Ovi podaci ukazuju na to da Republika Srpska nije više multietnička nego što je to Federacija BiH. Dominantnog, većinskog naroda u FBiH manji je procenat, dok drugih naroda u FBiH procentualno živi više nego što je to slučaj u Republici Srpskoj. Što se tiče zaposlenih Hrvata i Bošnjaka u institucijama entiteta Republika Srpska, Istinomjer je već ranije pisao o tome. Prema podacima posljednjeg specijalnog izvješća Ombudsmena za ljudska prava o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima u BiH, FBiH, RS, Brčko distriktu i kantonima FBiH iz 2020. godine, u RS je na dan 30.9.2019. udio zaposlenih Bošnjaka u institucijama i tijelima na nivou entiteta iznosio 1,3%.
Nosilac liste SNSD-a za Predstavnički dom PSBiH i član Predsjedništva te stranke Nebojša Radmanović u intervjuu za Glas Srpske, objavljenom 28.9.2022. godine, komentarišući kampanju za Opšte izbore 2022. godine, izjavio je da je “bilo prljavština”, ali i da je SNSD tokom kampanje poštovao sve obaveze vodeći računa o, kako je rekao, potencijalnim kaznama. Na 50. hitnoj sjednici CIK-a BiH, održanoj 27.9.2022. godine, na dnevnom redu pod tačkom 3 našao se “Prijedlog Odluke u predmetu kršenja člana 7.3 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik i političkog subjekta Stranka demokratske akcije – SDA”. Na osnovu dokaza predočenih u prijavi, CIK BiH izrekao je prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima, i to po 4.000 KM za SNSD i SDA te 1.000 KM kazne za Ademira Alibašića, kojem je zabranjen rad na biračkom mjestu na period od četiri godine. Osim navedenog, još jedan primjer kršenja Izbornog zakona BiH od SNSD-a tokom izborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine CIK BiH utvrdio je i na 48. sjednici, održanoj 23.9.2022. godine. S obzirom na činjenicu da je SNSD kršio Izborni zakon BiH, i prije i u toku kampanje za Opšte izbore 2022. godine, te ga je zbog toga CIK BiH kaznio, tvrdnju Nebojše Radmanovića da je SNSD poštovao sve obaveze u tom smislu Istinomjer je ocijenio neistinitom.
Neistinitom je ocijenjena i izjava premijera Federacije BiH Fadila Novalića koji je uporedio vrijednost izvezene robe u periodu od njegovog dolaska na vlast do danas, rekavši da je izvoz koji je zatekao bio 5,6 milijardi, a “sada je više od 11,8 milijardi i motor je našeg ekonomskog rasta”. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, izvoz iz Federacije BiH u 2014. godini iznosio je 5,8 milijardi KM, što je za oko 200 hiljada KM više od vrijednosti koju je Novalić naveo. Izvoz je porastao dolaskom Novalića na vlast, pa je 2015. godine iznosio 6,1 milijardu, 2016. godine 6,3 milijarde, 2017. godine 7,3 milijarde, a 2018. godine 7,9 milijardi KM. Konačno, na kraju 2021. godine vrijednost izvoza iz Federacije BiH porasla je, ali ne u obimu koji je spomenuo Novalić, te je iznosila 9,6 milijardi KM. Kada je tekuća godina u pitanju, u periodu januar – august 2022. izvoz je iznosio ukupno 8 milijardi KM.
U prvoj prošlosedmičnoj analizi Istinomjer je donio pregled pojedinih neprimjerenih izjava i postupaka koje smo zabilježili u predizbornoj kampanji. Među njima su se našle izjave Azre Dramalije, Nebojše Vukanovića, Branislava Borenovića, Milorada Dodika i Suada Kurtćehajića.
U drugoj analizi pisali smo o debatama predsjedničkih kandidata/kinja u Bosni i Hercegovini za Opšte izbore 2022. godine te izbjegavanjima i nedolaženjima na te debate, kako smo mogli posvjedočiti u prethodnom periodu. Tako je Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) za 8.9.2022. godine u najavi debate kandidata/kinja za predsjednika Republike Srpske navela da su svoje učešće u njoj potvrdili kandidati SNSD-a i DNS-a Milorad Dodik i Radislav Јovičić, dok je kandidatkinja PDP-a Јelena Trivić odbila učešće. Debata za kandidate/kinje za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda na RTRS-u upriličena je 10.9.2022. godine, a u njoj su učestvovali kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović i kandidat DNS-a Nenad Nešić. U izvještaju nakon debate RTRS je naveo da je Šarović ranije pozvan na debatu, o čemu, kako je rečeno, svjedoči potvrda SDS-a za portal Mondo da su poziv zaprimili. Međutim, Šarović je ustvrdio suprotno. Kada se radi o predsjedničkim debatama za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, izborna kampanja krenula je na sličan način kao i ona 2018. godine. Tako je pokušaj N1 televizije da okupi sva tri kandidata za ovu poziciju, Bakira Izetbegovića (SDA), Mirsada Hadžikadića (Platforma za progres) i Denisa Bećirovića (Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu), propao. U emisiji su se pojavili Bećirović i Hadžikadić, a nakon svog uvodnog obraćanja, Bećirović je napustio emisiju izjavivši da “čeka gospodina Izetbegovića da dođe u debatu” i da napušta studio dok se Izetbegović ne pojavi. Do kraja emisije u studiju je ostao samo Hadžikadić. S obzirom na činjenicu da je, uprkos saznanju da se Izetbegović neće pojaviti u TV sučeljavanju, Bećirović prije emisije najavio da će učestvovati u debati s Hadžikadićem, Istinomjer je takav stav Denisa Bećirovića ocijenio nedosljednim. Na kraju, birači/ce u Bosni i Hercegovini konačno su imali/e priliku da vide direktno sučeljavanje svih kandidata za mjesto u Predsjedništvu BiH.
U trećoj analizi bavili smo se debatom u kojoj su učestvovali kandidati za Skupštinu Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić (SDA) i Nihad Uk (NS) te kandidat za Predstavnički dom Parlamenta FBiH Enver Bijedić (SDBiH), a u kojoj je najviše riječi bilo o infrastrukturi. U ovoj analizi pažnju smo posvetili izjavama koje se tiču izgradnje autoputa, rekonstrukcije tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo, utroška sredstava od klirinškog duga Ruske Federacije te (ne)imenovanja stručnjaka na javne funkcije.
Bavili smo se i gostovanjem Denisa Zvizdića, zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH, u jednoj TV emisiji. U toku ovog gostovanja najviše se govorilo o radu PSBiH, pri čemu su iznesene tvrdnje i podaci koje je Istinomjer analizirao. Izjave su se ticale broja zakona koje je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, iznosa direktnih stranih investicija u BiH te broja održanih sjednica Vijeća ministara BiH.
Reklame kandidata i kandidatkinja, osim društvenih mreža, nalaze se posvuda u digitalnom okruženju. Oglašavanje putem društvenih mreža samo je mali dio digitalnog oglašavanja političkih aktera/ki putem interneta i jedini vid oglašavanja u koji imamo uvid. Istinomjer je u analizi provjerio koliko su stranke potrošile na ovaj vid oglašavanja. U martu 2022. godine Meta (Facebook) je proširila transparentnost kada je riječ o političkim oglasima i na područje Balkana, što je uključilo i Bosnu i Hercegovinu. Od tada, omogućen je uvid u sve plaćene Facebook objave (oglase) koje su označene kao političke ili društveno angažovane. To u praksi znači da znamo koliko je novca jedna Facebook stranica potrošila na promociju svojih objava. Ove godine, tako, prvi put imamo uvid u to koliko novca političke stranke i kandidati i kandidatkinje troše na vlastitu promociju. Za tri sedmice oglašavanja na društvenim mrežama Facebook i Instagram, politički subjekti i akteri/ke na Opštim izborima 2022. godine potrošili su više od 200 hiljada KM. Po broju objavljenih oglasa prednjači SDA, međutim, po potrošnji za promociju oglasa nije ni blizu SNSD-u, PDP-u i DNS-u, strankama koje su skupa potrošile nešto više od 48% od ukupnog iznosa.
U posljednjoj prošlosedmičnoj analizi donijeli smo pregled neistinitih tvrdnji koje smo zabilježili u različitim kategorijama te pregled “šampiona” kada su u pitanju neistinite tvrdnje, kojih je u protekle četiri godine Istinomjer zabilježio više od 600.
U kategoriji “Nevjerovatno ali Istinomjer” prošle sedmice našla se izjava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koju je dao u intervjuu za RTRS, a koja se odnosila na njegove boravke i sastanke u Sarajevu.
(Istinomjer.ba)