Neistina

BiH je ispunila samo jedan, a ne 11 prioriteta iz Mišljenja EK-a

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, predsjednik ove stranke Dragan Čović ponovo je govorio o izmjenama Izbornog zakona, te o 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

Foto: FENA

Tom prilikom Čović je ustvrdio kako je BiH ispunila sve osim tri prioriteta:

Definirano je i sve uvjete za kandidatski status koje su dosad ispred nas stavljali predstavnici Evropske unije. To je u nekoj fazi bilo 14 uvjeta, ako ste to pratili pa se poslije reduciralo kako se čistilo na devet. Mislim da smo sinoć mogli ustanoviti da nam još nedostaju tri uvjeta koja bi trebalo završiti u parlamentarnoj proceduri i Vijeću ministara da bi mi mogli kazati da sve što je kazano od nas uz Izborni zakon priveli kraju i da ćemo privest kraju.

Dragan Čović, 5. 3. 2021.

Podsjećamo, Istinomjer je u više navrata analizirao angažman nadležnih vladajućih institucija ka ispunjenju preporuka EK-a, a upravo je Dragan Čović jedan od aktera koji su za svoje tvrdnje na ovu temu dobili ocjenu neistinito, kada je izjavio da je većina prioriteta realizirana.

U maju 2019. godine, EK je objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, te je u sekciji “Zaključci i preporuke” navela 14 prioriteta na kojima bosanskohercegovačke vlasti trebaju poraditi u narednom periodu.

Preporuka EK-a iz dijela “Demokratija/Funkcionisanje” pod rednim brojem 1, koja se odnosi na održavanje lokalnih izbora u Mostaru, ispunjena je 7. jula 2020. godine, nakon što je PSBiH, po hitnom postupku, usvojio Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH. Osim ove preporuke, BiH je u proteklom periodu ispunila još nekoliko njih.

Naime, jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK-a bio je i osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje kao obaveze BiH proistekle iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a koji se također nalazi u dijelu “Demokratija/Funkcionisanje”, i to pod rednim brojem 3. Na 8. sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj 25. 6. 2020. godine, a na prijedlog dostavljen od Zajedničkog kolegijuma oba doma PSBiH, usvojen je Prijedlog odluke o imenovanju članova PSBiH u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.

Ubrzo nakon toga, na svojoj 10. sjednici, održanoj 7. 7. 2020. godine, Zastupnički dom PSBiH potvrdio je odluku Doma naroda, čime je proces imenovanja članova Odbora koji dolaze iz BiH završen. Konačno, na prvom sastanku netom izabranih članova PSBiH u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta, održanom 22. 7. 2020. godine, usvojen je Poslovnik o radu ovog odbora, čime je ispunjen prioritet iz Mišljenja EK-a.

Osim navedenih, jedan od prioriteta iz Mišljenja EK-a je onaj pod rednim brojem 10, iz dijela “Osnovna prava”, u kojem se traži da se “osigura pravo na život i zabranu mučenja, posebno ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske”. U tom kontekstu je 4. 10. 2020. godine Ustavni sud BiH odlučio da takva norma ne može više da egzistira u Ustavu Republike Srpske, dajući rok od tri mjeseca institucijama tog entiteta da izbrišu tu odredbu. Zvanično, objavom u “Službenom glasniku BiH” 7. 11. 2019. godine, navedena odluka Ustavnog suda BiH stupila je na snagu, čime je i ovaj prioritet iz Mišljenja EK-a ispunjen.

Finalno, na svojoj 22. sjednici održanoj 16. 12. 2020. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o usvajanju Akcijskog plana za reformu javne uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirani Strateškim okvirom za reformu javne uprave do 2022. godine. Usvajanje Akcijskog plana je korak ka realizaciji 14. prioriteta iz Mišljenja EK-a, onog koji se tiče reforme javne uprave

Na osnovu svega navedenog, jasno je da su nadležne institucije u BiH u potpunosti ispunile samo jedan od 14 prioriteta, a radi se o onom pod rednim brojem 3, koji nalaže da se treba “osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje”. Dijelom su ispunjeni prioriteti pod rednim brojevima 1 i 10, a koji se tiču održavanja izbora u Mostaru, i ukidanja upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske.

Budući da Bosni i Hercegovini nedostaje mnogo više od tri prioriteta kako bi ispunila svih 14, Istinomjer izjavu Dragana Čovića po ovom pitanju ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!