Mektić o odnosu BiH sa Frontexom

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i bivši ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić, u intervjuu za BHRT, između ostalog, rekao je kako je BiH jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije prihvatila sporazum sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Frontex).

Mektić je u emisiji “BHT1 uživo” komentarisao migrantsku krizu u BiH, uz osvrt na činjenicu da BiH nije ratifikovala sporazum sa Frontexom koji je parafiran 2018. godine.

Činjenica je da je odbijen sporazum. Da je nekom u Predsjedništvu uopšte palo na pamet da ne prihvati takav sporazum i da ga ne ratifikujemo. Frontex je agencija, Evropske Unije za zaštitu granica i borbe protiv ilegalnih migracija. Taj sporazum su prihvatile sve države EU, ali sve države zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije.

Dragan Mektić, 15. oktobar 2020.

Dolazak Frontexa u BiH bio je najavljen kao pomoć bh. vlastima u rješavanju krize sa velikim brojem migranata, posebno na granici sa Hrvatskom. Bosna i Hercegovina parafirala je Sporazum sa Frontexom krajem 2018. godine, međutim, bilo je potrebno da se sporazum i zvanično potpiše – ratifikuje, što se nije desilo.

Na sjednici Predjedništva BiH 19. februara 2020. godine, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović glasali su za, dok je Milorad Dodik bio protiv Odluke o prihvatanju Sporazuma o statusu između BiH i EU o aktivnostima koje provodi Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu.

Nakon ove sjednice, Dodik je iskoristio ustavno pravo da Odluku proglasi destruktivnom po vitalni entitetski interes Republike Srpske. Na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) održanoj 27. februara, usvojen je Zaključak u kojem između ostalog stoji.

Sporazum o statusu između BiH i Evropske unije o djelovanjima koje izvršava Agencija za Evropsku graničnu i obalsku stražu u BiH u svom najvećem dijelu nije sporan za Republiku Srpsku, ali je za Republiku Srpsku neprihvatljivo da isti bude usvojen bez saglasnosti i učešća Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, s obzirom na to da je u njegovoj nadležnosti najveći dio graničnog pojasa kojeg se sporazum tiče, ali i zbog činjenice da se Sporazum ovog značaja pokušava usvojiti preglasavanjem člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Zaključak NSRS, 27. februar 2020.

Ulasku snaga Frontexa na teritoriju Bosne i Hercegovine Dodik se usprotivio i u aprilu 2019. godine, kada je odbio prijedlog da se na istočnoj granici zemlje, prema Srbiji, rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH i Frontexa.

Protiv sam da Oružane snage BiH ili bilo koji oblik međunarodnih bezbjednosnih snaga bude na granici prema Srbiji. Odbijamo mogućnost da to budu snage Frontexa (Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu) ili bilo ko drugi ko se nudi.

Milorad Dodik, 18. april 2019.

Politika umjesto struke

I dok vladajuća politika iz Republike Srpske pravda odbijanje Sporazuma nacionalnim interesom, struka sa druge strane tvrdi da je nemoguće efikasno se boriti protiv ilegalnih migracija bez pomoći Frontexa. Tako je 15. oktobra savjetnik direktora Granične policije BiH Svevlad Hoffmann, u razgovoru za Klix.ba ukazao na potrebu da se sporazum sa Frontexom potpiše.

Potpisivanje bi omogućilo Frontexu da pokrene operacije na borbi protiv ilegalne migracije. Politike koje su bile protiv potpisivanja sporazuma vjerovatno su se vodili pretpostavkom da bi taj sporazum automatski značio slanje većeg broja stranih policijskih službenika na granice BiH, pa su se rukovodili time da iz sebi znanih razloga oni nisu dobrodošli na teritorij BIH pod imenom RS.

Svevlad Hoffmann, 15. oktobar 2020.

Kako piše Klix, Hoffmann je istako da Frontex na teren šalje simboličan broj policijskih službenika. U prilog toj tvrdnji naveo je kako je u regionu zapadnog Balkana bilo raspoređeno ukupno 45 službenika koji su, pored sigurnosti granica, bavili i borbom protiv drugih oblika kriminala poput pronalaska ukradenih automobila te krivotvorenih i ukradenih dokumenata.

Kako je naveo, Frontex predstavlja logističku i informatičku podršku, te pristup savremenim tehnologija u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija, a to znači postizanje mnogo rezultata.

Svi sporazumi s Frontexom se temelje na dogovoru dvije strane i poštivanje specifičnog konteksta dvije strane. Nema toga da se neko obaveže na nešto što će se vremenom pokazati da nije dobro, već se kontinuirano radi i dogovara bez ikakve nema prisile. Strane su, dakle, ravnopravne. Važno je istaći da Frontex podupire, a ne preuzima dužnost i nadležnost nacionalnih graničnih službi.

Svevlad Hoffmann, 15. oktobar 2020.

Slično je govorio profesor i bivši dekan na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Nedžad Korajlić u julu za Oslobođenje. On je rekao kako je nemoguće da BiH ostvari neki veći uspjeh u borbi sa ilegalnim migracijama bez saradnje sa Frontexom.

Na nekim dijelovima granice bi se mogla postaviti određena tehnička pomagala od termovizija do helikopterskih jedinica, koje bi imale specijalnu opremu. U tom dijelu Frontex ima i opremu i ljude koji bi rasteretili našu Graničnu policiju koja radi nadljudskim naporima.

Nedžad Korajlić, 24. juli 2020.

Frontex i region

Albanija je prva država izvan EU koja je potpisala sporazum sa Frontexom i to u februaru 2018. godine. Sporazum je stupio na snagu u maju 2019. godine. Sporazum sa Crnom Gorom potpisan je u julu 2019. godine, a stupio je na snagu 1. jula ove godine. Srbija i Frontex su potpisale sporazum krajem novembra 2019. godine, dok je njegova realizacija u fazi dogovaranja.

Bosna i Hercegovina nije jedina država zapadnog Balkana koja nije ratifikovala sporazum sa Frontexom. To još nije učinila Sjeverna Makedonija, ali za razliku od BiH, oni sporazum nisu odbili već se čeka na njegovu ratifikaciju.

Iako Bosna i Hercegovina nije jedina država zapadnog Balkana koja nije ratifikovala sporazum sa Frontexom, jeste jedina koja je odbila parafirani sporazum, pa će Istinomjer tvrdnju Dragana Mektića ocijeniti kao poluistinitu.

(Istinomjer.ba)