Ni nakon potonje odluke CIK-a, i pored obećanja datih od strane nekih od ključnih političkih aktera u našoj zemlji u ovom momentu niko sa sigurnošću ne može reći da li će novac za održavanje izbora u novom terminu biti na vrijeme obezbijeđen, ili će se nastaviti sa politikom ucjena i blokada koje bi, ovaj put, sve građane u BiH mogle lišiti osnovnog demokratskog prava da biraju i budu birani.
Nakon što je, kako se sada čini, pandemija novog koronavirusa iza nas, održavanje Lokalnih izbora 2020. godine u Bosni i Hercegovini barem što se toga tiče više nije upitno.
U međuvremenu druga vrsta problema, ona koja se odnosi na finasiranje izbora prijeti da ugrozi njihovo održavanje, te time građane Bosne i Hercegovine liši osnovnog demokratskog prava da biraju i budu birani.
Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) na sjednici održanoj 11. 3. 2020. godine usvojio je Odluku o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova Centralne izborne komisije BiH. Odmah nakon toga, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović ustvrdio je “da je sve to napravljeno protuustavno i nezakonito”.
Upitan šta će biti sa tom odlukom Čović je, pokušavajući da dovede imenovanje novih članova CIK-a u kontekst i vezu sa donošenjem Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, pored ostalog odgovorio:
To će se morati promijeniti i neće živjeti. Takva je odluka ponovno narušila partnerski odnos. Tada sam gospodinu Izetbegoviću otvoreno poručio da je završilo naše partnerstvo. Stigao je odgovor da nije smijenjen Hrvat. Poručio sam pak da nije u pitanju Hrvat, nego način kako se vodi politika. U tome ne želim sudjelovati i za mene je završeno. Dok ova kriza traje, nastojat ćemo primiriti odnose, ali bez ove promjene neće biti ni proračuna.
Dragan Čović, 23. mart 2020.
Ubrzo zatim, nakon 18. sjednice CIK-a, članica ovog tijela, Irena Hadžiabdić konstatujući da zbog neusvajanja Budžeta institucija BiH za 2020. godinu CIK nije u mogućnosti da realizira svoje aktivnosti podsjetila je da nadležne institucije nisu imale “ni sluh ni interes za probleme organizacije izbora”:
Pisali smo niz pisama nadležnim institucijama. Nismo vidjeli ni sluh ni interes za probleme organizacije izbora. Moram reći da niko od nas se neće obavezivati na tenderske procedure bez osiguravanja sredstava i ono što bih predložila da bude jedan od zaključaka da ćemo sve izborne aktivnosti provoditi tek po osiguranju sredstava.
Irena Hadžiabdić, 30. maj 2020.
Predlažući da se podnesu krivične prijave protiv onih koji su nadležni za osiguravanje sredstava, a to nisu uradili, član CIK-a, Suad Arnautović podsjetio je da je uskraćivanje sredstava CIK-u zapravo uskraćivanje prava građanima, te da se to može tretirati i kao “mostarizacija BiH”:
Imamo nedostatak te interoperabilnosti koja je propisana izbornog zakona, gdje je kazano da svi organi na svim nivoima su obavezni da pomažu organima za provođenje izbora. Ako imate funkcionere i donosioce odluka koji u donošenje odluka unose svoju političku afilaciju da bi spriječio neki organ, šta je to drugo nego krivično djelo.
Suad Arnautović, 30. maj 2020.
Kako to Izborni zakon BiH nalaže, CIK je 7. 5. 2020. godine donijela Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine a koji su se trebali održati u nedjelju, 4. oktobra. Od tog momenta počeo je i teći, članom 1.2a Izbornog zakona BiH, utvrđen rok od 15 dana unutar kojeg sredstva za provedbu izbora od strane nadležnih institucija moraju biti osigurana.
U tom pravcu, CIK je u nekoliko navrata skretao pažnju javnosti i upućivao apele nadležnim institucijama da postupe u skladu sa svojim zakonskim obavezama i obezbijede sredstva za izbore. Kao odgovor na svoje apele, 14. 5. 2020. godine Centralna izborna komisija BiH zaprimila je dva dopisa Ministarstva finansija i trezora BiH.
U prvom dopisu datiranom 6. 5. 2020. godine, navedeno je da Ministarstvo finansija i trezora BiH ne može podržati zahtjev za izdvajanje sredstava iz tekuće rezerve za finansiranje Lokalnih izbora 2020. godine uz obrazloženje da je Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, utvrđena budžetska rezerva u iznosu od 3.428.000 KM na godišnjem nivou i da je to znatno manje od iznosa potrebnog za finansiranje Lokalnih izbora 2020. godine. Tom prilikom iz Ministarstva finansija i trezora BiH su se pozivali i na član 17. stav (2) Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine kojim je propisano da se tekuća rezerva može koristiti za finansiranje hitnih izdataka i programa koji nisu utvrđeni u budžetu.
U dopisu Ministarstva finansija i trezora BiH datiranom 15. 4. 2020. godine, a koji je takođe zaprimljen 14. 5. 2020. godine, Centralna izborna komisija BiH se između ostalog informira da je Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u vrijeme sačinjavanja tog dopisa, u proceduri usvajanja.
Uslijedio je sastanak koji su 21. 5. 2020. godine u Istočnom Sarajevu održali predsjednici stranaka SNSD i HDZ BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, a ranije izrečenim stavovima lidera HDZ-a BiH ovoga puta otvoreno pridružio se i Dodik.
Tako je Dodik izjavio da postoje sredstva koja se mogu odobriti iz privremenog aranžamana za održavanje lokalnih izbora, ali je problem, kako je ustvrdio, “nelegalno izabrana Komisija” dodajući da su sudovima upućene primjedbe zbog nezakonitog izbora članova CIK-a i da se čeka njihova odluka:
Izbori se trebaju održati u legalnoj i legitimnoj atmosferi, a to nije atmosfera u kojoj imate nelegitimno izabranu Komisiju. Spekulacije idu za tim da imate politički motivisanu Komisiju koja će služiti jednoj politici ili politkama kako bi mogli da bez ikakvih osnova kreiraju sam izborni rezultat, što je krajnji cilj.
Milorad Dodik, 21. maj 2020.
Istoga dana iz HDZ-a BiH upućeno je saopštenje za javnost u kojem se pored ostalog navodi:
Raspisivanje lokalnih izbora i održavanje istih dovedena su u pitanje zbog nepoštivanja čitavog niza zakona i zakonskih procedura u procesu odabira novih članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) koje je ključna nadležna institucija za provođenje i održavanje izbora…
HDZ BiH neće dopustiti da se izborni procesi pretvore u lakrdiju od strane političkih stranaka i sudionika koji na dnevnoj bazi ruše ustavni poredak, krše zakonske odredbe i usput nađu vremena za dijeljenje lažnih lekcija o demokraciji i institutu izbora. Pozivamo iste sudionike da se iskaže politička volja da institucija SIP-a ima svoje zakonsko uporište koje će biti neovisno od bilo kakvih utjecaja i ucjena te time osiguramo demokratske, zakonski utemeljene i transparentne izbore.
HDZ BiH, 21. maj 2020.
Nakon sastanka oglasio se i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija ustvrdivši da, kada je riječ obezbjeđivanju novca za lokalne izbore, “njihovo održavanje ne zavisi od toga da li će budžet BiH biti usvojen, jer Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o finansiranju izbora, za šta ima sredstava”.
Izbori mogu biti raspisani i sredstva obezbijeđena. Opravdanja za neodržavanje izbora, za one koji ne žele izbore, nema i onaj ko bude glasao protiv odluke Vijeća o finansiranju izbora bit će jasan pokazatelj ko je za, a ko protiv održavanja izbora. Nisam siguran da je bilo ko od ovih ljudi koji izgovor za neodržavanje traže u navodnom nedostatku novca, spreman da se baš tako jasno izjasni da traži prolongiranje da bi popravio političku situaciju.
Zoran Tegeltija, 21. maj 2020.
Tegeltija je i polovinom maja iznosio obećanja da Vijeće ministara BiH ima mogućnost da donese potrebnu odluku da se osiguraju sredstva za provođenje izbora, apelujući istovremeno na CIK “da nastavi sve izborne radnje koje su neophodne za provođenje lokalnih izbora, a da problem finansiranja ostavi Vijeću ministara BiH”.
Obećanje da će do kraja maja biti obezbjeđena finansijska sredstva za održavanje izbora dao je i Bakir Izetbegović:
Mislim da to treba uraditi, da ćemo imati budžet do kraja mjeseca i da ćemo imati sredstva za izborni proces i da ćemo imati u novembru lokalne izbore.
Bakir Izetbegović, 20. maj 2020.
No, i pored ponovljenih apela iz CIK-a da nadležne institucije postupe po u skladu sa članom 1.2a Izbornog zakona BiH te sredstva za provođenje izbora osiguraju u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, do 22. 5. 2020. godine kad je istekao taj rok, to se nije deslio.
Nakon što je rok istekao, promptno su reagovali i iz misije OSCE-a u BiH navodeći pored ostalog u svom saopštenju da su “razočarani nedavnim izjavama člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića i zanemarivanjem demokratskih standarda u vezi sa održavanjem izbora”:
Uslovljavanjem odobravanja sredstava neophodnih za održavanje izbora zasnovanim na političkim raspravama oko sastava Centralne izborne komisije (CIK) vlasti rizikuju da naruše ustavni poredak i funkcioniranje demokratije. Opstruiranje izbora na ovaj način kršilo bi politička prava svih građana BiH i bilo bi u suprotnosti sa opredjeljenjima BiH kao države članice OSCE-a da organizuje i održava izbore u skladu s međunarodnim obavezama i standardima, uključujući i obaveze OSCE-a.
Misija OSCE-a U BiH, 22. maj 2020.
Tom prilikom iz OSCE-a su podsjetili sve nadležne organe, uključujući i Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, na zakonsku obavezu osiguravanja adekvatnih sredstava za organiziranje izbore, te da “sve primjedbe u vezi sa procesom imenovanja članova Centralne izborne komisije BiH bi trebalo rješavati pred nadležnim sudom i poštujući zakonski propisane procedure, a ne putem političkih blokada”.
Po isteku zakonskog roka, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 25. sjednici održanoj 23. 5. 2020. godine donijela Odluku o odgađanju održavanja Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Odgođeni izbori će se održati u nedjelju, 15. novembra 2020. godine.
Kako se u saopštenju za javnost CIK-a kaže, “s obzirom da je navedeni rok istekao, a da novčana sredstva nisu obezbijeđena, Centralna izborna komisija BiH je primijenila odredbe člana 14.2 Izbornog zakona BiH”, te je i usvojeno Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti:
Nakon obavljenih konsultacija sa Agencijom za javne nabavke BiH, CIK BiH je odlučila raspisati javne nabavke na osnovu procjenjenih vrijednosti nabavki predviđenih i odobrenih u Dokumentu okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine (DOB) za period 2019. – 2021. godine, a koja se odnosi na Lokalne izbore 2020. godine. Ovde je važno napomenuti da postoji mogućnost donošenja odluke o dodjeli okvirnog sporazuma i potpisivanje okvirnog sporazuma na određeni period nakon provedene procedure javne nabavke, s tim da se ugovor o realizaciji nabavke potpisuje kada budu osigurana sredstva.
Centralna izborna komisija BiH, 23. maj 2020.
Odlukom CIK-a o odgađanju izbora za 15. 11. 2020. godine problemi nisu riješeni, ali jeste “kupljeno” preostalo vrijeme da se finansijska sredtstva za održavanje Loklanih izbora 2020. godine obezbijede. Ono što je porazno je činjenica da, i pored jasnog zakonoskog roka, a time i obaveze, Vijeće ministara BiH nije obezbijedilo sredstva za izbore, čime je Izborni zakon BiH već prekršen, dok naznaka da će zbog toga bilo ko odgovarati nema.
Osim toga, ni nakon potonje odluke CIK-a, i pored obećanja datih od strane nekih od ključnih političkih aktera u našoj zemlji u ovom momentu niko sa sigurnošću ne može reći da li će novac za održavanje izbora u novom terminu biti na vrijeme obezbijeđen, ili će se nastaviti sa politikom ucjena i blokada koje bi, ovaj put, sve građane u BiH mogle lišiti osnovnog demokratskog prava da biraju i budu birani.
Tako, praksa da poštivanje i provođenje zakona ovisi o tzv. “političkoj volji” nastavlja se, a sa njom i politika blokada i ucjena koja je između ostalog moguća i zbog nedostatka efikasnih mehanizama pomoću kojih bi se oni koji zakon ne provode konačno pozvali na odgovornost.
(Istinomjer.ba)