U sedmici iza nas, Istinomjer je zabilježio niz neistinitih tvrdnji te po jedan nedosljedan stav i neispunjeno obećanje, a među ocijenjenim političkim akterima našli su se, između ostalih, Edita Đapo, Bariša Čolak, Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i drugi. Također, Istinomjer se kroz analize osvrnuo i na druge aktuelne teme.
Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH i zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH Edita Đapo, govoreći o radu državnih institucija Bosne i Hercegovine, ustvrdila je da državni budžet nije usvojen tri i po godine. Državne institucije BiH duži period novac koriste na osnovu tromesječnih odluka privremenom finansiranju, a ona koja je trenutno na snazi usvojena je 13.1.2022. godine. Međutim, posljednji budžet Bosne i Hercegovine usvojen je sredinom 2020. godine, donošenjem Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu. S obzirom na to da je posljednji budžet institucija BiH usvojen prije godinu i po, Istinomjer je tvrdnju Edite Đapo ocijenio neistinitom.
Govoreći o eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH, delegat u Domu naroda PSBiH Bariša Čolak ustvrdio je, u kontekstu presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Ilijaza Pilava, da “Ustav BiH ne ograničava pasivno biračko pravo na osnovu mjesta prebivališta, već to uvjetuje Izborni zakon BiH”. Međutim, član V Ustava BiH demantuje tvrdnju Bariše Čolaka. Njime je definirano je da se dva člana Predsjedništva, Bošnjak i Hrvat, biraju na teritoriji Federacije, te jedan član Predsjedništva, Srbin, s teritorije Republike Srpske. U skladu s odredbama iz Ustava Bosne i Hercegovine, i Izborni zakon reguliše izbor članova Predsjedništva BiH na isti način. I u presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Pilav protiv BiH” navodi se da, “prema članu V Ustava i članu 8.1 stav 1 Izbornog zakona iz 2001. godine, kandidat za Predsjedništvo iz tog entiteta mora biti Srbin”. S tim u vezi, izjavu Bariše Čolaka ocijenili smo kao neistinitu.
Istinomjer je neistinitom ocijenio i jednu od stavki u saopćenju Kantonalnog odbora SDA Tuzlanskog kantona, objavljenog na društvenoj mreži Facebook. U objavi u kojoj je Kantonalni odbor SDA TK komentarisao rad premijera TK Kadrije Hodžića, navodi se, između ostalog, da je Tuzlanski kanton prvi u svijetu po smrtnosti od Covid-19. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, objavljenim 7. februara 2022. godine, do tog dana je u TK od posljedica Covid-19 preminulo 1.746 osoba. Da Tuzlanski kanton nije prvi po smrtnosti čak ni u Federaciji BiH, govori podatak da je u Kantonu Sarajevo (KS) do 7. februara zabilježeno 1.798 umrlih. Što se tiče globalne statistike, Bosna i Hercegovina se sa 448,35 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika našla na trećem mjestu, iza Perua (636,37) i Bugarske (486,3).
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik, prilikom obraćanja na konferenciji za medije, komparirao je svoj izborni rezultat s rezultatom drugog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića. S tim u vezi, Dodik je ustvrdio da je osvojio “duplo više glasova od Šefika Džaferovića”. Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije BiH, Milorad Dodik je na Općim izborima 2018. godine, kao kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva BiH, osvojio 368.210 glasova iz Republike Srpske. S druge strane, Šefik Džaferović je kao kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH osvojio 212.581 glas iz Federacije BiH. Iako je Milorad Dodik na posljednjim općim izborima dobio 155.629 glasova više od Šefika Džaferovića, taj broj nije “duplo veći”, kako je ustvrdio Dodik, stoga je Istinomjer njegovu tvrdnju ocijenio ocijenio neistinitom.
U protekloj sedmici, Istinomjer je neispunjenim ocijenio obećanje premijerke Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (BPK) Aide Obuće o stavljanju u funkciju hemodijaliznog centra pri Kantonalnoj bolnici Goražde u januaru 2022. godine. Istinomjer je i ranije u više navrata pisao o neispunjenim obećanjima o uspostavi hemodijaliznog centra u Goraždu. Podsjećamo, premijerka BPK Goražde Aida Obuća istakla je u novembru 2019. godine da se nada da će hemodijalizni centar biti uspostavljen u 2020. godini. U julu 2020. godine, kada je u Kantonalnoj bolnici Goražde potpisan ugovor o rekonstrukciji, adaptaciji i izgradnji hemodijaliznog centra, saopćeno je da je rok za završetak radova četiri mjeseca. Kasnije je iz Vlade BKP saopćeno da bi hemodijalizni centar trebao biti uspostavljen u prvoj polovini 2021. godine. Posljednje u nizu obećanja je ono iz decembra 2021. godine, kada je na zvaničnoj web stranici Vlade BPK saopćeno da će se od januara 2022. godine hemodijalizni pacijenti moći liječiti u svom gradu.
Istinomjer je zabilježio i nedosljednost lidera SDA i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića. Nakon održanog sastanka u prostorijama Delegacije Evropske unije u BiH krajem januara 2022. godine, Izetbegović je ustvrdio da će se Opći izbori 2022. godine održati po postojećem zakonu, ukoliko se ne postigne dogovor oko izmjena Izbornog zakona. Nekoliko dana kasnije, 10.2.2022. godine, Izetbegović je promijenio stav, te je ustvrdio da “ne bi trebao biti problem odgoditi izbore za nekoliko mjeseci”.
Odlukom visokog predstavnika iz jula 2021. godine, kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, uspostavljena je kaznena odredba zabrane i kažnjavanja negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca. S druge strane, većina političara/ki iz Republike Srpske još uvijek relativizira genocid u Srebrenici, te kroz razne načine pokušava ukloniti zakon o zabrani negiranja genocida iz pravnog sistema BiH. Predsjednici političkih partija sa sjedištem u Republici Srpskoj su na sastanku kod predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića, u julu prošle godine, jednoglasno donijeli stavove u vezi sa odlukom visokog predstavnika, zaključivši tako da odbace “nametnute odluke”, te da “ne postoje uslovi za rad” predstavnika/ca ovih partija u institucijama BiH. Od tada se pojavilo nekoliko prijedloga kako Inzkovu odluku potisnuti, te problemu negiranja genocida u Srebrenici pristupiti kroz donošenje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH). Istinomjer se ovom temom detaljno bavio u analizi Novi pokušaji relativiziranja genocida.
U analizi Za nastavak izgradnje krematorija u Vlakovu čeka se okolinska dozvola pisali smo i o projektu izgradnje krematorija na sarajevskom gradskom groblju Vlakovo. Izgradnja krematorija najavljena je još 2017. godine, o čemu je Istinomjer pisao u više navrata. Kako su početkom februara 2022. godine rekli za Istinomjer iz KJKP Pokop d.o.o, gradnju kompleksa komemorativnog centra s krematorijem trenutno je zaustavila građevinska inspekcija. Dodali su i da je potrebno hitno usvojiti regulacioni plan “Groblje Vlakovo” s obzirom na to da predstavlja kočnicu za realizaciju kapitalnih projekata KJKP Pokop. Riječ je o objektu ukupne površine 1.449,45m2 u kojem je predviđeno da budu smještene “sve prostorije potrebne za zaokruživanje procesa prijema, pripreme i posljednjeg ispraćaja umrlih na savremen i efikasan način”. Projektom je predviđena, između ostalog, i izgradnja centralne mrtvačnice, dvije sale za obdukciju sa posebnim ventilacionim sistemom, sala za obradu tijela umrlih u slučaju većih nesreća i priprema za odlaganje u prostoriju sa komorama, muška i ženska gasulhana, garderoba i sanitarije za radnike i komemorativna sala sa pratećim prostorijama.
U sedmici iza nas u fokusu Istinomjera bio je Unsko-sanski kanton. U analizi USK i dalje bez budžeta, ali i privremenog finansiranja pisali smo o blokadi funkcionisanja Unskog-sanskog kantona zbog neusvajanja budžeta USK za 2022. godinu. Skupština Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj polovinom januara ove godine nije prihvatila predloženi nacrt budžeta USK za 2022. godinu. Vlada USK je na sjednici održanoj 10.2.2022. godine utvrdila Prijedlog budžeta USK za 2022. godinu te ga je uputila Skupštini USK na usvajanje po hitnom postupku. Na sjednici održanoj krajem januara 2022. godine, Vlada USK nije uspjela da usvoji ni odluku o privremenom finansiranju, pa je najveći organ izvršne vlasti u USK zatražio i pomoć u deblokiranju budžetskih tokova u ovom kantonu od Ureda visokog predstavnika u BiH i Vijeća za provedbu mira.
U analizi Obnovljivi izvori energije u USK na čekanju do donošenja novog zakona o koncesijama pisali smo i u projektima uspostave postrojenja za proizvodnju električne energije na obnovljivim izvorima energije. Projekti uspostave postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije aktuelni su u Unsko-sanskom kantonu od početka 2019. godine, kada je Vlada USK potpisala ugovor s kompanijom “Ivicom Consulting” d.o.o. za izgradnju vjetroelektrana u blizini Bihaća, projekta vrijednog 120 miliona KM. Od tada je najavljena izgradnja i nekoliko solarnih elektrana. Kako bi projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) bili realizirani, potrebno je usvajanje novog zakona o koncesijama. Radna grupa Vlade Unsko-sanskog kantona završila je Nacrt zakona o koncesijama te ga uputila u dalju proceduru.
U rubrici Nevjerovatno ali Istinomjer našli su se odbornik u Skpštini Grada Doboja Sretko Đurković i načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović.
Početkom februara 2022. godine srušena je zgrada bivšeg Doma Vojske u Doboju, te bi se na tom lokalitetu trebao graditi stambeno-poslovni kompleks sa tri lamele, koje će imati po sedam, odnosno devet spratova. Odbornici u Skupštini grada Doboja su na sjednici održanoj 9.2.2022. godine raspravljali o ovoj temi, a odbornik Sretko Đurković je ovaj potez lokalne vlasti uporedio s nekadašnjom odlukom gradonačelnika Pariza da se u tom gradu sagradi Ajfelov toranj.
Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović nedavno je govorio o izradi urbanističkog projekta “Veliko polje Igman”, koji je iniciralo Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara. Izradu navedenog planskog dokumenta preuzeo je Zavod za planiranje razvoja KS. S tim u vezi, Ejubović je ustvrdio da su urbanistički projekat napravile dvije žene u Zavodu za planiranje razvoja vrlo pedantno i stručno, te da u projektu nisu napisale da “kad medo bude gazio preko Velikog polja, mora imati pelene”.
(Istinomjer.ba)