Izgradnja krematorija na sarajevskom gradskom groblju Vlakovo najavljivana je još 2017. godine, o čemu je Istinomjer u više navrata pisao. S obzirom na, u posljednje vrijeme, iskazano interesovanje naših čitalaca o trenutnom statusu ovog projekta, Istinomjer je početkom ovog mjeseca uputio upit KJKP Pokop sa molbom da nam se proslijede informacije u vezi s tim.
U odgovoru koji je na našu adresu stigao 4.2.2022. godine, a koji potpisuje generalni direktor KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo Samir Kurtanović, na početku se, pored ostalog, navodi da je gradnju kompleksa komemorativnog centra sa krematorijem trenutno zaustavila građevinska inspekcija.
Za predmetni projekat su pribavljene sve prethodne saglasnosti i plaćena renta, međutim nije pribavljena okolinska dozvola za rad krematorija. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, rješavajući po našem Zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole, donijelo je zaključak da prekida postupak izdavanja okolinske dozvole zbog rješavanja prostorno planske dokumentacije, jer je pokrenuta izrada RP „Groblje Vlakovo“ kojim je predviđena izgradnja ovog objekta, ali isti još uvijek nije usvojen.
Samir Kurtanović, KJKP Pokop, 4.2.2022.
Naglašeno je također da je potrebno hitno usvojiti regulacioni plan (RP) “Groblje Vlakovo” jer, kako je rečeno, predstavlja kočnicu za realizaciju kapitalnih projekata KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo.
U odgovoru na naš upit podsjeća se i da je, na osnovu Zakona o zaštiti okoliša, Vlada Federacije BiH donijela uredbu kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu, a prema kojoj okolinska dozvola nije ni potrebna.
S tim u vezi, direktor Kurtanović, između ostalog, “smatra da je važno istaći da se radi o objektu ukupne površine 1.449,45m2 u kojem je predviđeno da budu smještene sve prostorije potrebne za zaokruživanje procesa prijema, pripreme i posljednjeg ispraćaja umrlih na savremen i efikasan način”.
Inače, iz Pokopa navode i da je objekat povezan sa postojećim kapelama te da formira jedinstvenu tehnološku i funkcionalnu cjelinu.
Prostor za kremiranje projektom je predviđen na površini od 133,30 kvadratnih metara. Navedeni prostor je predviđeno da čine prostorije sa pećima, prostorija za identifikaciju, ostava za urne i pogrebnu opremu, prostor za svećenika i kontrolna soba u kojoj se vrši praćenje postupka kremiranja i u kojoj je smještena oprema za monitoring emisija štetnih materija.
Samir Kurtanović, KJKP Pokop, 4.2.2022.
Pored toga, projektom je predviđena i izgradnja centralne mrtvačnice, dvije sale za obdukciju sa posebnim ventilacionim sistemom, koji obezbjeđuje uslove za obdukciju osoba koje su umrle od zaraznih bolesti, sala za obradu tijela umrlih u slučaju većih nesreća i pripremu za odlaganje u prostoriju sa komorama, muška i ženska gasulhana, garderoba i sanitarije za radnike, čajna kuhinja sa prostorom za odmor, ostave i radionice, ured za rad sa strankama, komemorativna sala sa pratećim prostorijama (sanitarije, sala za posljednji ispraćaj, sala za sastanke i prostorija za vjerskog službenika), prodavnica pogrebne opreme, prostorija za predaju urni i portirnicu, plinska kotlovnica, ventilaciona komora te arhiva sa uredom.
Ističe se i da je najvažniji prostor koji zauzima i najveću površinu ovog objekta mrtvačnica sa prosekturom i projektom, planirana na površini od 399,25 kvadratnih metara, te da je prilaz mrtvačnici predviđen kroz službeni ulaz sa prostorijom za mrtvozornika te ostavom za stvari umrlih.
“Treba istaći da je ovako organizirana mrtvačnica sa svim potrebnim prostorima, a u slučaju većih nesreća ili infekcija, veoma bitna za očuvanje javnog zdravlja, dok u normalnim uslovima omogućuje vrhunske uslove za prijem, obradu, ukop ili kremaciju umrlih lica”, stoji u odgovoru, a u smislu prioriteta u nastavku izgradnje, istaknuto je osposobljavanje prostora predviđenog za mrtvačnicu sa prosekturom i nabavka potrebne opreme.
Uz napomenu da bi izgradnjom centralne mrtvačnice bilo omogućeno 24-satno preuzimanje i zbrinjavanje preminulih osoba na adekvatan način, što je, kako je rečeno, od izuzetno velikog značaja za Kanton Sarajevo, jer se na taj način izbjegava dalje širenje zaraze, navodi se da bi izgradnjom centralne mrtvačnice bilo omogućeno i 24-satno preuzimanje i zbrinjavanje umrlih osoba čija je smrt nastupila nasilno na području KS, za šta je potrebno sudsko i medicinsko vještačenje uzroka smrti, te bi bile osigurane i odvojene prostorije za preminula lica od zaraznih bolesti, koja podliježu posebnom zbrinjavanju i posthumnom tretmanu.
U ovom trenutku niti jedna mrtvačnica na prostoru Kantona Sarajevo nema uslove za zbrinjavanje većeg broja preminulih lica. Potrebno je da imate u vidu da se po prvi put u historiji Bosne i Hercegovine gradi objekat ovog tipa, te da su poduzete sve potrebne aktivnosti na usklađivanju sa zakonima i praksom Europske unije, kako bi izgradnja Komemorativnog centra sa krematorijem bila nastavljena u što skorijem periodu. Izgradnja je planirana u fazama, kako bi se prije svega osposobio prostor za centralnu mrtvačnicu.
Samir Kurtanović, KJKP Pokop, 4.2.2022.
Kada se radi o potražnji za kremiranjem, izvršni direktor KJKP Pokop d.o.o. Asmir Hodžić je u oktobru prošle godine za N1 potvrdio da ona “nije mala”, izjavivši da se mjesečno jave četiri građanina:
Međutim, imamo građana koji dolaze u kontinuitetu svake sedmice, jer se puno njih iselilo za vrijeme ovih dešavanja koja su se desila, pa se njihovi posmrtni ostaci vraćaju, a ti posmrtni ostaci su većinom kremirani. Pored ovih redovnih kremacija, imali bi ih više da nisu troškovi prevoza i transporta veći prema ovim krematorijima gdje mi kremiramo, u Novom Sadu i Beogradu, pa u zadnje vrijeme koristimo i Osijek za kremaciju.
Asmir Hodžić, 16.10.2021.
Hodžić je dodao i da bi, da je krematorij u funkciji, i potražnja bila veća, te da je kremiranje inače, puno jeftinije od ukopa.
Može biti 100 posto jeftinije. Jedno grobno mjesto gdje se smještaju urne, u njih može stati pet urni, a to je pet grobova. Pet grobova puta 8,5 KM samo za održavanje, a da ne govorim o nadgrobnih oznakama, spomenicima itd. što sve to utiče na troškove.
Asmir Hodžić, 16.10.2021.
Kada je naše najbliže okruženje u pitanju, podsjećamo da je u Hrvatskoj, u februaru 2021. godine, nakon onog u Zagrebu, sa radom počeo i drugi hrvatski krematorij, koji se nalazi u Osijeku, gdje su, kako navodi RTL, cijene kremiranja najniže u okruženju, a usluga najsavremenija. Kako dalje navode, kada se radi o broju ukopa kremiranjem, na prvom mjestu je Švedska, sa čak 95% kremacija u ukupnom broju pokopa, a kada je u pitanju Hrvatska, taj procenat iznosi oko 20% pokojnika.
Kada će izgradnja krematorija u Vlakovu biti nastavljena te kada će građani i građanke Bosne i Hercegovine imati mogućnost kremiranja u svojoj zemlji, i dalje je nepoznanica. U međuvremenu, jedina opcija u tom smislu je da ovu vrstu usluga potraže u nekoj od susjednih zemalja.
(Istinomjer.ba)