Sloboda govora i okupljanja u Republici Srpskoj (RS) u fokusu je domaće javnosti nakon što je Vlada RS u skupštinsku proceduru uputila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS u koji su ponovo uvrštene kleveta i uvreda, ali i nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik od organa reda zatražio da spriječe održavanje filmske projekcije i diskusije u nezavisnom kulturnom prostoru u Banjaluci.
Neformalni i volonterski kolektiv Bosanskohercegovačka povorka ponosa najavio je da će u znak solidarnosti s novinarima/kama i aktivistima/kinjama u subotu, 18. marta, u prostoru Društveno-kulturnog centra Incel u Banjaluci organizovati projekciju filma “Pride” i diskusiju na temu “savezništva i zajedničke borbe protiv fašističkih struja koje pokušavaju ugušiti slobodu govora i slobodu okupljanja”.
Ovom događaju usprotivile su se konzervativne organizacije iz ovog entiteta. U otvorenom pismu organizacije Srbsko Sabranje Baštionik od gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zatraženo je da ne dozvole okupljanje.
Vaše slobode i “naše slobode”
Upitan o ovom pismu na konferenciji za novinare, predsjednik RS pozvao je organe RS da onemoguće održavanje projekcije filma i panel-diskusije, pozivajući se na slobode.
Ja sam protiv toga, odma’ da znate, i bilo kakve manifestacije. Očekujem da će organi Republike Srpske onemogućiti bilo kakvo održavanje u otvorenim il’ u zatvorenim prostorima.
Novinar: Po kom osnovu?
Dodik: Po osnovu naših sloboda.
Novinar: Zašto bi to nekoga uznemirilo?
Dodik: Eto zato, što oni uznemiravaju druge.
Milorad Dodik, 16.3.2023.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković također se oglasio povodom zahtjeva nevladinih organizacija da se otkaže projekcija filma.
Mi težimo patrijarhalnim, tradicionalnim, porodičnim odnosima i znamo šta je naša vjera i identitet našeg naroda. Meni je zaista drago što je Banjaluka baštionik tako nečega ovdje, a integralno i u BiH. U redu, to neko radi tamo u Sarajevu i neka radi. (…) Ne bih želio da uvrijedim bilo koga ko se drugačije osjeća, drugačije misli. Nisam iskazao stav protiv onog što se zastupa u drugim gradovima i u svijetu, ali dajte nama pravo da u jednom globalnom svijetu mi zadržimo pravo na naše svojstvo, opredjeljenje, stavove.
Draško Stanivuković, 16.3.2023.
Međutim, Stanivuković je rekao da za ovaj događaj nisu zatraženi ni dozvola ni neki gradski prostor.
Ovdje niti je ko pitao za bilo koji gradski prostor, trg ili tako nešto, niti imamo bilo kakve veze. Moram reći, ne bismo dopustili tako nešto“.
Draško Stanivuković, 16.3.2023.
Projekcija filma i diskusija planirani su u prostoru Društveno-kulturnog centra Incel koji se nalazi na periferiji Banjaluke u napuštenom prostoru nekadašnje tvornice Incel. Kako se navodi na zvaničnoj stranici ove grupe na društvenoj mreži Facebook, DKC Incel je prostor nezavisne društvene, kulturne i umjetničke scene. DKC Incel su početkom novembra 2013. godine pokrenuli udruženje i pojedinci, a kako navode, ideološki je orijentisan “ZA kreativnost, samoorganizaciju, solidarnost, toleranciju, a PROTIV bilo kakvih oblika diskriminacije, predrasuda i represije”.
Odnos prema LGBTIQ zajednici, posebno u Banjaluci, ponovo je naišao na interes javnosti nakon što je tokom Osmomartovskog marša, koji su u ovom gradu organizovali Udruženje građana “Oštra Nula”, Radnička solidarnost u BiH i Centar za mlade KVART, došlo do nasilnog oduzimanja zastave LGBTIQ zajednice i napada na aktivistkinje i aktiviste prisutne na maršu.
Prethodno je odlukom Gradske uprave Grada Banjaluka Osmomartovski marš nakon 11 godina isključen iz programa obilježavanja “Mjeseca žena” na insistiranje predstavnica Grada i Ansambla “Lira” – Udruženja “Žene to Mogu” iz Banjaluke uz obrazloženje da Osmomartovski marš potencijalno može izazvati uznemirenje građana i građanki i neželjene incidente.
Kako su za Istinomjer rekli iz Bh. povorke ponosa, koja organizuje projekciju filma “Pride”, niko ni u jednom trenutku nije spomenuo protestnu šetnju, “kako su to iz konteksta izvukli” predsjednik RS Milorad Dodik, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, i udruženja građana koja su iskazala zabrinutost i uputila otvoreno pismo.
Ono što naročito plaši i ponižava jesu udruženja građana koja promoviraju tradiciju i religiju, a onda, krijući se iza krsta, pozivaju na nasilje, a nasilje i poziv na nasilje su kaznena djela i nisu u skladu sa moralnim i religijskim normama. Već danima i predsjednik udruženja novinara RS Danijel Simić svojim medijskim istupima poziva na linč novinara i slobodnomislećih građa, a učestvuje i u komentarima i raspravama na društvenim mrežama u kojima se u subotu poziva na nasilje. Bez obzira što je prijavljen krovnoj bh. organizaciji za zaštitu novinara, još niko nije reagovao. Njihove izjave sadrže diskriminatorni karakter i pozivaju na nasilje. Sve je krenulo od Dodikove priče o Zakonu o kriminalizaciji klevete, nastavilo se otimanjem LGBTI zastave na Osmomartovskom maršu, te priči o zakonu o “stranim plaćenicima”, crtajući metu na čelo svim građanima i građankama entiteta Republika Srpska koji ne pristaju na njihove etno-nacionalne stavove.
Vanja Šunjić, novinarka i članica O.O. Bh. povorke ponosa, 17.3.2023.
Slobode garantovane Ustavom
Međutim, slobode koje se u tom kontekstu dovode u pitanje garantovane su najvišim pravnim aktima, kako države tako i entiteta. U preambuli Ustava Republike Srpske tako stoji da se ustavno uređenje tog entiteta između ostalog temelji na slobodi, jednakosti, na poštovanju ljudskog dostojanstva, garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda, zabrani diskriminacije, vladavini prava i pluralističkom društvu.
Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da obrazuju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralističkom društvu, garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu sa međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvažavanju pravila tržišne ekonomije;
I sam Milorad Dodik, govoreći o slobodi u septembru 2022. godine za portal Banjaluka.net, rekao je da je sloboda sastavni dio DNK srpskog naroda.
Istorija srpskog naroda je viševjekovna priča o borbi za slobodu. Srbi ne mogu da žive bez slobode. Sloboda je sastavni dio naše DNK. Otud i ideja o nastanku i odbrani Republike Srpske. Republika Srpska je garant naše slobode, opstanka i ostanka na ovim prostorima, garant ekonomskog i kulturnog napretka i prosperiteta svake vrste.
Milorad Dodik, 30.9.2022.
Pozicija predsjednika Republike Srpske definisana je istim ustavom kao i sve slobode iz preambule entitetskog ustava. Međutim, prema njegovim posljednjim izjavama, slobodu da budu slobodni nemaju pripadnici/e LGBT populacije iz Republike Srpske, čak ni u zatvorenom prostoru.
Podsjećamo, ranije su vlasti u RS nasilno prekinule skup “Pravda za Davida” koji je održan 25.12.2019. godine na Trgu Krajine u Banjaluci, a slični skupovi zabranjivani su i kasnije, te su aktivisti/kinje privođeni/e na ispitivanja, a protiv njih su podnošene i krivične prijave.
Sloboda govora i djelovanja na udaru
Nakon što je Vlada RS početkom marta u Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS) uputila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske u koji su ponovo uvrštene kleveta i uvreda, u Banjaluci su organizovani protesti novinara/ki koji/e smatraju da je ovo veliki udar na slobodu govora. Stavljanje ovog nacrta na dnevni red NSRS otvorilo je brojna pitanja – od same opravdanosti njihovog uvođenja do pitanja mogućeg ograničenja ili reduciranja sloboda ukoliko bi takvi zakoni stupili na snagu. Nakon protesta i nakon što je Milorad Dodik imenom i prezimenom nekoliko novinara nazvao “spodobama”, u Banjaluci su izgrebani automobili novinara Aleksandra Trifunovića i Nikole Morače.
Upravo je projekcija filma “Pride” i organizovana u znak podrške novinarima/kama te aktivistima/kinjama koji/e su se usprotivili/e ponovnom uvođenju klevete u Krivični zakonik RS.
Istinomjer se temom uvođenja klevete u Krivični zakonik RS bavio u novembru prošle godine, nakon što je ova zakonska rješenja najavio Milorad Dodik putem svog Twitter naloga.
Osim ovih zakonskih rješenja, koja su u proceduri, Dodik je najavio i da će se u RS pristupiti izradi “novog zakona o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru Republike Srpske”, a za koji je rekao da će biti doslovno prepisan zakon SAD-a.
Sjedinjene Američke Države u svom zakonu te strane nevladine organizacije, ili one koje se finansiraju od stranaca, nazivaju stranim agentima na prostoru Sjedinjenih Američkih Država. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti i ponudićemo taj zakon.
Milorad Dodik, 8.3.2023.
Međutim, kako je Istinomjer pisao nakon ove najave, shodno činjenici da Sjedinjene Američke Države u svom zakonu jasno definišu pojam stranog agenta, a ne strane nevladine organizacije ili onih koje finansiraju stranci, Istinomjer je ovu tvrdnju ocijenio neutemeljenom.
Nakon svega navedenog postavlja se pitanje koliko će vlasti u RS daleko ići kada je riječ o ograničavanju sloboda svojih građana/ki. Kako su već istakle brojne domaće i međunarodne institucije i pojedinci/ke, ponovno uvođenje klevete u Krivični zakonik RS bio bi korak unazad kada se govori o slobodi govora u BiH. Međutim, poziv Milorada Dodika da “organi RS-a onemoguće bilo kakvo održavanje u otvorenim il’ u zatvorenim prostorima” u slučaju održavanja projekcije filma “Pride” u DKC Incel bio bi udar i na slobodu okupljanja, što svakako ne bi bio prvi put, iako su sva ova prava zagarantovana samim Ustavom RS. Ipak iz Bh. povorke ponosa poručuju da neće odustati te dodaju da su “LGBTI osobe živjele, žive i živjeće na području Republike Srpske i zajednica u Banjaluci i ostatku RS-a”.
Pišu: Biljana Livančić-Milić i Dalio Sijah
(Istinomjer.ba)