Analize

Mjere se sprovode, mjerenja katastrofalna, rezultata nema

Početkom grijne sezone, ponovo su aktuelne vijesti o zagađenju zraka u Sarajevu, kao i drugim gradovima u BiH. Čini se da lekcije iz proteklih godina još uvijek nisu naučene, te je šestog decembra Sarajevo bilo najzagađeniji grad u Evropi i drugi na svijetu po mjerenjima AQUIN-a, svjetskog tima za kontrolu kvalitete zraka.

Prema mjerenjima, indeks kvalitete zraka na području Ilidže je u noćnim satima šestog decembra iznosio 341, pri čemu je maksimalna dozvoljena vrijednost ovog indeksa 50. Sve podsjeća na situaciju od prošle godine, kada je situacija u Sarajevu po ovom pitanju bila krajnje alarmantna, posebno pred novogodišnje praznike. Tada je kantonalni premijer, Elmedin Konaković – uz pokušaje hitnih mjera poput uvođenja “sistema par-nepar”, koji nisu dali rezultate uprkos tvrdnjama nadležnih – najavio i formiranje radnog tima čija bi svrha bila pronaći rješenja za ovaj problem, koji može imati katastrofalne posljedice na zdravlje građana:

Mi smo formirali Operativni tim u kojem sjede ljudi od struke i koji se ovom temom bave ne protekla dva dana, nego više od godinu i po. I taj tim izvijestio je Vladu da je ugroženo zdravlje građana KS-a i za nas ne može biti ništa važnije.

Elmedin Konaković (26.12.2016.)

Tada su se Konakovićeve tvrdnje bazirale na činjenici da su brojna domaćinstva primorana koristiti čvrsta goriva, posebno ugalj. Kako je tada govorio Konaković, glavni uzrok se trebao tražiti u korištenju jeftinijeg uglja koji ne zadovoljava energetske i ekološke standarde:

Inspekcija je kontrolisala sva mjesta u Kantonu gdje se prodaje ugalj i drugi energenti. Provjera je izvršena na vrijeme i sve je bilo ekološki prihvatljivo. Međutim, ljudi na crnom tržištu kupe jeftini ugalj koji katastrofalno djeluje na onečišćenje zraka. Mnogi koriste i pelet za zagrijavanje, a ovaj energent jedan je od najvećih uzročnika pojave sitne prašine u zraku.

Elmedin Konaković (26.12.2016.)

Već u januaru 2017. godine, Elmedin Konaković se ponovo oglasio, tvrdeći da je kantonalna vlada usvojila niz akata, kako dugoročnih, tako i kratkoročnih, ali tada je problem, po Konakoviću, bio položaj grada i njegov kotlinski karakter. Bez obzira na mjere, Konaković je tada rekao, rješenje za problem ne postoji.

Vjerujući struci, učinit ćemo sve da smanjimo nivo štetnih čestica iako smatram da je nemoguće iskorijeniti ovaj problem.

Elmedin Konaković (17.01.2017.)

Nakon što je sezona grijanja prošla i došlo ljepše vrijeme, o ovom problemu se nije govorilo u javnosti, sve do nove pojave smoga i zagađenja u glavnom gradu BiH početkom oktobra. Tada se javnosti obratio i Plamenko Tais, član novoformirane Komisije za rješavanje problematike prekomjernog zagađenja zraka. Po Taisu, uzroci zaista jesu domaćinstva ali i saobraćaj – dva sektora koji, kako kaže Tais, nisu regulirana:

Ta povećana emisija odnosi se na mala ložišta, individualne peći u kućama, te na saobraćaj, dva sektora koja nisu apsolutno regulisana u Bosni i Hercegovini.

Plamenko Tais (17.01.2017.)

Tais je tada rekao da se radi na usvajanju strateškog ekološkog plana za period od šest godina. Ovaj plan bi, kako je Tais rekao 17. januara, trebao pokazati rezultate već za dvije ili tri godine, a njegov fokus bi bio na sprječavanju stvaranja novih izvora emisija.

Istinomjer je u međuvremenu odlučio provjeriti tvrdnje nadležnih i utvrditi koje su tačno aktivnosti sprovedene u proteklom periodu. Prije svega, glavna pitanja su da li su nadležne institucije u proteklih godinu dana vršile mjere i poduzimale aktivnosti po ovom pitanju, te šta se desilo sa implementacijom prvobitnog Akcionog plana za smanjenje čestičnih tvari iz 2013. godine, čija je svrha bila očuvanje što bolje kvalitete zraka. Kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša dostavilo nam je odgovor devetog novembra. Na pitanje o poduzetim mjerama u proteklom periodu, Ministarstvo je naglasilo da su sprovodili kontinuirane aktivnosti, poput nabavke automatskih stanica za monitoring kvaliteta zraka i održavanja postojećih. Međutim, stiče se dojam da su te mjere većinom mjere analize i mjerenja, a ne konkretne prirode na samom sprječavanju zagađenja. Indikativno je da je iz odgovora Ministarstva moguće zaključiti da BTEX analizator, koji se koristi za praćenje koncentracije benzena i sličnih tvari u zraku, trenutno ne funkcioniše:

U toku je priprema tenderske dokumentacije za popravku BTEX analizatora, kako bi se mogle ponovo pratiti koncentracije benzena, toluena i ksilena u zraku.

Kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (9.11.2017.)

Činjenica da nadležni nemaju informacije o prisustvu ovih krajnje toksičnih materija u zraku u Sarajevu zabrinjava. Ipak, iz Ministarstva navode i da je, uz ostale sprovedene mjere, dio budžetskih sredstava u 2017. izdvojen za konkretno rješavanje problema loženja čvrstih goriva, tako što će se pojedini korisnici priključiti na gasnu mrežu:

Rebalansom Budžeta Kantona Sarajevo za 2017. godinu, takođe su osigurana sredstva u visini od 500.000 KM za priključenje novih korisnika na gasnu mrežu, što će omogućiti prelazak domaćinstava sa čvrstih i tečnih goriva na gas.

Kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (9.11.2017.)

Uz ovu mjeru, druge konkretne mjere, kako kažu iz Ministarstva, odnose se na projekte povećanja energetske efikasnosti javnih objekata. Tako je projekat “Zeleni ekonomski razvoj” povećao energetsku efikasnost šest ovakvih objekata, poput Doma zdravlja Hadžići, OŠ Hrasno i Hamdija Kreševljaković, Šeste osnovne škole na Ilidži, vrtića Košuta i zgrade Opštine Vogošća, dok je pritom utopljeno i sedam javnih objekata. Na pitanje o implementaciji mjera iz Akcionog plana iz 2013. godine, Ministarstvo je navelo sljedeće, gdje je ponovo evidentno da je glavni fokus mjera monitoring:

U odnosu na Odluku o donošenju akcionog plana za smanjenje čestičnih tvari u zraku na području Kantona Sarajevo (Službene novine KS broj 16/13), predviđena je realizacija kratkoročnih i dugoročnih mjera. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša je realizovalo sljedeće kratkoročne mjere:

Izmještanje stanice Otoka i Alipašina na nove lokacije, analiza prašine i čađi na teške metale, ponovno uspostavljanje rada stanice na Ivan Sedlu, prognoza stanja kvaliteta zraka za tri dana unaprijed, vlaženje saobraćajnica unutar gradilišta i kontrola emisije na gradilištu, javne medijske kampanje, utopljavanje objekata, promocija i stimulacija čišće proizvodnje, redovan godišnji monitoring emisija u zraku, ishođenje i provođenje zahtjeva iz okolinskih, urbanističkih i upotrebnih dozvola, i sadnja drveća i povećanje zelenih površina.

Kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (9.11.2017.)

Iz navedenog, očito je da postoji namjera da se određenim mjerama umanji zagađenje zraka u Kantonu Sarajevo, ali je upitno šta je moguće postići ako se većina mjera odnosi samo na poboljšanje mjerenja trenutnog stanja, dok konkretne ativnosti na sprječavanju daljeg zagađenja i dalje mahom ostaju na nivou “planova za budućnost”. Iz ovosezonskih mjerenja također se vidi da je krajnje upitno kakvi će biti rezultati dosadašnjih aktivnosti.

Na pitanje o Kantonalnom akcionom planu zaštite okoliša 2017.-2022, Ministarstvo je reklo da je taj plan usvojen na 34. sjednici Skupštine KS. U međuvremenu, plan je javno objavljen na stranici Ministarstva, i može se naći OVDJE. Iz zaključaka ovog plana, vidi se da će aktivnosti nadležnih institucija ići u dva smjera: povećanje energetske efikasnosti i stimulisanje uvođenja obnovljivih izvora energije, kao i regulacije saobraćaja i emisija iz motornih vozila:

Nema potpune kontrole nabavke i ulaska ugljeva u KS, niti podataka o vrstama i količinama ugljeva koji se trenutno koriste u Kantonu. Trenutna situacija i rješenja u KS ne idu u prilog destimulacije korištenja ugljeva, kao i stimulacije korištenja plina ili alternativnih goriva, energije sunca, vjetra i slično. Rješenja za smanjenje emisija u zrak trebaju biti dugoročna, jer je kapacitet Sarajevske kotline u hladnijem dijelu godine ograničen visinom sloja temperaturne inverzije. Stimulacija uvođenja plina kao goriva u automobilima je jedno od mogućih rješenja koja doprinose poboljšanju kvaliteta zraka. I ako postoji zakonski osnov, ne vrši se kontinuirana kontrola saobraćajnica i ispuštanja crnog dima iz automobila, te isključivanja istih iz saobraćaja. Podrška Ministarstva saobraćaja KS i Direkcije za ceste KS na izgradnji i proširenju gradskih transverzala, longitudinale, parkirališta i podzemnih garaža u značajnoj mjeri može doprinijeti poboljšanju stanja kvaliteta zraka u kritičnim mjesecima u KS.

Zemlje EU su se složile da do 2020. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu, da učešće energije iz obnovljivih izvora dostigne nivo od 20%, te da se poboljša efikasnost korištenja energije za 20%. KS treba da ima i svoje opredjeljenje vezano za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanja efikasnosti korištenja energije. Ponovno aktualiziranje projekta izgradnje davno planirane longitudinale Baščaršija – tunel ispod Bjelava, te strateško opredjeljenje KS u vezi sa istim bi trebalo biti među prioritetima. U KS treba stvoriti preduslove i planske aktivnosti kojima će se dugoročno smanjivati korištenje sagorijevanja uglja kao energenta, a stimulisati korištenje plina ili el. energije kao osnovnog energenta uz obnovljive izvore energije.

Kantonalni akcioni plan zaštite okoliša 2017.-2022. (novembar 2017.)

Istovremeno, oglasili su se i predstavnici Naše stranke, koji su izjavili da su glasali protiv ovog plana, jer smatraju da je neprovodiv. Pritom su naveli da postoje pitanja kojih se plan uopšte ne dotiče, kao što je gradnja nelegalnih objekata i visokogradnja koja, po njima, zatvara prirodni tok zraka u sarajevskoj kotlini:

Ne želimo učestvovati u stvaranju privida brige za građane i društvene standarde. Sarajevo je zbog svog položaja grad podložan zagađenju i zadržavanju magli, a ono što se manje spominje jeste da smo uništili sedam od osam pravaca provjetravanja kotline koji su bili jedan sigurnosni sistem protiv zagađenja zraka.Vlada je radila sve suprotno preporukama da se ne grade visoke zgrade u pravcima provjetravanja pa izražavamo sumnju da će biti ista provedeno u vezi s kantonalnim akcionim planom o zastiti okoliša. Sve što je Vlada uradila bilo je novi talas legalizacije, intenziviranje gradnje velikih objekata više od 5.000 kvadratnih metara, što definitivno ne doprinosi poboljšanju kvalitete zraka.

 

Nasiha Pozder (13.11.2017.)

U međuvremenu je sprovedena i prva ovogodišnja mjera na terenu koja bi navodno trebala pomoći smanjenju zagađenja zraka, te je očito nastavljena borba protiv onoga što nadležni smatraju najvećim problemom – potrošnje čvrstih i tečnih goriva. Naime, po navodima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kantonalni inspektori zaštite okoliša još od septembra vrše inspekcijske kontrole potrošnje i korištenja teških ulja, te prodaje i upotrebe uglja sa povećanim sadržajem gorivog sumpora:

Na osnovu navedene odluke zabranjeno je kao gorivo koristiti teška ulja kod kojih sadržaj sumpora prelazi 1,00 % mase, a zabrana se odnosi i na prodaju i upotrebu uglja koji ima ukupni sadržaj gorivog sumpora iznad 1%, te toplotnu moć nižu od 12.000 kJ/kg.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (9.12.2017.)

Ipak, sve navedene mjere, po mjerenjima, i dalje ne polučuju rezultate. To je posebno problematično s obzirom da su se pojavili podaci koji BiH svrstavaju u sami vrh ljestvice po pitanju zagađenja zraka u Evropi. Tako je između ostalog BiH na drugom mjestu iza Sjeverne Koreje po pitanju broja smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka, pa je po podacima Svjetske zdravstvene organizacije u BiH 2012. bilo 213 smtnih slučajeva od ovog uzroka na 100.000 umrlih. Poređenja radi, u SAD-u taj broj je 12,1, dok je u Švedskoj 0,4.

Nakon prvih par mjeseci grijne sezone, sve ukazuje na to da nas očekuje još jedan zimski period u kojem će građani Sarajeva muku mučiti sa smogom i zagađenjem zraka. Istinomjer će se nastaviti baviti ovom problematikom, kako praćenjem provedbi odluka iz Akcionog plana i ostalih strateških akata, tako i analizom tvrdnji o drugim izvorima zagađenja koje plan ne adresira, poput stihijske visokogradnje i gradnje nelegalnih objekata.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!