Istine i neistine o spoljnotrgovinskoj razmjeni RS

Tokom burne 21. sjednice Narodne skupštine RS, poslanicima vladajućih stranaka se obratila i Željka Cvijanović, dugotrajnim izlaganjem u kom je iznijela brojne optužbe na račun opozicije – u tom trenutku fizički spriječene da prisustvuje zasjedanju.

Jednu od njenh izjava prenio je i SNSD na svojoj Facebook stranici, uz komentar “Željka Cvijanović drži “malu lekciju iz ekonomije” Branislavu Borenoviću”

Hoćete da pričamo o spoljnotrgovinskoj razmjeni? Pa vi ste imali pokrivenost uvoza izvozom 38%, a znate kol’ko mi sad imamo? Sedamdeset posto. I vama to nikako nije drago, je l’ tako? Ja znam da to vama nije drago, al’ to pokazuje da vi niste znali raditi, a mi znamo. Vi ste bili funkcionisali u vrijeme kad nije bilo svjetske ekonomske krize, a mi sve ovo postižemo uz vašu blokadu sredstava za građane i institucije Republike Srpske, uz sve to vaše ponašanje koje je apsolutno destruktivno.

Željka Cvijanović, 13.09.2017.

U nastojanju da provjerimo tvrdnje koje je izrekla premijerka RS, pregledali smo statističke podakte o pokrivenosti uvoza izvozom u RS od 2000. godine do danas. Cvijanović je u svom izlaganju očito uporedila podatke iz 2005. godine, kada je spoljnotrgovinski bilans iznosio 38,3%; sa podacima iz prve polovine ove godine, kada iznosi 71%. No, prosjek spoljnotrgovinskog bilansa od 2006. godine, od kada je SNSD na vlasti, niži je od ovogodišnjeg šestomjesečnog prosjeka i iznosi 55,8%; dok prosjek za 6 godina tokom kojih je na vlasti bio SDS iznosi 34,3% i razlika među njima znatno je manja od one između godišnjeg prosjeka 2005. i polugodišnjeg prosjeka 2017. godine.

Za period prije 2000. godine nije bilo moguće pronaći spoljnotrgovinske statistike na stranici Zavoda za statistiku RS (do ovog datuma ponuđene su samo statistike unutrašnje trgovine), te nije moguće u cjelini uporediti kretanje bilansa spoljne trgovine za vrijeme svih mandata SDS-a i SNSD-a – a oni su, kako se vidi, oscilirali u oba mandata.

Iako se za ovu tvrdnju Željke Cvijanović može reći da je tačna – u odnosu na dvije konkretne godine – premijerka RS je svoje izlaganje nastavila izjavom za koju nema baš nikakvih dokaza. Tvrdnja da predstavnici “Saveza za promjene”, koji učestvuju u vlasti na državnom nivou, blokiraju “sredstva za građane i institucije Republike Srpske” često se mogla čuti od premijerke RS, čak i u vezi sa isplatom “klirinškog duga” – iako je dogovor o njegovoj isplati u novcu postignut upravo u mandatu “Saveza za promjene”.

Pored toga, upravo u sferi vanjskotrgovinske razmjene, aktuelni mandat državne vlasti obilježila je znatno intenzivnija aktivnost na stvaranju uslova za izvoz iz BiH, nego što je to ranije bio slučaj. Istinomjer je, tako, više puta ocijenio ispunjenim obećanja ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirka Šarovića, koja su se odnosila na prevazilaženje različitih trgovinskih barijera:

• 2015. godine, Šarović je, kako je i najavio, uspostavio Kancelariju za veterinarstvo kao ključno centralno tijelo koje će garantirati kvalitet mlijeka, čime je uklonjena glavna prepreka za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU. Aktivnosti na tom planu započete su još 2013. godine, ali su zaustavljene nakon Šarovićeve smjene i nastavljene tek sa njegovim povratkom na ministarsku poziciju.
• U aprilu 2016. godine, postignut je dogovor o izvozu mesa iz BiH u Tursku, nakon što je delegacija Vijeća ministara BiH posjetila Tursku, te su prvi proizvodi izvezeni već u junu iste godine.
• U avgustu 2016. godine, Rusija je zabranila uvoz voća i povrća iz BiH zbog kršenja propisa o bezbjednosti proizvoda. Šarovićevo ministarstvo je ubrzo nakon toga pokrenuo inicijativu za potpisivanje “Protokola za osiguranje fitosanitarnih zahtjeva između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije prilikom međusobnih isporuka proizvoda visokog fitosanitarnog rizika”, koji je prihvaćen u septembru, dok su u oktobru provedene i mjere za stvaranje uslova za izvoz i u zemlje EU. Šarović se prije potpisivanja protokola pismeno obratio Ruskoj Federaciji sa zahtjevom da se zabrana izvoza ukine, uz napomenu da su već preduzete mjere za otklanjanje nedostataka naznačenih u Izveštaju službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije.

Slične aktivnosti Šarovićevo ministarstvo nastavilo je i u ovoj godini: u februaru je najavljeno da su ispunjeni uslovi za izvoz mesa peradi, prerađevina i jaja u Evropsku Uniju, te da se očekuje posjeta Direktorata za hranu, zdravlje, analize i rizike EU krajem septembra, koja treba da potvrdi da su ispunjeni kriteriji neophodni da bi BiH dobila dozvolu za izvoz ovih proizvoda. U avgustu, Republika Hrvatska je usvojila novi “Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u RH”, čime je povećala takse za uvoz i do deset puta. Šarović je najavio hitnu diplomatsku reakciju ili kontramjere u slučaju da pregovori ne uspiju. Hrvatska je, nakon sastanka regionalnih ministara/ki održanog u Sarajevu, te direktnih pregovora, poništila usvojeni pravilnik i vratila stare cijene taksi. Istog mjeseca potvrđen je i datum dolaska FVO inspekcije (26.09.) koja bi trebala dati “zeleno svjetlo” za izvoz peradi u Evropsku uniju, te su najavljene aktivnosti na pregovorima sa Ruskom Federacijom o kvalitetu tečnih naftnih derivata i usaglašavanju dodatnih tarifnih linija sa Ukrajinom.

S obzirom na navedeno, tvrdnja Željke Cvijanović da je povećanje pokrivenosti uvoza izvozom postignuto “uprkos destruktivnom djelovanju” “Saveza za promjene” na državnom nivou, nema nikakvo uporište u činjenicama. Ovu izjavu premijerke RS stoga ocjenjujemo kao poluistinitu.

(istinomjer.ba)