Istina

HDZ BiH ne može zaustaviti usvajanje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija BiH na sjednicama nadležnih tijela

Povodom, kako je na zvaničnoj stranici SDP-a BiH objavljeno 19.5.2022. godine, isteka roka za finansiranje izbora i pokušaja blokade njihovog održavanja od HDZ-a BiH javnosti se obratio šef Kluba poslanika tog političkog subjekta u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (ZD PSBiH) Saša Magazinović.

FOTO: Academy for Democratic Development

Podsjetivši tom prilikom da je Klub SDP-a BiH u državnom Parlamentu prije više od godinu predložio Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine koji predviđa da se izbori finansiraju i održavaju bez obzira na to da li je budžet usvojen ili ne, kao i da je usvojen u hitnoj proceduri u Zastupničkom domu, Magazinović je izjavio da će se o ovom zakonu na svojoj narednoj sjednici izjasniti Komisija za finansije i budžet Doma naroda PSBiH.

U vezi s tim, Magazinović je, između ostalog, ustvrdio da HDZ BiH, ukoliko svi ostali budu “za”, neće moći zaustaviti usvajanje navedenog prijedloga kako na sjednici Komisije, tako ni u Domu naroda PSBiH:

Ukoliko ga Komisija za budžet usvoji stiču se uslovi da ga Dom naroda potvrdi na prvoj narednoj sjednici u oba čitanja i da se sredstva za izbore nakon toga doznače CIK-u. Ako su svi osim HDZ-a zagovornici održavanja izbora, kao što to javno tvrde, onda ovo zakonsko rješenje definitivno deblokira održavanje izbora, jer ne postoji mogućnost da ga HDZ zaustavi niti na sjednici komisije niti na sjednici Doma naroda.

Saša Magazinović, 19.5.2022.

U skladu s Magazinovićevom najavom, na zvaničnoj stranici Komisije za finansije i budžet Doma naroda PSBiH navodi se da će se u ponedjeljak, 23.5.2022. godine, na dnevnom redu sjednice naći razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija BiH čiji je predlagač Zastupnički dom PSBiH.

Da članovi Komisije koji dolaze iz HDZ-a BiH neće moći zaustaviti njegovo usvajanje ukoliko svi ostali podrže prijedlog, jasno je iz Poslovnika Doma naroda PSBiH.

Naime, aktuelni saziv Komisije za finansije i budžet Doma naroda PSBiH, s obzirom na to da se radi o stalnoj komisiji, čini šest članova, i to predsjedavajuća Dušanka Majkić (SNSD), prva zamjenica predsjedavajuće Lidija Bradara (HDZ BiH), drugi zamjenik predsjedavajuće Amir Fazlić (SDA) te članovi Denis Bećirović (SDP BiH), Marina Pendeš (HDZ BiH) i Nikola Špirić (SNSD).

U članu 31. Poslovnika, “Donošenje odluka u komisijama”, kaže se da “Komisija odlučuje prostom većinom, uz uslov da je prisutna najmanje većina njenih članova”. S obzirom na to da od šest članova Komisije dva dolaze iz HDZ-a BiH, u skladu s navedenim članom, ukoliko ostala četiri člana budu podržala prijedlog, to će, bez obzira na to kako glasala dva člana iz HDZ-a BiH, u svakom slučaju biti dovoljno da Prijedlog zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija BiH dobije pozitivno mišljenje Komisije.

Osvrćući se na stav (2) istog člana, koji kaže da “prilikom donošenja konačnih odluka o kojima se ne izjašnjava Dom, komisija odlučuje većinom u kojoj moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda, s tim što predsjedavajući, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg komisije nastoje postići saglasnost”, te da “ako se postigne saglasnost, o odluci se ponovo glasa na sjednici komisije”, treba napomenuti da će Dom naroda PSBiH odlučivati o navedenom prijedlogu te se time odlučivanje po ovom stavu neće primjenjivati.

Nadalje, i odnos mandata koje imaju pojedini politički subjekti u Domu naroda PSBiH, kao i načini donošenja odluka u ovom zakonodavnom tijelu, također idu u prilog Magazinovićevoj tvrdnji da i bez glasova delegata koji dolaze iz HDZ-a BiH, ukoliko ostali podrže prijedlog, on može biti usvojen.

Dom naroda PSBiH sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije BiH, (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

U okviru aktuelnog saziva, Klub srpskog naroda čine Mladen Bosić (SDS), Dušanka Majkić (SNSD), Lazar Prodanović (SNSD), Nikola Špirić (SNSD) i Sredoje Nović (SNSD), Klub bošnjačkog naroda Asim Sarajlić (SDA), Amir Fazlić (SDA), Bakir Izetbegović (SDA), Munib Jusufović (SDA) i Denis Bećirović (SDP BiH), dok su u Klubu hrvatskog naroda Lidija Bradara (HDZ BiH), Bariša Čolak (HDZ BiH), Dragan Čović (HDZ BiH), Marina Pendeš (HDZ BiH), te Zlatko Miletić (nezavisni delegat).

U skladu s Poslovnikom Doma naroda PSBiH, kvorum za održavanje sjednice čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.

Tako, ukoliko je kvorum obezbijeđen te je sjednicu moguće održati, član 75. Poslovnika Doma naroda PSBiH, “Donošenje odluka”, nalaže da se sve odluke u Domu donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, pri čemu će delegati “maksimalno nastojati da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata s teritorije svakog entiteta”.

Nadalje, isti član u stavu (3) određuje da ako većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova delegata s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastat će se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja te na kraju kaže da, ukoliko to ne uspije, odluke se “donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, pod uslovom da glasovi ‘protiv’ ne sadrže dvije trećine ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta”.

Govoreći u kontekstu dvije trećine glasova iz jednog entiteta, ona iznosi najmanje sedam glasova od deset koji dolaze iz Federacije BiH (bošnjački i hrvatski klub), što znači da četiri glasa koja ima HDZ BiH nisu dovoljna da se, koristeći ovaj mehanizam, spriječi usvajanje bilo koje odluke.

Iz navedenog je jasno da je, i ako sva četiri delegata koja dolaze iz HDZ-a BiH glasaju protiv, dovoljno da, od preostalih deset, njih osam podrži odluku da bi ona bila usvojena.

U kontekstu donošenja odluka u Domu naroda PSBiH u oba čitanja, koje je također spomenuo Magazinović, važno je podsjetiti na član 103. Poslovnika, “Opća rasprava, principi, neophodnost donošenja i usaglašenost sa Ustavom BiH”.

U okviru tog člana data je mogućnost ovom zakonodavnom tijelu da, nakon prvog čitanja, ukoliko Dom ocijeni da je riječ o zakonu manjeg obima ili stepena složenosti, može odlučiti da prijedlog zakona razmatra i u drugom čitanju, bez razmatranja u nadležnoj komisiji – druga faza.

(1) Opća rasprava u Domu počinje prvim čitanjem koje se tiče principa na kojima je prijedlog

zakona zasnovan, sadržaja zakona i neophodnosti donošenja zakona, prema mišljenju

Ustavnopravne i nadležne komisije iz prve faze.

(2) Rasprava u prvom čitanju završava se usvajanjem ili odbijanjem prijedloga zakona.

(3) Usvajanjem prijedloga zakona u prvom čitanju, počinju teći rokovi za podnošenje

amandmana.

(4) Ako ocijeni da je riječ o zakonu manjeg obima ili stepena složenosti, Dom može odlučiti da prijedlog zakona razmatra i u drugom čitanju, bez razmatranja u nadležnoj komisiji – druga faza.

(5) Dom može zaključkom odlučiti da nadležna komisija u roku od 30 dana provede javnu raspravu o prijedlogu zakona

Poslovnik Doma naroda PSBiH

Tvrdnja Saše Magazinovića odnosila se na odluke na sjednicama, ali ovom prilikom podsjećamo i na mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, kojim je odluke oba doma Parlamentarne skupštine BiH moguće pokušati osporiti pred Ustavnim sudom BiH. O načinu i proceduri u vezi s tim govori član IV Ustava BiH u dijelu pod nazivom “Procedura, u stavovima e i f”.

e) Predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova iz redova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tačka (a). Za donošenje takve odluke biće potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane većine bošnjačkih, većine hrvatskih i većine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

f) Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na tačku (e), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.

Ustav BiH

S obzirom na činjenično stanje koje se odnosi na broj članova HDZ-a BiH u Komisiji za finansije i budžet Doma naroda PSBiH, broj delegata u Domu naroda PSBiH koji dolaze iz HDZ-a BiH te, s tim u vezi, procedure donošenja odluka u navedenim tijelima, Istinomjer tvrdnju Saše Magazinovića da, ukoliko su ostali “za”, ne postoji mogućnost da HDZ BiH na sjednici Komisije i sjednici Doma naroda zaustavi usvajanje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija BiH ocjenjuje istinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!