Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH na kojoj se razgovaralo o implementaciji izbornih rezultata u kantonima, kao i na višim nivoima vlasti, predsjednik ove političke stranke i HNS-a BiH Dragan Čović održao je pres-konferenciju na kojoj je govorio o ulozi partije na čijem je čelu kada je riječ o političkim procesima u zemlji.
Upitan oko mogućnosti blokada u narednom sazivu vlasti, Čović je ustvrdio da ni do sada HDZ BiH nije nikada ništa blokirao:
Teško je kazati hoće li neko nešto blokirati, jer ja znam koliko je to puta stavljeno u kontekst ponašanja HDZ-a. Ja sam uvijek govorio: “Nikad nismo ništa blokirali”. I danas mogu kazati – HDZ nikad nije blokirao imenovanje Vlade Federacije u protekle četiri godine.
Dragan Čović, 16.1.2023.
Krajem maja 2018. godine ambasade Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Nizozemke, Španije, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, OHR i OESS izrazili su zabrinutost i žaljenje zbog nedjelovanja SNSD-a i HDZ-a BiH za provedbu odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o krivičnom postupku:
Veleposlanstva Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Nizozemske, Španjolske, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, OHR i OESS duboko su zabrinuti zbog očigledne činjenice da u HDZ BiH i SNSD-u ne postoji istinski interes za provedbu odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o krivičnom postupku BiH. Jasno je da njih ne brine to što će njihovo nedjelovanje ozbiljno ugroziti borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH. Te stranke, kroz amandmane koje je predložio HDZ BiH, bore se za donošenje izmjena Zakona o krivičnom postupku u Parlamentarnoj skupštini BiH koje nisu u skladu s međunarodnim standardima, a protive se amandmanima koji ispunjavaju te standarde i koji bi osigurali učinkovit rad tužiteljstava i sudova na razini BiH. Štoviše, one su u Parlamentarnoj skupštini BiH stvarale proceduralne prepreke za usvajanje bilo kakvih amandmana na Zakon o krivičnom postupku.
OHR, 30.5.2018.
Nakon što je početkom maja 2022. godine Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) donijela Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović je na pres-konferenciji naveo iznos potreban za održavanje izbora te pozvao Vijeće ministara BiH da u zakonskom roku obezbijedi budžetska sredstva za njihovo održavanje:
Gotovo izvjesno je da usljed povećanja cijena na tržištu ovaj iznos neće biti dostatan. Nadležne institucije moraju osigurati finansijska sredstva u roku 15 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 19. maja. Odredbe Krivičnog zakona koje se odnose na povrede slobode opredjeljena birača kažu da će se novčano i kaznom zatvora do tri godine kazniti svako ko utječe na birača.
Suad Arnautović, 4.5.2022.
Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici 17.5.2022. godine nije usvojilo odluku o finansiranju Opštih izbora. Za izdvajanje novca glasali su ministri iz SDA, SNSD-a i DF-a, ali su predstavnici HDZ-a BiH bili protiv. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poručila je da je odluka HDZ-a BiH da blokira finansiranje izbora na sjednici Vijeća ministara BiH bila neodgovorna i neopravdana.
Institucije BiH imale su više nego dovoljno vremena da ispune svoju ustavnu odgovornost i osiguraju sredstva za ovu najosnovniju demokratsku funkciju, slobodne i poštene izbore. Ponašanje HDZ-a o ovom, ali i drugim pitanjima prethodnih sedmica, uključujući protivljenje ključnim reformama koje zahtijeva Evropska unija, nije u skladu sa iskazanom opredijeljenošću stranke za evroatlantske integracije.
Saopštenje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, 17.5.2022.
Nakon toga oglasio se i Ured visokog predstavnika u BiH (OHR BiH):
Građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da uživaju svoje demokratsko pravo na slobodne, fer i demokratske izbore. Nakon što je Centralna izborna komisija raspisala opće izbore, Vijeće ministara i svi njegovi članovi moraju bez odlaganja ispuniti svoje obaveze i osigurati sredstva koja su neophodna za održavanje izbora. Organi vlasti i izabrani zvaničnici moraju biti odgovorni građanima.
OHR, 18.5.2022.
Nakon što institucije BiH nisu uspjele osigurati novac za Opšte izbore, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nametnuo je 7.6.2022. godine Odluku o odobravanju raspodjele sredstava na ime pokrića rashoda vezanih za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Pored Odluke o finansiranju izbora, isti dan donesena je Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovu odluku visokog predstavnika u BiH pozdravila je i Ambasada SAD-a u BiH.
Početkom juna održan je sastanak političkih direktora Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) na kojem je izraženo žaljenje zbog kasnog izglasavanja budžeta te zbog nepostizanja sporazuma o ustavnim i izbornim reformama od SDA i HDZ-a BiH:
Upravni odbor PIC-a izražava žaljenje što je odluka Vijeća ministara BiH od 6. lipnja, kojom se dodjeljuju sredstva Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) BiH za organizaciju općih izbora 2022. 2. listopada, bila kako zakašnjela tako i nedovoljna. (…) Upravni odbor PIC-a izražava žaljenje što političke stranke, posebice HDZ BiH i SDA, nisu bile u stanju postići sporazum o ustavnim i izbornim reformama koje su potrebne da se vrati povjerenje građana, a koje su i zahtjev iz Mišljenja Europske komisije o aplikaciji BiH za članstvo.
OHR, 8.6.2022.
Marinko Čavara je od 2019. godine odbijao da imenuje sudije s lista kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH za popunu upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu FBiH, čime je, između ostalog, blokirao funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH.
Ovaj potez predsjednika Federacije BiH “prepoznala je i administracija SAD-a” tako što je američko ministarstvo finansija 6. juna 2022. godine na listu sankcionisanih osoba iz Bosne i Hercegovine uvrstilo Čavaru i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, o čemu je Istinomjer već pisao. “Svojim nečinjenjem”, kako su pojasnili iz Ministarstva, “Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH radi unapređenja njegovih i političkih interesa njegove stranke”. Čavara je dodatno označen kao odgovoran ili saučesnik ili zbog toga što je direktno ili indirektno učestvovao u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
Povodom blokade imenovanja sudija u Ustavni sud FBiH, krajem jula 2022. godine, Čavaru je upozorio i visoki predstavnik Schmidt:
Ne mogu da se žalimo na HDZ, ali to je tačno. Je li riječ o finansiranju izbora, je li to bilo taktiziranje ministra Vjekoslava Bevande ili je to pitanje koje sam ja otvorio – šta je sa sudijama, postoje ljudi i njih treba i nazvati kad je riječ o ovim temama, a ja ću to i raditi. Predsjednik Federacije će dobiti još jednu šansu da uradi svoj posao, a onda će dobiti dopis od mene – neka se pripremi za takvo nešto.
Christian Schmidt, 27.7.2022.
Nekoliko dana poslije Schmidt je uputio pismo u kojem je od Čavare i dva potpredsjednika entiteta Federacija BiH, Milana Dunovića i Melike Mahmutbegović, tražio da čim prije imenuju četiri upražnjene pozicije sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
Do danas niste imenovali nijednog od tih sudija kako to zahtijeva Ustav Federacije BiH. Ovo jasno predstavlja propust da izvršite svoje ustavne obaveze.
Christian Schmidt, 8.8.2022.
U ovom je pismu Schmidt naveo da je “razočaran njihovim propustima da ispune obaveze i postupe u skladu s Ustavom FBiH”. Na kraju pisma visoki predstavnik istakao je da će i dalje biti jako angažovan na pitanju imenovanja sudaca te da problem shvata vrlo ozbiljno i kao prioritet za rješavanje. Opširnije o (ne)imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH Istinomjer je pisao u analizi “Neimenovanje sudija Ustavnog suda FBiH: Svjesna blokada ili nepostojanje političkog dogovora?”
S obzirom na brojne primjere u posljednjih nekoliko godina, naročito u 2022. godini, iz kojih je vidljivo da su kadrovi HDZ-a BiH blokirali određene procese u Bosni i Hercegovini, Istinomjer navedenu tvrdnju Dragana Čovića da njegova stranka nije nikada ništa blokirala ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)