Delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i i članica Predsjedništva HDZ-a BiH Lidija Bradara bila je jedna od gošći emisije ”U fokusu sa Zvonkom Komšićem”, emitovane 16. maja 2022. godine, u kojoj je, pored ostalih tema, komentarisala i neosiguravanje finansijskih sredstava neophodnih za održavanje Općih izbora ove godine.
Na pitanje zašto institucije BiH još uvijek nemaju budžet za 2022. godinu, Bradara je ustvrdila da je razlog nepostojanje globalnog finansijskog okvira:
Pa zato što nismo imali fiskalnog okvira. Znate ko saziva Fiskalno vijeće. Znači, istekao je fiskalni okvir. Znači, fiskalni okvir vrijedio je do 2020. i fiskalni okvir za 21. do 23. nemamo i tek je, kad smo imali mi sjednicu onu, kad smo imali sjednicu? Kad smo pitali predsjedavajućeg Vijeća ministara kojeg nije bilo, ali bio je ministar finansija, tek tih dana su usvojili neki okvirni fiskalni okvir koji je osnov da možete napraviti proračun.
Lidija Bradara, 16.5.2022.
Suprotno tvrdnji Lidije Bradare, Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH usvojen je za period 2021 – 2023. godina, kao i za 2022 – 2024. godinu.
Naime, predsjedavajući Fiskalnog vijeća u BiH Zoran Tegeltija održao je 18. septembra 2020. godine 4. sjednicu Fiskalnog vijeća u BiH, na kojoj je jednoglasno usvojen Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2021 – 2023. godina. Usvojenim dokumentom utvrđen je okvir budžeta za institucije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu u iznosu od 1.027.100.000 KM.
Fiskalno vijeće BiH održalo je 30. marta 2022. godine telefonskim putem 14. sjednicu na kojoj je razmatran Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022. – 2024. godina. Na sjednici Fiskalnog vijeća, kako su saopćili iz Vijeća ministara BiH, svi članovi s pravom glasa jednoglasno su podržali predloženi dokument. Ovim dokumentom utvrđeno je da će okvir budžeta institucija BiH za 2022. godinu iznositi 1.073.600.000 KM
Članovi Fiskalnog vijeća u BiH su predsjedavajući Vijeća ministara BiH, predsjednici vlada entiteta, ministar finansija i trezora BiH i entitetski ministri finansija. Članovi ovog tijela bez prava glasa su i gradonačelnik Brčko distrikta i guverner Centralne banke BiH.
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH su u saopštenju 21. aprila 2022. godine podsjetili na proceduru usvajanja budžeta institucija BiH, naglasivši da nakon što Vijeće ministara usvoji nacrt budžeta, taj se dokument šalje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH – koje utvrđuje prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, poslije čega ga na konačno usvajanje upućuje u parlamentarnu proceduru na izjašnjavanje Predstavničkom domu i Domu naroda PSBiH, koji konačno usvajaju budžet.
Podsjećamo, budžet institucija BiH za 2022. godinu još uvijek nije predložen. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) je 4. maja 2022. godine donijela Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, prema kojoj će se izbori održati 2. oktobra ove godine. Prema odredbama člana 1.2a Izbornog zakona BiH, nadležne institucije sredstva za provedbu izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora. CIK je procijenio da će Opći izbori 2022. godine koštati oko 12.528.000 KM.
Budući da je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH usvojen za period 2021 – 2023, kao i 2022 – 2024. godinu, Istinomjer tvrdnju Lidije Bradare da je razlog neusvajanja budžeta institucija BiH nepostojanje globalnog finansijskog okvira ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)