Gostujući u emisiji “Špica” na TVSA, ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić govorio je o opterećenju zdravstvenog sistema, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ukidanju školske medicine u domovima zdravlja.
Na konstataciju voditeljice da je najveći pritisak tokom ove i prethodne godine na ustanovama primarne zdravstvene zaštite, tj. domovima zdravlja, što je ministar potvrdio, voditeljica je pojasnila da su djeca prebačena sa školske medicine na porodične ambulante te je zatim upitala ministra da li je vrijeme da se ukine školska medicina u domovima zdravlja i da se djeca tretiraju kao odrasli. Ministar Vranić je na to odgovorio:
Ukinuta je specijalizacija školske medicine. Ne postoji bilo gdje na svijetu jasna diferencijacija. Nema više specijalizacije školske medicine, sada vi imate podjelu do šest i iznad šest godina, do šest godina bi trebali pedijatru, iznad šest godina bi trebali u porodičnu medicinu. Tipovi Domova zdravlja su rudimenti prošlog, prijašnjeg sistema. Recite mi jednu zemlju koju poznajete Vi u Evropi da ima domove zdravlja. Ne postoje više nigdje domovi zdravlja.
Haris Vranić, 11.4.2022.
No, službene informacije zdravstvenih ustanova susjednih zemalja, kao i drugih zemalja Evrope i članica Evropske unije, koje su dostupne javno, demantuju tvrdnju ministra Vranića o tome da domovi zdravlja ne postoje više nigdje.
U Vodiču kroz sistem zdravstvene zaštite jasno je definisano da su domovi zdravlja ustanove zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou u Republici Srbiji te da ih širom Srbije ima ukupno 158.
To su ustanove u koje građani mogu da odu bez uputa: dom zdravlja, apoteka, studentska poliklinika i sl. Najvažnija ustanova na primarnom nivou je dom zdravlja.
Vodič kroz sistem zdravstvene zaštite
Domovi zdravlja u Republici Hrvatskoj su jasno definisani i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, a na web stranici Ministarstva zdravstva moguće je naći i listu svih domova zdravlja sa kontakt-podacima.
Zdravstvene usluge u okviru PZZ u Hrvatskoj se pružaju u domovima zdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoć i ljekarnama u Hrvatskoj. Svaka općina u Hrvatskoj ima dom zdravlja koji pruža usluge PZZ pacijentima putem mreže općih liječničkih pregleda koje pružaju liječnici opće prakse. Domovi zdravlja su dužni pružati hitnu medicinsku pomoć, dijagnostičke usluge – laboratorijske i radiološke- i javnozdravstvene usluge što uključuje higijenu. U ruralnim i udaljenim područjima Hrvatske, domovi zdravlja su pod nadzorom bolnica za pružanje specijalističke vanbolničke zaštite premda postoje ograničenja u svezi pružanja bolničke zdravstvene zaštite i zaštite materinstva.
Opis zdravstvenog sustava, HZZO
Kada je riječ o Republici Sloveniji, također je na web stranici Vlade moguće naći listu svih domovazdravlja. Kao pružaoci javnih zdravstvenih usluga u ovoj zemlji navedeni su:
Javne zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, bolnice, klinike, apoteke), pravna lica (privatne zdravstvene ustanove, privredna društva) sa koncesijom, fizička lica sa koncesijom.
Kako se može vidjeti iz zvaničnih podataka, domovi zdravlja postoje i u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Također, ne samo da zemlje susjedstva imaju domove zdravlja već ih imaju i druge države Evrope i članice Evropske unije, kao što je Republika Malta.
Domovi zdravlja su središte primarne zdravstvene zaštite koju pruža Vlada. Osim usluga liječnika opće prakse i medicinskih sestara, pružaju se različite specijalizirane zdravstvene usluge. To uključuje pedijatriju, fizioterapiju, imunizaciju, logopediju, prenatalne i postnatalne klinike, klinike za bebe i pedijatriju, klinike za dijabetes, ortopedske klinike i klinike za rane.
Ministarstvo zdravlja Republike Malta
Pored Malte, slične ustanove primarne zdravstvene zaštite postoje i u Italiji, kao administrativne organizacije koje upravljaju skupom javnih klinika i medicinskih usluga (npr. centri za vakcinaciju, javne ambulante, laboratorije za analize i snimanje itd).
Reforma zdravstva u KS i reorganizacija zdravstvenih ustanova
Prema Planu restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, usvojenom na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo 10.4.2017. godine, predloženo je ukidanje tzv. školskih dispanzera i prebacivanje zdravstvenih kartona djece u timove porodične medicine:
Zdravstvenu zaštitu školske djece (6-14) godina organizirati u timovima porodične medicine, uz plansko prebacivanje zdravstvenih kartona ove populacije iz Službe za školsku djecu prema ambulantama registracije roditelja. Preventivno odgojne mjere zdravstvene zaštite za ovu populacionu skupinu provodit će JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Tadašnji direktor Ljekarske komore KS Fahrudin Kulenović istakao je da je ukidanje školske medicine samo usklađivanje s lošim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2010, koji bi se, zapravo, trebao mijenjati. Ovo je također izazvalo nezadovoljstvo roditelja, koji su strahovali kako će ovo ukidanje školske medicine izgledati u praksi. Vijeće roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo usprotivilo se ukidanju Službe za školsku djecu i omladinu u okviru Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
Tadašnja ministrica zdravstva Kantona Sarajevo Zilha Ademaj u ovome, pak, nije vidjela problem, te je obrazložila:
Prvobitno je i bilo zamišljeno da uspostavom timova porodične medicine ova populacija bude tu i zdravstveno zbrinuta. Međutim, tada su se pobunile pedijatrijske službe, smatrajući da porodična medicina nije u stanju tretirati tu populaciju. Obavili smo puno konsultacija i sa ljekarima iz porodične medicine, sa željom da ne ostavimo ovu populaciju zdravstveno nezbrinutu, a dobili smo uvjeravanja da su timovi porodične medicine za to educirani.
Zilha Ademaj, 22.11.2016.
Dvije godine kasnije, 17. aprila 2019. godine, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo iz političke stranke Narod i Pravda (NiP) Vedran Jakupović postavio je zastupničko pitanje:
Postoji li mogućnost povratka školske djece specijalistima školske medicine?
Vedran Jakupović, 17.4.2019.
Odgovor Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo stigao je dva mjeseca kasnije:
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (“Službene novine FBiH, broj: 46/10 i 75/13) nije utvrđena djelatnost školske medicine, kao i Pravilnikom o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije, magistara farmacije i inžinjera medicinske biohemije također nije utvrđena specijalizacija iz školske medicine.
Amela Sofić, Ministarstvo zdravstva KS, 28.6.2019.
Krajem septembra 2021. godine, direktor Doma zdravlja KS Abel Baltić ovo je također potvrdio:
Odlukom tadašnje ministrice ukinuta je specijalizacija iz školske medicine tako da već nekoliko godina niko nije ni započeo ni završio specijalizaciju iz školske medicine. Trenutno u JUDZKS radi svega četvero specijalista školske medicine koji su pred penzijom. Znači, ta specijalizacija je izbrisana potezom pera.
Abel Baltić, 23.9.2021.
Iako je tačno da je u BiH ukinuta specijalizacija školske medicine, primjeri iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Malte pokazuju nam da nije tačno da domovi zdravlja nigdje više ne postoje. Shodno navedenom, ovu tvrdnju ministra Harisa Vranića Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)