Gostujući 18.4.2022. godine u emisiji “Uživo” na BHT 1, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Snježana Novaković Bursać (SNSD), pored tvrdnji da Bosna i Hercegovina “u ovom trenutku nema visokog predstavnika”, izjavila je, između ostalog, da Zakon o nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, a kojeg je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), nije u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Tako je, na konstataciju voditelja da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt suspendovao spomenuti zakon te na njegovo pitanje hoće li zvanično početi primjena ovog zakona u Republici Srpskoj, Novaković Bursać odgovorila:
Pa prvo ću da vas ispravim. Vi znate naš stav i on je zasnovan na činjenicama da mi u ovom trenutku nemamo visokog predstavnika. Mi imamo argumente za taj stav, za razliku od nekih drugih aktera koji nemaju argumentaciju, odnosno nemaju onako kako piše u pravilima, odnosno nemaju taj potreban legitimitet od Savjeta bezbjednosti. Tako da taj fakt je jednostavno takav. Drugo što je problematično u bilo kakvim odlukama, taman i da imamo visokog predstavnika, jeste da se bilo koji pojedinac koji dolazi iz bilo koje zemlje koja posebno spada u krug zemalja koji se zalažu i koji u svojim zemljama imaju visok stepen implementirane demokratije i svih tih načela modernih društava, da se usudi da derogira odluke bilo kog zakonodavnog organa, u ovom slučaju Narodne skupštine Republike Srpske, posebno imajući na umu da taj zakon u konkretnom slučaju je potpuno zasnovan na Ustavu Republike Srpske, članu 68, a nije u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Znači, to je prvi problematičan problem.
Snježana Novaković Bursać, 18.4.2022.
Kada se radi o tvrdnji da Bosna i Hercegovina više nema visokog predstavnika, jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), Istinomjer je u više navrata već dokazivao njenu neistinost.
Govoreći o, kako je Novaković Bursać također navela, “problematičnosti” njegovih odluka kojima može “da derogira odluke bilo kog zakonodavnog organa”, podsjećamo također da je, a o čemu je Istinomjer pisao, bonskim ovlaštenjima visokom predstavniku omogućeno da nameće, ali i stavlja van snage zakone u Bosni i Hercegovini bez obzira na to koji je nivo vlasti u pitanju.
Pored navedenog, da li je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, kojeg je donio NSRS, u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH tek treba da odluči.
Naime, upravo se, pored ostalog, prilikom stavljanja van snage navedenog zakona, na tu činjenicu pozvao i konačni autoritet u Bosni i Hercegovini u pogledu tumačenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i njegovog Anexa IV, odnosno Ustava BiH, Christian Schmidt.
U tom smislu se u Schmidtovom nalogu o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, objavljenom 12.4.2022. godine, konstatuje se “da je najavljeno podnošenje najmanje jednog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine” te Nalog donosi “imajući u vidu” i “uzimajući u obzir” sljedeće:
– Da Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, treba utvrditi da li je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti dopustiv, te ako jeste dopustiv, da li je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 29/22) u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine;
– Da je, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku u predmetu koji se tiče osporavanog zakona, za očuvanje vlasničkih interesa države Bosne i Hercegovine neophodna obustava primjene pravnih akata po kojima se mogu uspostaviti nova prava vlasništva na državnoj imovini, kojima se dovodi u pitanje država Bosna i Hercegovina kao titular državne imovine, kao i isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za uređivanje pitanja državne imovine;
Christian Schmidt, 12.4.2022.
“Uzevši u obzir, konstatirajući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto”, navedeno je dalje, visoki predstavnik donosi Nalog, u kojem u članu 1. stoji da se primjena spornog zakona “obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu”.
Primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) ovim se putem obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu.
Christian Schmidt, 12.4.2022.
S obzirom na stav visokog predstavnika u BiH, kao konačnog autoriteta u pogledu tumačenja Dejtonskog sporazuma, da Ustavni sud BiH tek treba utvrditi da li je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti dopustiv te, ako jeste dopustiv, da li je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i činjenicu da je, pored ostalog, na osnovu toga predmetni zakon suspendovan, tvrdnju Snježane Novaković Bursać da navedeni zakon nije u suprotnosti s Ustavom BiH Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)