Delegat u Domu naroda PSBiH Bariša Čolak i zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut gostovali su 4.2.2022. godine u programu TVSA. Tema razgovora bile su izmjene Izbornog zakona BiH, a u kontekstu presude Evropskog suda za ljudska prava, u slučaju Ilijaza Pilava, Čolak je iznio neistinitu tvrdnju o Ustavu BiH.
Čolak je ustvrdio da su korjenite i velike promjene Ustava “nerealne”, te je dodao da Ustav BiH “ne ograničava pasivno biračko pravo na osnovu mjesta prebivališta”.
Evo, maločas je kolega spomenuo ovu presudu u slučaju dr. Pilav međunarodnog suda. Vidite, ni današnji ustav ne ograničava, odnosno ne uvjetuje ostvarenje pasivnog biračkog prava zahtjevom o prebivalištu, to uvjetuje Izborni zakon.
Bariša Čolak, 4.2.2022.
Članom V Ustava Bosne i Hercegovine definirano je da se dva člana Predsjedništva, Bošnjak i Hrvat, biraju na teritoriji Federacije, te jedan član Predsjedništva, Srbin, s teritorije Republike Srpske.
Član V
Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
U skladu s odredbama iz Ustava Bosne i Hercegovine, i Izborni zakon reguliše izbor članova Predsjedništva BiH:
Član 8.1
(1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo BiH), koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.
(2) Člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske – jednog Srbina, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Podsjećamo, polovinom 2016. godine, Ilijaz Pilav dobio je spor protiv Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Njemu je kao građaninu Bosne i Hercegovine, koji se izjašnjava kao Bošnjak i živi na teritoriji Republike Srpske, onemogućena kandidatura za člana Predsjedništva BiH. Evropski sud za ljudska prava ocijenio je da je u ovom slučaju došlo do povrede člana 1. Protokola 12. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda:
1. Uživanje svih prava utvrđenih zakonom osigurano je bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovinsko stanje, rođenje ili drugi status.
2. Nikog nijedan organ vlasti ne smije diskriminirati ni po kojem osnovu, kao što je navedeno u stavu 1.
Član 1. Protokola broj 12. uz Evropsku konvenciju – opšta zabrana diskriminacije
U presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Pilav protiv BiH” navodi se da, “prema članu V Ustava i članu 8.1 stav 1 Izbornog zakona iz 2001. godine, kandidat za Predsjedništvo iz tog entiteta mora biti Srbin”.
Slično slučaju “Pilav”, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je krajem 2020. godine da je došlo do povrede člana 1. Protokola 12 .Konvencije o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, o čemu je Istinomjer ranije pisao. Svetozaru Pudariću je kao građaninu Bosne i Hercegovine s prebivalištem u Federaciji BiH koji se izjašnjava kao Srbin onemogućena kandidatura na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da je Ustavom BiH definirano da se dva člana Predsjedništva BiH, Bošnjak i Hrvat, biraju s teritorije Federacije te jedan, Srbin, s teritorije Republike Srpske, Istinomjer će tvrdnju Bariše Čolaka da “današnji Ustav ne uvjetuje ostvarenje pasivnog biračkog prava na osnovu mjesta prebivališta” ocijeniti neistinitom.
(Istinomjer.ba)